Proljećna sjetva već je u toku. U Srpskoj bi trebalo da bude zasijano oko 160.000 hektara ratarskih kultura, od čega 132.000 hektara kukuruzom. Ratarima su dobro došle padavine, kao i podsticaji resornog ministarstva.
Kiša je nakvasila isušene oranice, temperatura je visoka, pa ratari žure sa sjetvom, da bi usjevi prispjeli prije sušnog perioda.
– Rana sjetva pokazala se kao dobra zbog ranog nicanja i oprašivanja. Vlaga pogoduje usjevima, a i dnevne temperature od oko 20 stepeni i više, sasvim su dovoljne – kaže Pantelija Jovanović, MZ Međaši.
Na Poljoprivrednom dobru Semberija privode kraju sjetvu soje na 240 hektara.
– Oko 10. aprila krećemo sa sjetvom kukuruza, kad se zemljište zagrije, jer je još uvijek hladno – ističe agronom Slobodanka Marković.
Zbog pada temperature tokom noći, mnogi ratari tek pripremaju zemljište.
Prednost rane sjetve jeste što usjevi prije sušnog perioda prolaze faze metličanja, svilanja i oplodnje, ali ima i nedostataka.
– Ukoliko zemljište nije dovoljno zagrijano na deset stepeni u sjetvenom sloju, ili ukoliko dođe do naglog zahlađenja, usjevi će kasnije da krenu u vegetaciju – pojašnjava Radmila Nešković, Resor za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi.
Cijene repromaterijala nisu značajno mijenjane u odnosu na prošlu godinu.
Osim regresiranog goriva, uvedene su i nove podsticajne mjere za poljoprivrednike koji odluče da zasiju domaći hibrid kukuruza i industrijsko bilje.
– Banjalučki bel 43, prilikom prodaje po svakoj vrećici kukuruza od 15 KM, regresiranog od strane Ministarstva, uvelo je za industrijsko bilje 200 KM po hektaru – navodi Miroslav Bojić iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.
Površine pod kukuruzom ovog proljeća biće za šest odsto veće u odnosu na prošlu godinu, a za 11 i 16 odsto površine pod industrijskim biljem i sojom.
Ukupna vrijednost proizvodnje, prema procjenama stručnih službi resornog ministarstva, biće za pet odsto veća u odnosu na 2018. godinu i iznosiće oko milijardu i 718 miliona KM.