Kao i kod ljudi protiv bolesti se treba boriti preventivno tj. prije njihove pojave. U toj borbi inicijativu treba da imamo mi. Ukoliko završimo sezonu bez simtoma bolesti onda smo mi pobjednici.
Ako se iz nekih opravdanih ili neopravdanih razloga pojavi bolest na našoj gajenoj biljci situacija se iz korijena mijenja. Tada uzročnik te bolesti preuzima inicijativu i mi ”trčimo za njim”. U ovakvim slučajevima dovodimo u pitanje uspjeh naše proizvodnje.
Iz gore pomenutih razloga smatramo da treba štititi biljke prije kiše.
Na biljnim djelovima se nalaze spore gljivica (uprošćeno ”sjemenkice buduće gljivice”) koje čekaju kap vode da bi u njoj klijale i naselile biljku.
Ako u periodu prije kiše nanesemo preparat mi toj spori ne možemo ništa jer je ona neaktivna.
Tek sa pojavom kišne kapi spora se aktivira i počinje da klija (započinje svoj životni ciklus) ali se tada u toj istoj kapi rastvara talog našeg preparata koji uništava tek proklijalu sporu.
Kako kiša utiče na uspjeh prskanja?
Kiša bitno utiče na uspjeh tretmana (prskanja) svojim intenzitetom i količinom padavina.
Plaha pljuskovita kiša može da dovede znatnog spiranja preparata sa biljnih dijelova.
Sličan efekat može imati i tiha ali dugotrajna kiša.
Da bi smo omogućili što bolji efekat našeg tretmana poželjno je da se preparat osuši na biljnim djelovima. Potrebno vrijeme za to je uglavnom dva sata. Nakon toga efekat spiranja kišom je manji.
Dodavanjem nekih pomoćnih sredstava (okvašivača) u tretman možemo poboljšati efekat prskanja u kišnom periodu.
Takodje bitan je i pravilan izbor preparata ukoliko se očekuje kišni period.
Izvor: agrotopvasg.rs
PROČITAJTE:
Pepelnica krastavca: Kako je prepoznati i kako je suzbiti
ANTRAKNOZA: Najopasnija bolest pasulja i boranije
Borba protiv korova u krompiru
