Boranija je popularna i hranjiva mahunarka koju ljudi širom svijeta uzgajaju. Kako biste postigli dobar prinos, morate obratiti pažnju na nekoliko ključnih faktora, poput odabira zemljišta, obrade, plodoreda, đubrenja i sjetve. U ovom članku ćemo vam dati nekoliko savjeta za uspješnu proizvodnju boranije.
Odabir zemljišta: Boranija zahtijeva plodno zemljište koje nije preteško niti prelako, kao ni zemljišta na kojima se voda dugo zadržava ili ima visok nivo podzemne vode. Najbolje uspijeva na aluvijalnim zemljištima s rastresitom strukturom i dobro snabdjevenim kalcijumom. Za uzgoj najbolje odgovaraju zemljišta s prisojnim položajem, neutralne reakcije.
Obrada: Obrada zemljišta zavisi od roka proizvodnje. Za prolećnu setvu, jesenja obrada se izvodi u jesen, na dubinu od 30 cm, a prije sjetve zemljište se kultivira i priprema za setvu. Za letnju sjetvu, kada je boranija naknadna kultura, nakon skidanja prethodne kulture primjenjuje se ljetnje oranje na 18 cm, a zatim površinska, predsjetvena priprema.
Plodored: Boranija dolazi na treće mjesto u plodoredu. Najbolje uspijeva posle korijenastog i lukovičastog povrća ili poslije strnina. Kao naknadna kultura, boranija se sije poslije ranog krompira, keljerabe, salate, spanaća, ranih strnina. Nekoliko sorti boranije (iz južne Amerike) može se uspješno gajiti i kao međukultura.
Pročitajte: Boranija i njene potrebe za vodom – kada i kako zalivati?
Đubrenje Boranija sa prinosom od 10 t iznosi 75 kg azota, 20 kg fosfora i 70-90 kg kalijuma. Najveći dio azota biljka dobija radom kvržičnih bakterija. Hraniva se najvećim dijelom daju predsetveno, uz jedno prihranjivanje u fazi 3-4 prava lista. Potrebe boranije za đubrenjem nisu velike, istraživanja su pokazala da na dobro obezbeđenim zemljištima treba unijeti po 60-80 kg/ha NPK. Istraživanja su pokazala da primjena bakterijskih đubriva za inokulaciju sjemena kod boranije daje pozitivne efekte.
Sjetva boranije se obično vrši direktno u zemlju, a prema navedenim uputama za sjetvu, razmak između redova treba biti 50 cm, dok se biljke unutar reda siju na razmaku od 4-5 cm. Na ovaj način se postiže gustoća biljaka od 40-50 biljaka po kvadratnom metru. Za ovakvu sjetvu, potrebno je koristiti 100-150 kg sjemena po hektaru, ovisno o uslovima uzgoja i sorti boranije.
Dubina sjetve boranije zavisi o vrsti tla. Na lakšim zemljištima, preporučuje se dubina sjetve od 5-7 cm, dok se na težim tlima preporučuje dubina sjetve od 3-4 cm. Ova dubina omogućava sjemenu da klija i izbaci prve listiće iznad zemlje. Nakon sjetve, tlo treba dobro zalijevati kako bi se potaknulo klijanje sjemena.
Berba boranije se obavlja kada je biljka u tehnološkoj zrelosti, što se može utvrditi na različite načine. Najčešće se koristi aproksimativna metoda, koja se temelji na izgledu i veličini mahune. Boranija se smatra u optimalnoj tehnološkoj zrelosti kada je zrno u mahuni veličine zrna pšenice ili sočiva. Berba boranije je jednokratna i najčešće se obavlja specijalnim kombajnima čiji je učinak 3-7 hektara dnevno. Međutim, ručna berba se obavlja u dva navrata i tada su prinose veći za oko 30%, ali se postavlja pitanje ekonomske opravdanosti. Prinosi boranije, u zavisnosti od sorte i načina berbe, iznose od 8-15 tona po hektaru.