Obiฤna, pitoma smokva (Ficus carica) je veliki listopadni grm ili manje drvo porijeklom iz zapadne Azije i s Mediterana. Uzgaja se od davnina i jedna je od najstarijih kultiviranih voฤki. Najstarije stablo smokve za koje se zna da su ga zasadili ljudi je 2300 godina stara Sveta smokva (Ficus religiosa) koja se nalazi na ล ri Lanki.
Meฤu najpoznatijim domaฤim sortama nalaze se Zamorฤica-Suลกioka, Petrovaฤa bijela i crna, Bjelica, Termenjaฤa, Crnica, Bruลพetka bijela i crna, Vodenjaฤa, Fico della Madonna, Rezavica, ล araguja i Zimica.
Kruลพi priฤa o osama, morali smo istraลพiti
Iako je berba smokve upravu u toku, malo je vjerovatno da bismo ovom voฤu posvetili cijeli tekst da nismo primjetili kako se po druลกtvenim mreลพama, ali i portalima s vijestima, pomalo nekontrolisano ลกiri priฤa o tome kako se u svakoj smokvi nalazi najmanje jedna mrtva osa.
Prema nekim objavama, upravo su mrtve ose zasluลพne za hrskavu strukturu na koju nailazimo u srediลกtu ove voฤke, dok drugi prenose kako je osa unutar zrele smokve veฤ potpuno razgraฤena.
Proฤitajte: Top 15 ljekovitih recepata sa smokvama
Ima li svaka smokva u sebi mrtvu osu?
Podstaknuti znatiลพeljom, a nezadovoljni nepotpunim i neprovjerenim informacijama koje smo o ovoj temi uspjeli pronaฤi pretraลพivanjem interneta, odluฤili smo potraลพiti struฤnu osobu koja bi nam pruลพila adekvatan znanstveni odgovor na pitanje – nalazi li se zaista u svakoj smokvi najmanje jedna mrtva osa?
Agronom dr. sc. ลฝeljko Prgomet prva je osoba koja je u Hrvatskoj doktorirala na temu smokava, a na svojoj plantaลพi u Istri kod Medulina veฤ se viลกe od 25 godina bavi kultivacijom 20 sorti ove drevne voฤke.
Dr. sc. Prgomet rado je pristao razgovarati s nama, i odmah izrazio zadovoljstvo ลกto smo ga kontaktirali upravo po ovom pitanju. Veliki je protivnik onoga ลกto naziva kontraznanjem, a napiลกe i tekstove s kojima se i sam susreo o ovoj temi upravo je tako opisao.
Proฤitajte: SMOKVA PETROVAฤA โ Najranija sorta, krupnih plodova
Otkud ose i jedemo li ih u smokvama?
Kako nam je sugovornik objasnio, proces oplodnje smokve u kojem sudjeluju vrlo male ose iz roda Blastophaga grossorum zove se kaprifikacija. Cvjetove opraลกuju vrlo male ose koje u plod smokve ulaze u potrazi za prikladnim mjestom za polaganje jaja. U obliku jajaลกca prezimljuju u malim plodovima divlje smokve, a aktiviraju se u proljeฤe kada ลพenske ose izlaze van i vrลกe uslugu opraลกivanja. U plodu ostaju muลกke ose koje se u sljedeฤa tri mjeseca, koliko plodu treba do zrelosti, potpuno razgrade.
Bez ove usluge opraลกivanja, divlje smokve se ne bi mogle same razmnoลพavati sjemenom, a zauzvrat pruลพaju sigurno utoฤiลกte i hranu sljedeฤoj generacija osa.
Ovdje je najvaลพnije da se ovaj proces odnosi na divlje sorte smokava koje imaju tri uroda godiลกnje, ali ne i na one sorte smokava koje smo navikli jesti i koje godiลกnje raฤaju samo dva puta.
Sigurni smo, uprkos panici na Internetu
Obiฤna, pitoma smokva (Ficus carica) i njene brojne sorte ne zahtijevaju opraลกivanje osicom ili peludi s drugog stabla i dr. sc. Prgomet nas uvjerava kako smokve koje smo navikli jesti nisu opraลกene uz pomoฤ osa.
Smokva je jedna od rijetkih kultura voฤa koje se rijetko ili gotovo nikako ne tretiraju pesticidima tako da zasigurno spada meฤu najmanje tretirano voฤe koje koristimo u ishrani, a po svojim je nutritivnim vrijednostima u vrhu voฤnih kultura. Osim ลกto nisu tretirane pesticidima, sada moลพemo biti sigurni da su smokve pogodne i za veganski naฤin ishrane.