Od sredstava za zaštitu bilja sve su popularniji preparati na prirodnoj bazi, a jedan od takvih je i kaolin glina.
U današnje vrijeme intenzivne upotrebe pesticida, veliki se naglasak daje na iznalaženje alternativnih metoda upotrebe sredstava u zaštiti bilja od štetočina, a koji će, uz dobar učinak – biti apsolutno neškodljivi za čovjeka i njegovu okolinu.
Sredstvo koje dosta obećava, a u pojedinim dijelovima Evrope i SAD-a, već se uvelike upotrebljava, je i kaolinska glina.
Ona se u eksperimentima koristila u gotovo svim granama poljoprivrede, ali se posebno dobro pokazala u voćarstvu, a posebno u području organske i konvencionalne proizvodnje Kaolin za smanjenje štetočina i zaštitu od sunčevih ožegotina
Već 2000. godine bio je znatno zastupljen na tržištu SAD-a, a ubrzo je i uvršten na listu preparata dozvoljenih u organskoj proizvodnji.
Glavni mehanizam djelovanja kaolinskog segmenta, je u stvaranju kristalnog mikrofilma koji stvara barijeru između štetočina i štićene biljke. Sredstvo posjeduje izvesno odbijajuće (repelentno) djelovanje. Inače se materijal prije koristio za sprječavanje zgrudnjavanja prerađenih namirnica i u proizvodnji pasta za zube. Kaolin se nanosi otopljen u vodi na biljku, gdje isparavanjem stvara zaštitni film na površini vode. Kod primjene je jako bitno odraditi ravnomjerno pokrivanje svih dijelova biljke sredstvom.
Ovaj film odbija štetočine na više načina. Sitne čestice gline se zakače za insekta kada on dođe u kontakt sa stablom, isto tako insekt nerado odlaže jaja na površine pod filmom, a isto tako reflektujući sloj na stablu čini ga manje prepoznatljivim kao potencijalnog domaćina. Ako se borimo protiv prve generacije voćnih smotavaca, tada ćemo tretiranja sa kaolinom trebati započeti u fenofazi precvjetavanja i nastaviti na svakih nedelju dana u intervalima 6-7 puta.
Ova tretiranja imaju veliki efekat i u sprječavanju mrežavosti na plodovima Golden Deliciousa. U ovom slučaju nema opasnosti od zaostataka bijelog filma, koji često može, ukoliko se ne ukloni pranjem, biti odbojan od strane potrošača kada jabuka ide u sveţu potrošnju. Ukoliko nastavljamo sa borbom protiv kasnijih generacija tada će takve jabuke morati proći pranje prilikom sortiranja. Kod organskih proizvođača jabuka, smanjenje šteta može biti jako značajno u odnosu na druge preparate koji su dopušteni za tretiranje. Kaolin snižava temperaturu biljke i povećava fotosintezu.
U konvencionalnoj proizvodnji to nije takav slučaj, ali se kaolin po svojem širokom spektru djelovanja može uporediti s klasičnim kontaktnim insekticidom, hlorpirifosom, i može značajno doprinijeti u smanjenju populacije pojedinih štetočina. Što se troškova tiče, oni su uporedivi sa troškovima jednog insekticida širokog spektra delovanja poput hlorpirifosa, ali imaju daleko veći spektar djelovanja, a kod proizvođača bez mreža, sa visokim procentom ožegotina, može biti ključan faktor u isplativosti proizvodnje. Isto tako, broj godišnjih tretiranja zavisi će i od vremenskih prilika tokom vegetacije.
Iako se na prvi pogled može činiti da kaolin sa svojim belim filmom sprečava prodor svetlosti, on zapravo pojačava fotosintezu i pruža dopunu očuvanju zdravstvene kondicije stabla. Kaolin snizuje temperaturu biljke za vreme vrućih letnih dana i tako povećava fotosintezu do dugo u poslepodnevne sate, za razliku od netretiranih stabala, gde fotosinteza u potpunosti prestaje posle podne, usled toplotnog stresa. Uzgajivači u vrućim područjima uzgoja imali su koristi od smanjenja pojave ožegotina, ponegde i do 50 posto ili više.
Njegovo dopunsko djelovanje najviše dolazi do izražaja kada se kombinuje sa dobro osmišljenim agrohemijskim mjerama u zavisnosti od specifičnosti svakog voćnjaka i mikro klime te nasleđene populacije štetočina. Nužna proba kompatibilnosti prije upotrebe kaolina. Kada je o miješanju riječ, u pravilu se mogu miješati sa većinom fungicida, insekticida i akaricida, ali se ne bi smio miješati sa sumporom i sa bakarnim preparatima.
Svakako se preporučuje prije upotrebe napraviti malu probu kompatibilnosti i ukoliko primjetimo reakcije poput taloženja, penušanja, odvajanja, potrebno je izostaviti kaolin iz kombinacije. Potrebno je napomenuti da sirova kaolinska glina nije isto što i fino mljevena i obrađena kaolinska glina te da primjena takve gline može izazvati neželjene posljedice na biljci (fitotoksičnost, odumiranje). Primjećen je i pozitivan efekat i na gljivu čađavicu u organskoj proizvodnji jabuka i krušaka. Sada se uveliko istražuje uticaj kaolina na pojavu i intenzitet najopasnije bolesti na jabukama – krastavosti.
Izvor: Poljoprivredne stručne i savetodavne službe
Autor: Mast dipl. inž. zaštite bilja Dušan Stojanović
PROČITAJTE:
Kako najbrže osloboditi kalcijum iz ljuski od jaja?
Navodnjavanje u organskoj proizvodnji
Organski uzgoj PARADAJZA – Sve od sjetve do berbe!
Top 5 najefikasnijih prirodnih đubriva!
