Niko pouzdano ne zna kako je dragoljub (Tropaeolum majus) dobio ime na našim prostorima, ali taj spektakularni cvijet decenijama uljepšava dvorišta svojim žutonarandžastim laticama i ovalnim listovima. Cvijetna letnja bašta ne može se zamisliti bez njegovih nježnih grmova. Lak je za održavanje i, osim što je ukras vrtova, dragoljub je jedna od najpopularnijih vrsta jestivog cvijeća. Zovu ga još i dragomilje, lazibube, latinče, mlatifa, ljubidrag, penjalica ili slak.
Piše: Biljana Nenković
Ranije se nije moglo zamisliti dvorište bez dragoljuba. Sijao se zbog lakog održavanja i dugog cvjetanja, koje počinje u julu, a završava se u oktobru. U ovoj deceniji doživljava renesansu jer je, osim dekorativnog izgleda, postao popularan kao jestivo i ljekovito cveće.
Narodna medicina svedoči o tome da je dragoljub jedan od najjačih prirodnih antibiotika, da djeluje i antifungicidno, antiseptički, antibakterijski, kao i da je dobar diuretik i laksativ. Posljednjih godina tvrdi se da svi dijelovi biljke imaju antibiotsko svojstvo i da povećavaju otpornost organizma. Koristi se kao tinktura i svježe cijeđen sok od biljke, a zbog velike količine C vitamina, cvjetovi i mladi listovi ove biljke završavaju u salatama. U dragoljubu ima i smole, pektina, gume, tanina.
Sve više se koristi kao dodatak vitaminskim salatama, koje treba jesti svakodnevno, ili čak svježe cijeđeni sok od lišća. Ali, ne uzima se više od 10 do 15 grama. Koristi se i za liječenje bolesti respiratornog sistema, kao što su astma, bronhitis, tvrdokorne sluzi, upalna stanja, kašalj, prehlade i grip. Zbog sličnih ljekovitih svojstava odavno je rame uz rame s renom i rotkvom.
Tako je dragoljub razbio predrasude da je biljka pomodarstva i da služi samo kao dekoracija na tanjiru zbog intenzivno žute boje, narandžaste i crvene boje cvjetova. Dok ne stigne do stola, ukrašava dvorišta, stvarajući grmoliku strukturu. Listovi su mu gotovo okrugli, cvjetovi krupni, a plod je suv, dijeli se na tri dijela i u svakom ima po jednu sjemenku.
Dragoljuba krasi jednostavnost u održavanju, i to je jedna od njegovih važnijih prednosti. Osim sunčanog mjesta u dvorištu, ova biljka ne traži skoro ništa više. Prihrana mu nije potrebna, ni poželjna, jer u previše plodnom tlu slabo će cvjetati. Dragoljub je poznat i po tome što nesebično dijeli svoje moći sa drugima i zaštitnički je nastrojen. Sije se među voćem i povrćem, jer ih štiti. On stvara materije koje uništavaju mnoge štetne mikroorganizme, odbija štetočine i izazivače bolesti.
Dragoljub je neprijatelj biljnih vaši, bijele mušice i leptira kupusara. Zbog toga ga često možete vidjeti u baštama s kupusom ili u voćnjacima. Može se naći i u prirodi, najčešće u bukovim šumama. Specifičan je po tome da se prostire i puže po tlu. Veoma je osetljiv na hladnoću i s prvim mrazom će nestati. Riječ je o jednogodišnjoj zeljastoj biljci, koja može da naraste od 15 centimetara do čak dva metra u visinu. Ovoj biljci odgovara i suvo i pjeskovito, dakle, dobro propusno zemljište. Sije se direktno u zemlju na dubinu do 2 centimetra. Može se prvo proizvesti rasad, ali ne voli previše presađivanje.
Pročitajte: Dragoljub je cvijet koji povećava prinos u bašti, evo koja je njegova tajna
U podnožje dragoljuba, ako je penjačica, mogu se posaditi niske cvijetnice, poput lobelija, ageratuma ili vodenika. Kod grmolikih vrsta dragoljuba, treba ih pustiti da rastu po zemlji gde će formirati pokrivač. Zato ih treba saditi na razmaku od oko pola metra. Ukoliko ih želite kao penjačice, treba im obezbijediti dobar oslonac i malo im pomoći u penjanju, jer nemaju vitice.
Dragoljub, posađen u zemljište bogato kiseonikom, razviće bogatu lisnu masu, ali će slabo cvjetati, pa osim nepoželjnog đubrenja, nije preporučljivo ni da se smjesti pored biljaka koje u zemlji vežu kiseonik, poput mahunarki ili djeteline. Odlično podnosi sušna ljeta i ne treba ga previše zalivati. Jedini posao oko dragoljuba je otklanjanje precvjetalih cvjetova, kako bi cvast bila što bujnija i uživanje u njegovoj ljepoti i lekovitosti potpunije.
Sjemenke umesto bibera, cvjetovi u namazu
Dragoljub se upotrebljava u svježem ili sušenom obliku. Listovi se mogu ubrati bilo kad, a cvjetovi u ljetnjim mjesecima, u julu i avgustu. Najbolje ih je brati u ranim jutarnjim satima. Sjeme se skuplja u jesen, kad sazri. Ne treba čekati predugo, jer prezreli plod može biti gorkog ukusa. Samljevene sjemenke imaju ljuto-pikantan ukus i koriste se kao zamena za biber.
Sitno isjeckani cvjetovi mogu se pomiješati s mladim sirom. Tako se dobija kvalitetan i zdrav namaz. Mnogi koriste dragoljub kao začin u omletu ili kajgani ili uz pirinač, makarone, salatu od krompira.
Prirodni lijekovi na našem portalu su preporuke preventivnog karaktera za vođenje zdravog načina života. Ukoliko imate neki zdravstveni problem prvo što trebate uraditi jeste da se konsultujete sa ljekarom. Ni u kakvom slučaju se nemojte oslanjati na alternativnu medicinu bez stručnog mišljenja.