Osam vrsta sapuna od kozjeg mlijeka i prnjavorski melem, sa najfinijim sastojcima iz prirode, proizvodi Prnjavorčanin Igor Kanjski sa porodicom, po receptu starom više od 100 godina.
Sapuni su na bazi nevena, kamilice, kukuruznog brašna, aloje, koprive, klinčića i prirodnog uglja, te uz prnjavorski melem, a u zavisnosti od problema koji se pojave na koži, preporučuju određenu vrstu sapuna.
Kozje mlijeko je bogato vitaminima kompleksa A, B, C i D, kao i mineralima poput željeza, cinka i bakra, redovna upotreba sapuna od kozjeg mlijeka čini da koža bude zdrava, a idealni su za sve tipove kože.
Igor kazuje da je njegova prabaka sa porodicom iz Poljske došla davne 1893. godine i sa sobom donijela, tada za nju, ne baš bitan recept za pravljenje sapuna, a da je danas cijela porodica Kanjski uključena u njihovo spravljanje.
“Recept predstavlja bazu i osnovu od koje krećemo, ali na početku je bilo uloženo mnogo truda i rada da bi se došlo do savršenog proizvoda. Kada smo počinjali proizvodnju sapuna prije šest-sedam godina, prvih nekoliko mjeseci bili smo prilično demoralisani zbog nemogućnosti da dođemo do željenog rezultata”, priča Igor i prisjeća se da su mnogo puta bili na ivici da odustanu, ali da im porodična upornost to nije dopustila, te su nakon dužeg vremena napravili gotovo savršen proizvod.
Igor, apsolvent na Pravnom fakultetu u Banjaluci, kaže za “Nezavisne” da je proizvodnja sapuna u njegovoj porodici počela zbog njegova dva brata.
“Pošto je mlađi brat imao problema sa bronhitisom, roditelj su odlučiti nabaviti koze baš zato što su čuli da kozje mlijeko pomaže u liječenju tih tegoba. Gotovo istovremeno moj drugi brat imao je problema sa mladalačkim aknama, tako da smo, nakon nabavljanja koza, uvidjeli da imamo sve sastojke da pokušamo napraviti prirodni sapun po staroj porodičnoj recepturi”, pripovijeda Igor.
Sapune su počeli praviti za ličnu upotrebu, međutim nakon određenog vremena, rodbina i prijatelji su čuli za ove prirodne proizvode, a nakon što su ih probali, preporučili su ih svojim prijateljima.
“Nakon što smo vidjeli da su korisnici zadovoljni i da se sapuni pokazuju djelotvornim za brojne kožne probleme, odlučili smo da krenemo u ozbiljan poduhvat i da napravimo naše sapune dostupne svima”, ponosan je Igor.
proizvodnje, a sastojke koje nemaju nabavljaju od poznanika za koje znaju da garantuju kvalitet.
“Imamo svoje koze, tako da imamo i mlijeko, pored toga, imamo plantaže nevena, kamilice, koprive, kukuruza bijelca, aloje, klinčića… Da bi naši proizvodi bili na vrhunskom nivou, neophodno je da sastojci budu prirodni i vrhunskog kvaliteta, zato koristimo brojna prirodna ulja prilikom pravljenja sapuna – maslinovo, ricinusovo, kantarionovo i kokosovo”, objašnjava Igor.
Sapuni koje proizvodi porodica Kanjski skuplji su od industrijskih, ali, kako Igor kaže, ako se zna koje sve dobrobiti imaju za kožu, oni su mnogo jeftiniji.
“Do sada smo imali narudžbe iz brojnih evropskih zemalja (Njemačke, Austrije, Poljske, Švedske, Norveške), a posebno smo ponosni što su naši proizvodi završili i u Čileu i SAD. U Americi su se čudili kako, iako ih je 300 miliona, niko nije uspio da napravi proizvod bolji od našeg”, kazuje kroz smijeh Igor i dodaje da se u BiH sapuni mogu pronaći u apotekama, biošopovima, marketima te etno-selima.
Svaki sapun se pravi ručno i neophodno je da se suši na sobnoj temperaturi, hladnim postupkom, da ne bi izgubio ljekovita svojstva, tako da je svaki proizvod unikatan i u njega je uloženo mnogo truda i ljubavi. Da se došlo do konačnog proizvoda, pravi se smjesa kombinovanu sa kozjim mlijekom, biljem, tačno utvrđenom mješavinom prirodnih ulja i natrijum-hidroksidom.
Sapune iz porodice Kanjski nosili su na analizu u Institut za javno zdravstvo, gdje je potvrđeno da su proizvodi bezbjedni za upotrebu i da imaju idealnu PH vrijednost za kožu, ali svoj proizvod još nisu patentirali, jer su, kako Igor kaže, svježe registrovani, te su pokrenuli postupak za zaštitu svojih proizvoda.
Izvor: Nezavisne novine
PROČITAJTE:
Zašto je kozji sir drugačiji od ostalih
KOZIJE ĐUBRIVO je idealno za uspiješan uzgoj biljaka