Naslovnica Poljoprivredne grane Organska proizvodnja Kako i zašto kompostirati opalo lišće?

Kako i zašto kompostirati opalo lišće?

opalo lišće
Foto: agrosavjet.com

Listinac je kompost koji se dobiva kompostiranjem opalog lišća. Povećava sadržaj vlage u zemljištu i poboljšava njegovu strukturu, a zreli kompost nosilac je vitalnosti zemljišta.

Jesen je vrijeme kada se mnogi od nas pitaju šta učiniti sa velikom količinom lišća iz voćnjaka i dvorišta. Na žalost, veliki broj ljudi sakupljeno lišće spaljuje i na taj način gubi dragocjenu organsku materiju koja toliko treba zemljištu.

Listinac povećava sadržaj vlage u zemljištu i poboljšava njegovu strukturu. Dovoljno je lišće sakupiti i strpljivo čekati njegovo razlaganje. Sakupljeno lišće može se staviti u namjenske vrtne vreće, posebno napravljeno kompostište za lišće ili ga ostaviti u gomili.

Kako do kvalitetnog listinca?

Prilikom prikupljanja lišća treba obratitit pažnju da se prikuplja zdravo lišće, koje nije zaraženo patogenima i u kojem nema štetočina ili njihovih prezimljujućih formi. Poželjno je prikupljeno lišće prethodno usitniti. Ukoliko je sakupljeno lišće suho, potrebno ga je zaliti vodom i na taj način potaknuti proces kompostiranja. Vlažnom lišću se može dodati zelena trava i manja količina humusa kako bi se ubrzao cijeli proces. Zbog osobine vlažnog lišća da se zgrudva i truli, lišću se mogu dodati i usitnjene grančice, koje će doprinjeti rastresitosti kompostne mase.

Brzina kompostiranja zavisi od vrste drveta

Najbrže se razlaže lišće listopadnog drveća1 – 2 godine, dok se iglice crnogoričnih vrsta sporije razlažu, 2 – 3 godine. Sadržaj mineralnih materija u lišću varira u zavisnosti od vrste drveća, tla i klimatskih karakteristika područja. Zbog toga je najbolje koristiti opalo lišće različitih vrsta drveća.

Pročitajte: Zašto lišće opada u jesen: Prirodni ciklus preživljavanja drveća

Listinac koji je odležao jednu godinu se naziva mladi listinac i u njemu su vidljivi ostaci lišća. Ovakav listinac se prvenstveno koristi za malčiranje, a može se korsititi prilikom sadnje stavljanjem u iskopane rupe ili kao đubrivo za travnjake. Veoma dobro se pokazao kao malč u toku zime, jer štiti bijlke od smrzavanja. Ako ga koristimo kao prekrivač za golu zemlju, potrebno ga je u proljeće razgrnuti i omogućiti tlu da se zagrije.

Ukoliko je listinac odležao dvije godine, tada je to zreo listinac i predstavlja visokovrijedno organsko đubrivo. Takav listinac je tamnosmeđe boje, mrvičaste strukture. Koristi se i kao malč, ali i u mješavinama za sađenje rasada, cvijeća ili kao organsko đubrivo.

Listinac od iglica četinara zakiseljava zemljište

Listincu od iglica četinara je potrebno i tri godine da se u potpunosti razloži i ovakav listinac zakiseljava zemljište te se koristi za malčiranje i đubrenje onih kultura koje zahtijevaju kiselo zemljište. Najbolje ga je praviti odvojeno od listinca listopadnih vrsta.

Lišće koje se brzo kompostira su listovi voćnih vrsta, breze, zove, javora, topole, graba, bijelog jasena. Lišće hrasta, bukve, oraha, četinara te lišće prekriveno smolom, je lišće koje se sporo kompostira. Korisno je znati i da, osim lišća hrasta i oraha, lišće kestena i vrbe sadrži mnogo tanina i da zbog toga sporo trune, kao i lišće četinarskih vrsta. Listinac od oraha treba kompostirati samog i koristiti kao malč za suzbijanje korova, ali nikako u povrću jer može inhibirati rast povrća.

Veličina kompostne gomile važna za održavanje temperature i vlažnosti

Širina i visina kompostne gomile trebale bi da budu 1,2 do 1,5 m, a dužina najmanje 1,5 m.

Ukoliko se kompostna masa osuši, potrebno ju je zaliti vodom, ako je prevlažna treba dodati piljevine od listopadnog drveća. Za održavanje temperature i vlažnosti tokom kompostiranja, veoma je važna veličina kompostne gomile.

Manja gomila će se brže isušivati, slabije zagrijavati i time će se usporavati kompostni proces. Obrnuto, ako je gomila veća, brže će se zagrijati i razviti više temperature koje mogu uništiti poželjne mikroorganizme koji obavljaju kompostiranje.

Sazrijevanje listinca je najbrže u ljetnim mjesecima zbog intenzivnog rada mikroorganizama. Ukoliko želimo ubrzati proces formiranja listinca, potrebno je nekoliko puta prevrtati ovu gomilu. Kompostna gomila je inkubator mnogih biohemijskih procesa i razvoja zemljišne flore i faune. Zbog toga je zreli kompost nosilac vitalnosti zemljišta.

Da bi ste utvrdili da je listinac zreo on mora imati tamnosmeđu boju i miris na šumsko tlo.

Izvor: agroklub.ba

Exit mobile version