Poljoprivrednici iz Federacije BiH pokrenuće inicijativu za smanjenje stope PDV-a za poljoprivredu te usvajanje zakona kojim bi se uveo plavi dizel. Prema riječima predsjednika Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžada Biće, ovo bi uveliko rasteretilo poljoprivrednike i olakšalo im rad.
Poljoprivrednici plaćaju PDV na sve što kupuju za proizvodnju, a proizvode nerijetko prodaju ispod cijene. Smanjenjem PDV-a smanjili bi se i nameti.
– Tražimo da se plavi dizel konačno uvede na nivou države, jer ga mi nikako nemamo, a sve evropske zemlje koriste to. Samo ga mi nemamo. To su osnovne stvari koje nas muče sada kada se pripremamo za sjetvu – rekao je Bićo.
Naveo je da poljoprivrednik tokom godine prosječno potroši 30.000 – 40.000 KM na gorivo dok obradi zemlju, obavi sjetvu, žetvu i ostale radove. Kada bi se donio zakon o plavom dizelu, poljoprivrednik bi uštedio pola tog iznosa.
Na nivou Federacije BiH tražće stopostotno povećanje budžeta za poljoprivredu i jednostavnije procedure prilikom apliciranja za poticaje.
– Budžet za ovu godinu iznosio je oko 2 mlrd KM, a naše minimalnih 3% je 90 miliona. Sada tražimo 6% da se ova poljoprivreda vrati na kolosijek i počne napredovati, a ne da propada. Vidjeli su svi podatak da uvozimo 92% hrane. Nije to do poljoprivrednika, već do države. To se rješava povećanjem izdvajanja za poljoprivredu kako rade sve evropske zemlje, da se poljoprivrednik prihvati posla i da može raditi, proizvoditi i imati domaće proizvode – rekao je Bićo.
Kada je riječ o papirologiji, Bićo ističe da svaki put kada apliciraju za poticaje i slično, bez obzira na to što je u istoj godini, svaki put nanovo moraju izvaditi papire poput porezne potvrde i platiti je i ovjeriti, potvrde od veterinara, potvrde od prodaje robe, potvrde o izmirenju obaveza itd.
– Kada to sve iščita općina pa proslijedi kantonu, to se otegne na 5-6 mjeseci. Postoji baza podataka, Registar poljoprivrednih gazdinstva, ali problem je što niko nikom ne vjeruje. Moja je obaveza da do 15. novembra prijavim šta ću raditi iduće godine kada je riječ o proizvodnji i to se unosi u registar, a do 31. marta se ažurira detaljno. Na osnovu toga se prave pravilnik, budžet i ostalo. Ali bez obzira na to što imaju sve podatke tu, oni nam traže obimnu papirologiju koja otežava rad i košta – istakao je Bićo.
Nadaju se da će imati sagovornika u vladama, a ukoliko se ne učini ništa u rješavanju ovih problema, poručili su da će pristupiti drugom načinu komunikacije s nadležnima.
Izvor: Capital