Jesen je period godine kada su poslovi u voćnjaku svedeni na minimum. Nakon završene zaštite bilja, potrebno je zasade pođubriti radi nadoknađivanja hranljivih elemenata potrošenih u vegetaciji.
Treset se koristi u rasadničkoj proizvodnji kao i prilikom sadnje voćaka (3-5 kg / sadnom mjestu). Kompost je organsko gnojivo koje se dobija razlaganjem slame, šaše, smeća, komine, strugotine, i ostataka organskih industrijskih materijala. Može poslužiti kao zamjena za stajnjak prilikom sadnje voćaka iu rasadničkoj proizvodnji. Tečno organsko gnojivo-osoka, nastaje od tekućih fekalija i ispiranjem stajnjaka iz obora i staja. Primjenjuje se 3 do 4 puta tokom vegetacije za površinsko đubrenje voćaka i razblažuje se vodom.
Za mlade voćnjake je naročito korisno zelenišno gnojivo. Najbolji efekti se postižu zaoravanjem lupine, stočnog graška, grahorice, heljde, i soje. Na taj način tlo se obogaćuje organskim i mineralnim tvarima a stvaraju se i povoljni uslovi za mikrobiološku aktivnost u zoni korjenovog sustava.
Pored organskih, u zemljište je neophodno unijeti i mineralna đubriva u količini od 400-800 kg / ha. To zavisi o starosti voćnjaka i obezbeđenost zemljišta osnovnim hranjivim elementima. U ovom razdoblju treba koristiti mineralna đubriva koja u sebi sadrže veće količine kalijuma i fosfora a, manji postotak azota. Voćke u fazi mirovanja ne usvajaju ova hraniva, ali fosfor i kalijum koji se sporije razgrađuju dostupni su biljkama u dužem razdoblju, dok se dušik pod utjecajem oborina lako ispire i prenosi u dubljem slojeve tla gdje je nedostupan voćkama.
Azotna đubriva je zbog toga mnogo bolje i učinkovitije dodati u tijeku vegetacije kada ih voćke maksimalno mogu iskoristiti. Fosforna i kalijumova đubriva dodaju u periodu mirovanja voćaka i najpovoljnije vrijeme za unošenje ovih gnojiva je od polovice oktobra do plovine novembra. Mogu se unositi iu toku vegetacije, zajedno sa navodnjavanjem.
Manjak fosfora usporava stvaranje cvjetnih i lisnih pupoljka, te razvoj mladica. Novo lišće je uspravno, tamnije zeleno i ne dostiže normalnu veličinu. Višak fosfora ne utječe negativno na biljke, ali može izazvati manjak cinka. Kriteriji pri odabiru fosfornih gnojiva treba biti: sadržaj fosfora, i topljivost, tj.. njegova dostupnost biljkama.
Izvor: agroportal.hr
