Sve je veća upotreba mineralnih đubriva u svijetu, pa i kod nas, izazvala je potrebu da se posveti pažnja pitanju kakav uticaj đubrenje ima na životnu sredinu. Naime, da li ona mogu biti zagađivači u prvom redu zemljišta, a potom i vode.
U mnogim zemljama su u ovom smislu obavljena mnoga istraživanja koja su ukazala na određene probleme. I kod nas obavljena su određena istraživanja, a i dalje se vrše radi utvrđivanja uticaja djubrenja mineralnim đubrivima na za zagađenost zemljišta, voda i biljaka tačka.
Dosadašnja saznanja pokazuju da bi se eventualno štetno djelovanje moglo manifestovati, tj. kao štetne materije mogu biti nitriti i nitrati, kadmijum i uran koji vode porijeklo iz sirovih fosfata.
Povećan sadržaj nitrata, odnosno nitrita u zemljišt može dovesti do njihovog nagomilavanja u gajenim biljkama ili podzemnim vodama i tako povećan sadržaj imao bi štetno dejstvo na ljudsi i životinjski organizam. Poželjno je u ovakvim prilikama obavljati stalnu kontrolu sadržaja nitrita i nitrata u zemljišnom supstratu i podzemnim vodama.
Ako bi smo željeli da odgovorimo na pitanje da li đubrenje mineralnim đubrivima dovodi do zagađivanja životne sredine, onda bi smo morali reći da đubriva nisu zagađivači utoliko prije ako imamo u vidu prilike u našoj zemlji, a na prvom mjestu dostignuti stepen potrošnje.
Ova činjenica ne oslobađa nas obaveza da u budućnosti sa dužnom pažnjom pratimo situaciju, utoliko prije što očekujemo dalji rast potrošnje i preduzimamo odgovarajuće mjere u cilju eliminisanja štetnog uticaja đubrenja na životnu sredinu. Svakako da kontrola polodnosti zemljišta mora imati i ove aspekte u vidu i kako takva pružiti dragocjene podatke na osnovu koji će se pouzdanije govoriit o ovom značajnom pitanju.
