Kad čistite dvorište od opalog lišća, skupite ga na posebno mjesto – u prostor ograđen daskama ili posebnu kantu obloženu velikom najlon kesom. Prilikom skupljanja lišća treba obratiti pažnju da se prikuplja zdravo lišće, koje nije zaraženo patogenima i u kojem nema štetočina ili njihovih prezimljujućih formi. Poželjno je lišće prethodno usitniti. Ukoliko je lišće suvo, potrebno ga je zaliti vodom i tako podstaći proces kompostiranja. Vlažnom lišću može se dodati zelena trava i manja količina humusa da bi se ubrzao ceo proces. Zbog osobine vlažnog lišća da se zgrudva i truli, njemu se mogu dodati i usitnjene grančice. One će doprineti rastresitosti kompostne mase.
Brzina kompostiranja zavisi od vrste drveta
Najbrže se razlaže lišće listopadnog drveća, 1 – 2 godine, dok se iglice četinarskih vrsta sporije razlažu, 2 – 3 godine. Sadržaj mineralnih materija u lišću varira u zavisnosti od vrste drveta, zemljišta i klimatskih karakteristika podneblja. Zbog toga je najbolje koristiti opalo lišće različitih vrsta drveća.
Kompost od lišća koji je odležao godinu dana naziva se mladi kompost jer su u njemu i dalje vidljivi ostaci lišća. Takav kompost se prvenstveno koristi za malčiranje, a može, takođe, da se upotrebi prilikom sadnje stavljanjem u iskopane rupe ili kao đubrivo za travnjake. Veoma dobro se pokazao kao malč u toku zime, jer štiti biljke od smrzavanja. Ako ga upotrebimo kao prekrivač za golu zemlju, potrebno ga je u proleće razgrnuti i omogućiti zemljištu da se zagreje.
Pročitajte još: Zašto lišće mijenja boju na jesen
Ukoliko je kompost od lišća odležao dve godine, tada je on zreo i predstavlja visokokvalitetno organsko đubrivo. Takav kompost odlikuje se tamnosmeđom bojom i mrvičastom strukturom. Koristi se kao malč, ali i u mešavinama za sađenje rasade povrća, cveća ili kao organsko đubrivo.
Kompost od iglica četinara zakiseljava zemljište
Kompostu dobijenom od iglica četinara potrebno je i do tri godine da se potpuno razloži. Takva vrsta komposta zakiseljava zemljište, pa se koristi za malčiranje i đubrenje onih kultura koje zahtevaju kiselije zemljište. Najbolje ga je praviti odvojeno od komposta dobijenog raspadanjem lišća listopadnog drveća.
Lišće koje se brzo kompostira su: listovi voćnih vrsta, breze, zove, javora, topole, graba, bijelog jasena. Lišće hrasta, bukve, oraha, četinara, te lišće prekriveno smolom, je lišće koje se sporo kompostira. Korisno je znati i da, osim lišća hrasta i oraha, lišće kestena i vrbe sadrži mnogo tanina i da zbog toga sporo trune, kao i lišće četinarskih vrsta.
Kompost od orahovog lišća treba praviti odvojeno od drugog lišća i koristiti ga kao malč za suzbijanje korova, ali nikako ga ne upotrebljavati u povrtnjaku jer može da zaustavi rast povrća.
Veličina kompostne gomile važna za održavanje temperature i vlažnosti Širina i visina kompostne gomile trebale bi da budu 1,2 – 1,5 m, a dužina najmanje 1,5 m.
Ukoliko se kompostna masa osuši, potrebno ju je zaliti vodom. Ako je prevlažna treba dodati piljevinu od listopadnog drveća. Za održavanje temperature i vlažnosti tokom kompostiranja, veoma je važna veličina kompostne gomile.
Manja gomila će se brže isušivati, slabije zagrevati i tako će se usporavati kompostni proces. Obrnuto, ako je gomila veća, brže će se zagrijavati i razviti više temperature koje mogu da unište željene mikroorganizme koji obavljaju kompostiranje.
Sazrijevanje komposta od lišća je najbrže u ljetnjim mjesecima zbog intenzivnog rada mikroorganizama. Ukoliko želimo da ubrzamo proces formiranja komposta, potrebno je nekoliko puta prevrtati ovu gomilu.
Kompostna gomila je inkubator mnogih biohemijskih procesa i razvoja zemljišne flore i faune. Zbog toga je zreli kompost nosilac vitalnosti zemljišta.
Da biste utvrdili da li je kompost od opalog lišća zreo morate se uveriti da on ima tamnosmeđu boju i miris šumske zemlje.