Srijeda, 24 Aprila, 2024
spot_img
NaslovnicaPoljoprivredne graneVoćarstvoKoje su prednosti, a koji nedostaci malčiranja voćnjaka?

Koje su prednosti, a koji nedostaci malčiranja voćnjaka?

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

Ako se nastire organskom marterijom koja je bogata celulozom, kao što je slama, tada se u tlu osjetno smanjuje količina azota. Šta činiti u tom slučaju?

Malčiranje ili nastiranje tla u voćnjacima, stara je agrotehnička mjera koja se od davnine primijenjuje s više ili manje uspjeha, stoji u knjizi Opće voćarstvo, prof.dr.sc. Ive Miljkovića koji pojašnjava da pod malčom podrazumijevamo nasatiranje ili prekrivanje tla u voćnjacima organskom tvari koja će postupno truljenjem obogaćivati tlo humusom.

Šta koristiti?

U ovu svrhu se mogu koristiti natrulo sijeno (engl. mulch), slama, piljevina, treset, pljeva, listinac, kukuruzovina, nedozreli stajski gnoji, pokošena trava ili biljke za zelenu gnojidbu, biljni otpaci i sl.

Pod malčom se aktiviraju mikroorganizmi i fauna (najčešće gliste) tla. Na taj se način ono postupno obogaćuje humusom te mu se popravlja struktura i ostala fizikalna svojstva.

Ako se nastire organskom tvari koja je bogata celulozom, kao što je slama, tada se u tlu osjetno smanjuje količina azota. Naime, mikroorganizmi koji razgrađuju celulozu koriste se azotom za izgradnju svog tijela i svoje životne potrebe. U tom slučaju tlo treba dodatno gnojiti azotnim gnojivima, savjetuje Miljković.

Ovo je vrlo korisna agrotehnička mjera, ali može imati i neke nedostatke.

Više je prednosti

  • Sprječava se prekomjerno isparavanje vlage iz tla pa voćke manje trpe od suše.
  • Poboljšano je akumuliranje oborinske vode (kiše) u tlo jer je općenito, a posebno na nagnutom terenu smanjeno površinsko oticanje.
  • Smanjena je erozija, odnošenje i ispiranje hraniva i sitnih čestica tla.
  • Onemogućava se razvoj korova pa nema potrebe za obradom.
  • Popravlja se struktura tla u voćnjacima zbog trajnijeg nakupljanja humusa.
  • Poboljšano je primanje kalija i fosfora iz tla, a i nekih drugih hranjivih elemenata.
  • Popravlja se toplinski režim tla i štiti korijenje od ozeblina.
  • Smanjuje se onečišćenje i oštećenje opalih plodova neposredno prije berbe.
  • Omogućen je lakši pristup voćjaku u svako doba, a posebno nakon kiše kada je potrebno ući s prskalicama radi brže i učinkovite zaštite od bolesti i štetnika.
  • Od posebnog je značaja u područjima gdje tokom vegetacije ne pada dovoljno kiše ili gdje je raspored padavina nepovoljan, a nemamo uvjete za navodnjavanje.

Koji su nedostaci?

  • Postoji opasnost, odnosno mogućnost štete od požara.
  • Ispod malča i u malču su vrlo povoljni uvjeti za razvoj poljskih miševa i drugih glodara koji oštećuju korijenovu mrežu.
  • U malču mogu prezimjeti štetnici koji se na proljeće razvijaju u većoj mjeri.

Koje voćke ga vole – kada i kako malčirati?

Nastiranje tla u voćnjaku bolje podnose jezgričave voćke kao što su jabuka i kruška, zatim jagode, maline, ribiz i borovnice, a lošije koštuničave voćke poput breskve.

Tlo se može malčirati u svako doba godine, a najčeće se obavlja u proljeće, poslije proljetne obrade, pojašnjava Miljković.

Debljina sloja malča se kreće od 10 do 15 cm, ako se koristi slama, natrulo sijeno ili trava. Treba paziti da se ne nastre uz samo deblo nego se uz njega ostavi nenastrti sloj tla oko 40 do 50 cm. To je važno kako bi se uticalo na smanjenje eventualne štete od miševa i drugih glodara koji se naseljavaju ispod malča, a potom glođu koru debla i debljeg korijenja uz deblo.

Treba imati na umu da malčiranje utiče na pliće rasprostiranje korijenja voćke.

POVEZANI ČLANCI

NAJNOVIJE VIJESTI