Subota, 3 Decembra, 2022
spot_img
NaslovnicaAgro vijestiKonjević Polje pionir organske proizvodnje na istoku BiH

Konjević Polje pionir organske proizvodnje na istoku BiH

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

Uslijed sve veće zastupljenosti proizvoda s pečatom organske proizvodnje na policama u trgovinama u BiH, sumnjičavost građana u istinsku organsku proizvodnju sve je prisutnija. Ipak, miris i okus organski proizvedenog paradajza ili krastavca, razbija svaku sumnju. Upravo takvi niču u Konjević Polju u opštini Bratunac, pioniru organske proizvodnje u regiji Birač.

Organsko povrće nije teško prepoznati, a pogotovo nakon konzumiranja raznih plodova koji su izgubili svoj specifični okus jer su rano ubrani, “nasilno” uzgojeni, prskani… Baš poput paradajza koji bi nana izvukla iz čoška bašte kasnog ljeta, punog mirisa i slatkoće, pronaći ćete plodove u plastenicima u Konjević Polju. Prve sadnice u njima posadio je Senad Omerović koji sada ponosno stoji na čelu zadruge koja se bavi organskom proizvodnjom.

Zdravlje na prvom mjestu

Omerović priznaje kako je svaki početak težak, ali da su mu veliki vjetar u leđa pohvale i zadovoljstvo ljudi koji su probali njegovo povrće.

Na ideju ulaska u proces proizvodnje hrane došao je prije tri godine, prije svega zbog vlastitog zdravlja, a potom i zdravlja onih koji kupuju njegove proizvode.

– Veoma je teško kada proizvodite nešto, a znate da to nije zdravo, a to prodajete i plasirate ljudima samo da bi zaradili i profitirali. Moral nam nije dozvolio da tako nešto radimo tako da smo odlučili početi proizvoditi zdravu hranu. Došli smo na ideju da počnemo primjenjivati sve standarde organske proizvodnje, ali bez zatraživanja certifikata i podnošenja zahtjeva za certificiranje Organske kontrole da bismo vidjeli da li je to uopće moguće jer smo imali veliku proizvodnju od stotinu tona povrća godišnje – priča Omerović.

Ući u avanturu u kojoj bi moglo doći do naglog pada proizvodnje nije bilo poželjno za Omerovića i njegove saradnike. Međutim, nakon testnih faza proizvodnje, uvidjeli su da nema velikih oscilacija u prinosima. Šest stalnih radnika te deset sezonskih, okupljenih u zadrugi u Konjević Polju, počeli su proizvodnju prije dvije godine, a ove godine konačno su dobili certifikat Organske kontrole.

Potvrda kvalitete onoga čemu se posvetio, kaže nam Omerović, ohrabrila je njega i njegovu ekipu da nastave dalje, ne posustaju te privuku i druge u njihovu priču.

– Ovo je perspektiva – govori Omerović.

Među organskim proizvodima u Omerovićevim plastenicima naći ćete salatu, špinat, blitvu, rotkvice, repu, mladi luk, paradajz, paprike, krastavac, buraniju, patlidžan, luk, krompir, kupus i brojno drugo povrće, u zavisnosti od sezone i zahtjeva tržišta.

Kako se proizvede svaka ova povrćka te koje su njene blagodati, otkriva Omerović dalje u razgovoru.

Organsko povrće proizvodi se bez upotrebe hemijskih sredstava. To je proizvodnja koju nadziru i prate akreditovane certifikacijske kuće.

– Oni koji prati svu proizvodnju tokom godine, dolaze u najavljenu i nenajavljenu kontrolu. Tokom kontole imaju mogućnost uzimanja uzoraka povrća i zemlje da bi u laboratorijama izvršili ispitivanje i provjerili da li je sve u skladu sa standardima Organske kontrole. U organskoj poljoprivredi imamo ishranu i zaštitu bilja, koja je jasno definisana standardima Organske kontrole ili neke druge certifikacijske kuće šta se sve može koristiti i koja sredstva su dozvoljena. Za svako sredstvo za ishranu ili zaštitu biljaka neophodno je poslati aplikaciju za odobrenje inputa Organskoj kontroli da bi oni ustanovili da li je sve u skladu sa standardima. U slučaju da je sve u redu, Organska kontola vam dostavlja saglasnost za primjenu tih sredstava – kazao je Omerović.

Velika perspektiva

Ipak, dok sve više Bosanaca i Hercegovaca tragaju za organskim proizvodima, Omerović smatra da je naše društvo i dalje površno upućeno u benefite konzumiranja organske hrane.

– Postoji mnogo ljudi koji to cijene i koji znaju šta je to. Ti ljudi osjete kvalitet i razliku. Oni koje hoće da znaju, oni i razumiju. S druge strane, oni koji misle da sve znaju i nakon toga što vide da je to organska proizvodnja ili organsko povrće, oni i dalje misle da se ti proizvodi tretiraju i pršću. Ti ljudi nisu dovoljno informisani i educirani i ne znaju da su ti preparati prirodni i da postoje uredbe koje dozoljavaju njihovu primjenu u organskoj proizvodnji. Svijest naših građana nije razvijena u nekoj mjeri. Ljudi se najviše zbog slabog životnog standarda okreću nižim cijenama tako da manje gledaju da li je nešto zdravo ili nije jer više se gleda količina koja se dobije za što manje novca. Što se tiče nas, mi mislimo da je ovo perspektiva i idemo u tom pravcu. Ko hoće zdravo, ima mogućnost da kupi, ko ne želi on ima i drugu mogućnost na drugoj strani – ističe Omerović.

On dalje dodaje kako je BiH pogodna za organsku proizvodnju, ali kako je velika razlika od grada do grada.

– Tamo gdje nema intenzivne proizvodnje, tamo gdje su manja područja, ta zemljišta su veoma plodna za proizvodnju zdrave hrane. Međutim, puno je teže, ali ne i nemoguće, proizvoditi tamo gdje se ljudi bave intenzivnom proizvodnjom jer se tu u velikoj mjeri koriste herbicidi u prskanju, puno se proizvode žitarice i uljarice. Kada bi se pravila neka paralela kome je lakše baviti se organskom poljoprivredom, na primjer u Varešu ili u Brčkom i u Bijeljini, razlika je ogromna – rekao je Omerović.

I dok proizvođači organske hrane tvrde kako je ova grana privrede velika perspektiva u našoj zemlji, podrška vlasti i lokalnih zajednica gotovo je zanemarljiva.

– Nema tu neke podrške. Tu su jedino neki pravilnici. Naprimjer, u RS-u svake godine izlaze novi pravilnici, ali su to mali podsticaji tako da to uopće nije vrijedno pomena. Mi nismo uopće gledali na to i imali smo druge razloge kada smo ulazili u ovu priču – govori Omerović.

Na kraju razgovora prvi čovjek u zadrugi Agrofood, pionioru organske proizvodnje u regii Birač, poručuje svima koji se žele baviti ovom privredom da moraju vjerovati u sebe jer vidi svijetlu budućnost organske proizvodnje u BiH.

– Ako želimo sigurnu budućnost, svoje zdravlje i zdravlje budućih generacija, treba se okrenuti ovom pravcu. Ne treba biti pesimista, treba biti optimista, ima puno rješenja u organskoj proizvodnji, tako da ne treba imati straha – poručio je Omerović.

Izvor: Klix

POVEZANI ČLANCI
spot_img
spot_img

NAJNOVIJE VIJESTI

[td_block_2 custom_title="Aktuelno"]