Prije sadnje arpadžik ili lučice potrebno je dezinfikovati kako bi spriječili pojavu bolesti i napad štetočina. To će obezbjediti i dobar prinos.
Pred nama je vrijeme za jesenju sjetvu luka. Osim obrade i pripreme zemljišta, potrebno je pripremiti sadni materijal. Pored toga što se luk odlikuje brzim klijanjem i rastom, on je takođe izložen napadu štetočina i pojavi raznih oboljenja. Kako bi se spriječila pojava zaraza, kao i propadanje mladih biljaka, neophodno je obaviti dezinfekciju sadnog materijala.
Odaberite arpadžik promjera 3 centimetra
Prije sadnje poželjno je odabrati kvalitetan sadni materijal. Arpadžik ili lučice treba da su zdrave, čiste, sjajne i bez oštećenja. Ukoliko su suve, trule ili oštećene, nisu za sjetvu. Odaberite one promjera do 3 centimetra. Suviše sitne ili suviše krupne treba izbjegavati. Ako su presitne, onda imaju slabu energiju klijanja, lakše propadaju i formiraće kržljave glavice. Prekrupne glavice lakše formiraju cvjetnu stabljiku.
PROČITAJTE: Jesen je pravo vrijeme za sadnju luka u plasteniku
Prije sadnje arpadžik crvenog luka, kao i čenove bijelog i razne druge lukovice možemo dezinfikovati. Na taj način će se zaštiti sadni materijal i mlade biljke od štetočina, posebno od nematoda, lukove muhe i prouzrokovača bolesti. Za dezinfekciju sadnog materijala možemo koristiti plavi kamen, so ili pepeo.
Plavi kamen i pepeo od drveta za dezinfekciju
Upotreba plavog kamena ili bakarnog sulfata za dezinfekciju je efikasna mjera protiv gljivičnih oboljenja koja mogu dovesti do propadanja mladih biljaka usjeva. Za razliku od soli i pepela, primjena plavog kamena zahtjeva da budete zaštićeni jer se radi o hemijskoj materiji. Takođe, postojaće i problem odlaganja iskorištenog rastvora.
U deset litara vode doda se 30 grama plavog kamena i dobro izmješa dok se ne dobije rastvor u koji se lučice potapaju na dva sata. Poslije vađenja one se moraju osušiti i tek tada su spremne za sadnju.
Za dezinfekciju pepelom potrebno je odabrati isključivo onaj od drveta. Koristi se 250g pepela koji se rastvori u pet litara vode. Potapanje lučica traje veoma kratko, samo deset minuta. Poslije ovog procesa, prosuše se na osunčanom mjestu. Kada su tretirane na ovaj način biće dezinfikovane, pepeo će djelovati kao stimulans rasta tako da će biti obogaćene i mineralima iz pepela.
Kuhinjska so protiv lukove muve i tripsa
Za dezinfekciju može poslužiti i morska ili kuhinjska so. Rastvor soli može pomoći u zaštiti sadnog materijala od štetočina, posebno efikasan pokazao se u slučaju lukove muhe, lukovog tripsa, grinja i nematoda.
Kako bi poboljšali djelovanje rastvora soli, sadni materijal je dobro dva sata potopiti u vodu prije potapanja u slanu otopinu. Tokom skladištenja lučice i lukovice se isuše i potrebno ih je kratko nakvasiti kako bi bolje upile so. Poslije dva sata natapanja u običnoj vodi, ide njihovo potapanje u slani rastvor koji se priprema tako što u pet litara tople vode dodamo tri kašike soli. U smjesi soli lučice ostaju najviše do četiri sata. Nakon toga trebalo bi ih tri do četiri puta isprati u čistoj vodi.
So se teško ispira iz zemljišta i dugo negativno djeluje na njegov kvalitet. Najgora varijanta upotrebe je posipanje gredice na kojoj se gaji luk. Bolja opcija je da se koristi slani rastvor i to samo jednom u toku vegetacije. Poslije primjene navedenog rastvora, biljke luka i zemlju treba zaliti vodom kako bi se so saprala sa biljaka.
Da bi sebi olakšali postupak dezinfekcije, lučice je potrebno staviti u mrežaste vrećice.
Izvor: agroklub.ba