Jaka rezidba voćaka ima značajan uticaj na rast, razvoj i rodnost stabla. Evo glavnih posledica koje donosi:
-
Snažan porast novih grana – Jaka rezidba podstiče bujan vegetativni rast, jer voćka nastoji da nadoknadi izgubljenu masu. Ovo može dovesti do prekomernog razvoja mladih izdanaka na uštrb formiranja plodova.
-
Odlaganje rodnosti – Voćke koje su jako orezane često kasnije stupaju u rod, jer je energija usmjerena na rast grana, a ne na formiranje cvijetnih pupoljaka.
-
Smanjenje prinosa u kratkom roku – Jaka rezidba može smanjiti broj rodnih pupoljaka, što znači da će prinos u prvoj sezoni nakon rezidbe biti manji.
-
Bolja osvetljenost krošnje – Uklanjanjem gustih i suvišnih grana poboljšava se prozračnost i osvijetljenost krošnje, što doprinosi kvalitetu plodova i smanjenju rizika od bolesti i štetočina.
-
Produžavanje životnog vijeka stabla – Redovno i pravilno izvođenje jake rezidbe može doprineti dužem životnom veku voćke, jer sprječava iscrpljivanje stabla prekomjernim rodom.
-
Veći kvalitet plodova – Iako u početku može doći do manjeg roda, plodovi koji se formiraju su obično krupniji i kvalitetniji zbog bolje raspodjele hranljivih materija.
-
Rizik od „vodenih lastara“ – Nakon jake rezidbe često se pojavljuju tzv. vodopije ili vodeni lastari, koji su snažni, ali beskorisni izdanci i mogu smanjiti produktivnost stabla ako se ne uklone.
-
Povećana otpornost na bolesti – Uklanjanjem oštećenih i starih grana smanjuje se rizik od razvoja gljivičnih infekcija i drugih biljnih oboljenja.
Jaka rezidba se preporučuje kod zanemarenih stabala, podmlađivanja starijih voćaka i korekcije nepravilnog rasta, ali zahtijeva pažljivo planiranje kako ne bi imala negativne posljedice na rodnost i dugovječnost stabla.