Sadnja voćnih sadnica u amaterskim voćnjacima i na okućnicama zahtjeva veći razmak nego u onim profesionalnim. Tako ćemo osigurati dovoljo prostora za razvoj stabala, bolju osvjetljenost, ventilaciju i formiranje cvjetova, odnosno plodova.
Razmak sadnje voćnih sadnica u dvorištima, na okućnicama, u amaterskim i profesionalnim voćnjacima se razlikuje. Pravilno rastojanje između posađenih voćaka omogućiće im da maksimalno iskoriste svoj rodni potencijal, obezbjediće dobru ventilaciju, snabdjevenost vodom, ishranu, kao i dovoljno prostora za ravoj korijena i nadzemne mase i neometan protok prilikom izvođenja radova i berbe plodova.
Agrotehnika, pomotehnika i rezidba
Prije nego što pristupimo sadnji, potrebno je da isplaniramo koje ćemo voćne vrste saditi. Koje sorte, kakva je njihova bujnost, kakva će biti podloga na koju je vršeno kalemljenje. Neke vrste i sorte su bujnije i zauzimaju veću površinu. Takođe, odabirom podloge utičemo na bujnost budućeg stabla. Ista sorta kalemljena na kržljavu podlogu i na divljem sijancu daće dva različita stabla. Ono na kržljavoj podlozi biće manje dok će stablo na divljem sijancu biti veće i zahtijevaće veći prostor.
Osim o voćnoj vrsti, sorti, bujnosti, podlozi, takođe moramo voditi računa o osobinama zemljišta, primjenjenoj agrotehnici, klimatskim prilikama, vremenu koje možemo da izdvojim da se posvetimo ovoj aktivnosti.
Suviše mali razmak između drveća će na kraju rezultirati zasjenjivanjem kako sadnice rastu, a to će na kraju dovesti do smanjenog formiranja cvjetova i plodova, slabijeg razvoja voćke i konkurencije među njima za vodu i hranu. Kada je razmak između njih suviše velik, može se javiti problem sa oprašivanjem.
Razmak treba biti takav da svako drvo ima dovoljno svjetlosti i da se obezbjedi slobodna cirkulacija vazduha. To će pomoći da se stabla poslije padavina brzo prosuše, posebno da se prosuši krošnja i površina listova. Tako će se spriječiti naseljavanje gljivica koje izazivaju oboljenja i njihov razvoj.
Udaljenost zasađenog voća od žive ograde, živice treba biti između dva ili tri metra. Vrste koje rastu visoko i razvijaju veliku krošnju, sade se dalje od živice dok niže vrste možemo saditi bliže.
Sadnja na divljem sijancu
U zavisnosti od bujnosti sadnice jabuke sade se na udaljenost od tri do jedanaest metara. Na razmak između njih uticaće i primjenjena agrotehnika, pomotehnika, kao i obavljena rezidba. U profesionalnim zasadima taj razmak može biti pola metra jer se sade patuljaste sorte, zatim one kalemljene na kržljave podloge. Vrši se redovna rezidba, obezbjeđeno je odgovarajuće zalijevanje i đubrenje i postavljena je armatura koja pridržava stabla. U amaterskim zasadima i na okućnicama to nije slučaj.
Biraju se vrste i sorte kalemljene na nešto bujnije podloge ili divlje sijance zbog razvijenijeg korjena koji omogućava stablima da rastu i razvijaju se bez pomoćne potpore. Bujne sorte jabuke se sade na razmak od 9 do 11m, srednje bujne na pet metara, a patuljaste na dva do tri metra. Sadnice kruške se sade na razmak od pet do šest metara. Šljive i višnje idu na razdaljinu od 5m, a kajsije na 6m. Za trešnje je potrebno više prostora, čak 9m između sadnica.
Okvirno možemo predvidjeti veći razmak za bujne vrste i sorte dok srednje bujne i patuljaste vrste možemo saditi na manji razmak. Bujne voćke sadimo na veći razmak, između pet i osam metara. To je uobičajeno rastojanje u amaterskim zasadima i na okućnicama. Srednje bujno voće sadimo na razmak od četiri do pet metara dok patuljaste vrste sadimo na razmak od dva do tri metra.
Izvor: agroklub.ba
PROČITAJTE:
Kako i kojim đubrivom prihraniti voćnjak u jesen!
