Paprika – Kada primijeniti stajnjak, a kada prihranjivati preko lista?

Paprika se ne đubri direktno stajnjakom. Stajnjak je odlično đubrivo koje u sebi sadrži sve makro i mikro elemente, organsku materiju, huminske, fulvo, amino kiseline.

Ne postoji kompletnije đubrivo od stajnjaka, međutim paprika je kao usjev specifična i u uslovima pretjerane količine hraniva u ranim fazama dovodi do velike bujnosti na račun roda.

Iz tog razloga se ne preporučuje stavljanje stajnjaka direktno pred proizvodnju paprike, već pred predusjev.

Paradajz i krastavac su biljke koje najbolje prinose daju sa stajnjakom i proizvodnja na stajnjaku morala bi biti značajno bolja nego bez stajnjaka. Paprika se može uspješno saditi nakon ovih usjeva.

Radi poboljšanja zemljišta, ukoliko nije korišćen prirodni stajnjak pred predusjev, prilikom pripreme zemljišta za proizvodnju paprike obavezno primijeniti kokošiji peletirani stajnjak kao osnovno organsko đubrivo u paprici, a i u svim drugim usjevima ukoliko ne postoji mogućnost primjene domaćeg stajnjaka u količini od 1-2 t/ ha.

Folijarna prihrana

Folijarna prihrana je pomoćna prihrana i nikako ne može da zamijeni osnovno đubrenje, kao ni prihranu putem sistema kap po kap.

Pristupačnost kalcijuma iz zemljišta i vode bez adekvatnih analiza ne može se sa sigurnošću tvrditi u kojim slučajevima treba dodatno primjenjivati kalcijum.

U našim ogledima, kalcijum redovno primjenjujemo u paprici i to u okviru formulacije koja uz NPK sadrži i kalcijum kod svijetlih paprika od cvjetanja do kraja berbe.

Prednost primjene takvih formulacija je što se kalcijum primjenjuje zajedno sa azotom, fosforom i kalijumom.

Primjena kalcijum nitrata

Jeftinija varijanta unošenja kalcijuma jeste primjena kalcijum nitrata.

Postoji nekoliko pristupa primene kalcijum nitrata

1. Primjena istovremeno sa drugim NPK formulacijama. Za takvu prihranu neophodno je imati 2 tanka iz kojih se istovremeno izvlači rastvor. NPK formulacije i Ca nitrata nije moguće otopiti u istom tanku jer će zbog visoke koncentracije hraniva doći do reakcije fosfora i kalcijuma, kao i taloženja. Kada se rastvori nađu u finalnom rastvoru nema opasnosti od taloženja zbog niske koncentacije.

2. Prihrana prvo sa NPK formulacijom, a zatim sa kalcijum nitratom u istom navodnjavanju. Ovo je za nijansu lošiji sistem od prethodnog, ali je vrlo dobar. Npr. ukoliko navodnjavanje traje 60 minuta, prvih 25 minuta treba pustiti čistu vodu, 20 minuta rastvor NPK đubriva, 10 minuta rastvor kalcijum nitrata i na kraju, 5 minuta ponovo čistu vodu da ispere sistem.

3. Naizmjenično puštanje NPK i kalcijum nitrata. U tom slučaju kalcijum nitrat pri toplom vremenu treba puštati na najviše 7 dana.

Pukotine na plodovima paprika

Pukotine na plodovima paprika uglavnom se vezuju za sortu/hibrid. Odabir sorte ili hibrida tolerantnog na tu pojavu je osnovna mjera prevencije.

Pravilnim navodnjavanjem i ishranom sa pravilnim odnosom N, K2O i CaO uz dobru ventilaciju može da se umanji šteta od ove pojave i na osjetljivim sortama i hibridima.

Sitne pukotine uglavnom su samo estetski problem, sa aspekta zdravstvene bezbednosti hrane, za razliku od plodova sa velikim pukotinama kod kojih u uslovima visoke vlage vazduha dolazi do sekundarnog razvoja gljivica i bakterija na oštećenjima i takva bi oštećenja prije konzumiranja trebalo odstraniti.

Izvor: psss.rs

PROČITAJTE:

Ovo je važno znati prije DIREKTNE SJETVE PAPRIKE

SADNJA PAPRIKE na otvorenom polju – Đubrenje, zalivanje i vrijeme sadnje

Bakteriozna plamenjača rasada paprike