Petak, 21 Juna, 2024
spot_img
NaslovnicaPoljoprivredne graneVinogradarstvoOtpornost vinove loze na bolesti i štetočine: Savremeni sistemi gajenja za zdrav...

Otpornost vinove loze na bolesti i štetočine: Savremeni sistemi gajenja za zdrav vinograd

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

Poznato je da vinova loza uspjeva bolje i manje je izložena bolestima i štetočinama ukoliko se gaji na promajnim mjestima i lakim ali dubokim zemljištima. Od gljivičnih bolesti loza pati više u toplijim i vlažnim predjelima, a od štetočina u toplim i sušnim predjelima.

Savremeni sistemi gajenja, za razliku od klasičnih sistema gajenja, posebno vertikalni nasloni i visok životni standard loze uzrokovan promjenama u ampelotehnici povećao je njenu osjetljivost na bolesti i štetočine. Pepelnica je nekad bila rijetka, a danas redovna bolest vinove loze. Zbog svega ovog došlo je do promjene u sortimentu, povećanja bujnosti čokota usled jačeg đubrenja vinograda, gustog sklopa lastara i velikog udjela zasjenjenog lišća koje je osjetljivo na bolesti i štetočine, jače pojave zaperaka, velikog broja grozdova koji se razvijaju i sazrjevaju u sjeni, otežanog nanošenja čestica zaštitnih sredstava na površine listova, lastara i grozdova. Zbog toga je intenzivno gajenje loze sa svim nabrojanim pratećim pojavama povećalo prinos grožđa ali je značajno umanjilo njegovu otpornost na bolesti i štetočine.

Sve ampelotehničke radnje (održavanje zemljišta, rezidba, defolijacija, uklanjanje nerodnih lastara, pinciranje itd) povećavaju otpornost loze prema bolestima i štetočinama. Takođe i mineralna ishrana utiče na otpornost loze tako što azot podstiče, a fosfor i kalijum obuzdavaju bujnost loze što doprinosi povećanju otpornosti na bolesti i štetočine.

Plamenjača (Plasmopara viticola) je najopasnija bolest vinove loze posebno u vlažnijim rejonima i toplim kišnim godinama koja se javlja prije ili za vrijeme cvjetanja i napada sve zelene delove na kojima postoje stome (list, cvet, plod). Preventivna zaštita se zasniva na postavci da fungicid treba da bude nanet na zelene dijelove loze prije klijanja konidija odnosno zoospora. Najracionalnija zaštita je na bazi prognoze antiperonosporne službe. Ako ne postoji takva služba onda treba znati da za ostvarivanje primarne zaraze moraju biti ispunjeni sledeći uslovi:

  • da se u prirodi nalaze klijave zoospore
  • da srednja dnevna temperatura vazduha 2 do 3 dana bude iznad 11°C
  • da na čokotu ima listova čiji je prečnik 2 do 3 cm
  • da kišni period traje 2 do 3 dana sa najmanje 10 mm padavina

Za ostvarivanje sekundarne zaraze potrebni su sledeći uslovi:

  • prisustvo klijavih onidija (ljetnjih spora)
  • da su zeleni dijelovi loze vlažni najmanje 2 do 2,5 sata
  • da je srednja dnevna temperatura iznad 12°S
  • da se na zelenim dijelovima ne nalaze zaštitni fungicidi

Zaštita loze od plamenjače se vrši dva puta prije cvjetanja, a zatim u intervalima od 8 do 14 dana u zavisnosti od fungicida, a ukoliko nakon prskanja padne kiša intenziteta većeg od 20 mm tretiranje se ponavlja.

Pepelnica vinove loze (Unicnula necator) je parazit koji napada sve zelene dijelove na čokotu i javlja se najpre na lišću mladih lastara. Cio vrh lastara pepeljasto pobijeli, a listovi se deformišu i ivicama povijaju naviše. Na oboljelom lišću ali i na bobicama obrazuje se debela bjeličasta prevlaka od micelija, konidiofora i konidija što ispod njega uzrokuje sušenje lišća i grozda. Suzbijanje pepelnice treba početi kada je dužina lastara 5 do 10 cm. Zbog kratkog ciklusa razvića parazita intervali prskanja moraju biti kratki. Masovno se primjenjuju sredstva na bazi sumpora kada su temperature veće od 15°S a manje od 28°S, jer u protivnom ne djeluju dovoljno efikasno na drugim temperaturama ili izazivaju ožegotine na mladim organima čokota. Sistematične fungicide treba koristiti umjereno kako se ne bi razvila populacija rezistentnih parazita.

Sivu trulež grožđa (Botrytis cinerea) izaziva gljivica na listovima loze početkom ljeta u vidu žućkastih pega koje kasnije postaju rđaste. Ispod pega a posebno na naličju lista obrazuje se karakteristična sivkasta prevlaka. Napada i peteljke i lastare ali je najuočljivija na grozdovima i bobicama. Direktno i potpuno suzbijanje parazita je dosta teško. Ako se ne obrati pažnja na agroekološki i agrotehnički aspekt, hemijsko suzbijanje obično ne obezbjeđuje punu zaštitu. Prskanje treba početi za vrijeme cvjetanja ili odmah poslije. Drugo prskanje se preporučuje kada se bobice počnu međusobno dodirivati. Ova tretiranja se mogu obaviti istim fungicidima kao i za suzbijanje plamenjače. Preporučuju se još dva prskanja jedno u vrijeme šarka, a drugo tri do četiri sedmice kasnije a za ova dodatna prskanja treba koristiti botriticide.

POVEZANI ČLANCI

NAJNOVIJE VIJESTI