Većina bolesti voćaka suzbija se od ranog proljeća tokom većeg dijela vegetacije, ali za neke bolesti je neophodno i tretiranje u jesen, u periodu opadanja lišća.
Vlažno vrijeme tokom jeseni bitan je faktor razvoja i širenja biljnih bolesti kao što su bakterijski rak koštičavog voća, šupljikavost lista koštičavog voća, kovrčavost lišća breskve, rak kore jabuke i kruške, bakterioza lijeske i oraha.
Kao preventivna mjera zaštite od navedenih bolesti je prskanje fungicidima na bazi bakra na početku opadanja lišća.
RAK KOŠTIČAVOG VOĆA
Rak koštičavog voća je bakterijska bolest koja se pojavljuje na većini koštičavih voćaka (šljiva, višnja, trešnja, breskva, kajsija), a čiji uzročnik je bakterija Pseudomonas mors-prunorum. Simptomi bolesti javljaju se na granama i kori u vidu rak-rana i hipertrofija uz obilno lučenje smole. Do zaraze dolazi tokom jeseni u vrijeme opadanja lišća kroz lisne ožiljke i u proleće u vrijeme cvjatnja.
S obzirom da je jesen optimalno vrijeme za infekciju, jesenja zaštita koštičavog voća izuzetno je važna mjera u zaštiti od navedene bolesti. Smatra se da je bakterijski rak najopasnija bolest koštičavog voća jer nema djelotvornih mjera zaštite kad bolest zahvati zasad, a ponekad može dovesti i do potpunog sušenja voćaka.
ŠUPLJIKAVOST LISTA KOŠTIČAVOG VOĆA
Šupljikavost lista koštičavog voća bolest je lako prepoznatljivih simptoma na listu u vidu sitnih okruglastih pijega koje nekrotiraju i s vremenom ispadaju s lista pa on postaje šupljikav. Prouzrokovač bolesti je gljiva Stigmina carpophilla. Hemijska zaštita primjenom fungicida na bazi bakra izvodi se u periodu jesenjeg opadanja lišća, a zatim slijedi i tretiranje pri kraju zime u fazi bubrenja pupoljaka.
KOVRDŽAVOST LIŠĆA BRESKVE
Kovrčavost lišća breskve je bolest koju voćari lako prepoznaju po zadebljalom zakovrdžanom lišću crvenkaste boje. Simptomi bolesti se javljaju već u rano proleće, ali kada su vidljivi – kasno je za zaštitu.
Uzročnik bolesti je gljiva Taphrina deformans, prezimljuje u obliku micelija u zaraženim pupoljcima. Za uspješnu zaštitu breskve potrebno je tretiranja izvesti prije pojave prvih simptoma bakarnim fungicidima pred sam početak vegetacije. Kasno jesenje prskanje breskve namenjeno je i suzbijanju drugih prouzrokovača bolesti, a smanjuje i infekciju prouzrokovačem kovrčavosti lišća u proleće.
RAK KORE JABUKE
Rak kore jabuke i kruške prouzrokuje gljiva Nectria galligena. Do zaraze dolazi kroz razna mehanička oštećenja na voćki (rez, grad i sl.). Rak rane su vidljive na kori grana i debla. Rane se s vremenom povećavaju, a kad obuhvate cijelu granu dolazi do njenog sušenja.
Bolest se češće javlja u voćnjacima jabuka i krušaka podignutim na vlažnim zemljištima, u blizini rijeka, na mjestima gde se učestalo javlja kasni mraz. Sve grane sa simptomima bolesti potrebno je ukloniti rezidbom, a rane nastale rezidbom treba premazati voćarskim voskom. U zaraženim voćnjacima tokom toplih i kišnih jeseni poželjna su i dva prskanja fungicidima na bazi bakra, prvo na početku opadanja lišća, a drugo na kraju.
RAK KORE LIJESKE
Sličan problem na lijeeski predstavlja rak kore lijeske čiji je prouzrokovač gljiva Neonectria ditissima pa se i na lijeski preporučuje jesenje prskanje preparatima na bazi bakra. Jesenje prskanje lijeske osim što je preventivna mjera zaštite od navedene gljivične bolesti, ono je i vrlo važna preventivna mjera u zaštiti od bakterijskih bolesti lijeske čiji su prouzrokovači Xanthomonas arboricola pv. corylina i Pseudomonas syringae pv. avellanae.
Posljedica razvoja ovih bolesti jeste sušenje pojedinih dijelova biljke, a ponekad i cijelih stabala pa se iz tog razloga smatraju najvažnijim i najštetnijim bolestima lijeske.
Jesenja primena bakarnih fungicida preporučuje se i za druge voćne vrste kod kojih se javljaju bakterioze kao npr. bakterijska pjegavost na orahu.
Jesenje tretiranje potrebno je obaviti po mirnom vremenu kada je temperatura vazduha iznad 5°C. Svako sredstvo za zaštitu bilja potrebno je primijeniti u skladu s uputstvom na etiketi, piše Gordana Cvetković, mast. inž. zaštite bilja / psss.rs
