Kultiviranje i okopavanje paprike imaju za cilj obogaćivanje površinskog sloja zemljišta vazduhom, održavanje vlage i mehaničko uništavanje korova.
Ove mjere njege se obavljaju u toku vegetacije, sve dok biljke ne sklope redove, a prva se obavlja 10-15 dana poslije rasađivanja. Nakon svakog navodnjavanja ili posle svake jače kiše trebalo bi izvršiti međuredno kultiviranje ili okopovanje, kako ne bi došlo do obrazovanja jake pokorice. Dubina prva dva kultiviranja ne smije biti veća od 3 – 5 cm, ostala kultiviranja trebalo bi obavljati na dubinu od 5 – 7 cm.
Pored kultiviranja, paprika izrazito dobro reaguje i na okopavanje. Ova mjera njege je značajna pošto se na taj način uništava korov u redu i da razrahli zemljište u zoni korijenovog vrata. U toku vegetacije treba obaviti dva do tri okopavanja, na dubini 5 – 7 cm. Prvo okopavanje trebalo bi obaviti zajedno sa prvim kultiviranjem.
Pročitajte: Paprika – Kada primijeniti stajnjak, a kada prihranjivati preko lista?
Pošto paprika ima dugu vegetaciju, neophodno je obezbijediti dovoljno hraniva u pristupačnom obliku tokom cijelog vegetacionog perioda. Prihranjivanjem bi trebalo da se obezbijedi ujednačeno snabdijvanje biljaka hranivima tokom rasta i razvića, a naročito u vrijeme povećanih potreba za vodom.
Stalnim navodnjavnjem povećano je ispiranje hraniva, a istovremeno je povećano i usvajanje hraniva od strane biljke. Kod paprike su potrebna dva prihranjivanja, kako azotom, tako i fosforom i kalijumom. Prvo prihranjivanje obavlja se poslije prijema biljaka sa ¼ od ukupne količine azotnih đubriva (150 – 200 kg/ha KAN-a) i to dvije do tri nedjelje poslije sadnje. Drugo prihranjivanje se obavlja u fazi punog cvjetanja i zametanja plodova ¼ N i 1/3 P i K đubriva od ukupne količine.
Poslije svakog prihranjivanja neophodno je navodnjavanje, zbog unošenja đubriva u zemljište. Nakon toga trebalo bi obaviti međuredno kultiviranje ili okopavanje, kako bi hraniva bila pristupačna biljkama. Tokom vegetacije, kod paprike se može obaviti i folijarna prihrana u cilju obezbeđenja boljeg porasta i zdravstvenog stanja biljaka, dodavanjem različitih folijarnih đubriva sa makro i mikro elementima.