Crvena mrtva kopriva (Lamium purpureum L.) je jednogodišnja biljka iz porodice usnača (Lamiaceae). Latinsko ime roda Lamium potiče od grčke riječi lamos (ždrijelo) zbog oblika cvjetne krunice. Prema drugom izvoru riječ je označavala neku vrstu plosnate ribe, a ime je dato zbog sličnosti cvjetova s usnom šupljinom ribe.
Ime vrste purpureum znači ljubičast. Naziv „mrtva kopriva“ proizlazi iz morfološke sličnosti s običnom koprivom. Ipak, crvena mrtva kopriva nema specifičan neugodan miris i ne izaziva peckanje pri dodiru. Stabljika crvene mrtve koprive naraste do 30 cm visine, donji listovi su okruglasti, a gornji srcoliki, nazubljenih rubova i bez peteljke. Cvate gotovo cijele godine, ako su povoljni uslovi, najčešće početkom februara do kraja oktobra. Široko je rasprostranjena u Evropi i Aziji, čak i u Americi.
Nicanje crvene mrtve koprive započinje u jesen, a nastavlja se na proljeće. Kao ozima korovna vrsta zakorovljuje strne žitarice, uljanu repicu, povrtnice, travnjake, voćnjake i vinograde. Preventivne mjere smanjenja zakorovljenosti mrtvom koprivom uključuju kasniju proljetnu sjetvu. Naime, obrada i sjetva uništiće već ponikle klijance te spriječiti veću zakorovljenost.
Jestiva i ljekovita
Crvena mrtva kopriva dobro je poznata vrsta naših travnjaka te su u narodu poznata njena korisna i ljekovita svojstva. Medonosna je biljka i jedna od prvih koja cvate u proljeće, stoga je dobar izvor hrane za oprašivače.
Cijela biljka crvene mrtve koprive je jestiva i sadrži mnoga ljekovita svojstva. Pripremiti se može kao salata, supa, a takođe je dobra mljevena i osušena kao začin. Maksimalno se iskorištavaju njena nutritivna svojstva ako je pojedete u salati ili kao dodatak u smoothiju s nekim voćem kako bi neutralizovali ukus.
Biljka ima brojne vitamine (naročito vitamin C), brojna vlakna, a u sjemenu biljke nalaze se mnogi antioksidansi. Zbog sadržaja eteričnih ulja, tanina, flavonoida, organskih kiselina, saponina i drugog, primjena crvene mrtve koprive u narodnoj medicini vrlo je široka.
Djeluje antiinflamatorno, antibakterijsko i antimikotično. Takođe, poznata je kao diuretik i značajna je po smanjenju sipmtoma alergija. Listovi crvene mrtve koprive mogu se staviti na rane ili posjekotine u cilju zaustavljanja krvarenja, a vitamin C i flavonoidi zajedno poboljšavaju imunitet i bore se protiv infekcija.
Učinkovita je i protiv E. coli, uzročnika probavnih tegoba i mnogih drugih bakterija. Ova biljka djeluje i sedativno, koristi se za poboljšanje sna i metabolizma. Crvena mrtva kopriva gotovo da nema otrovnih tvari te je stoga sigurna za korištenje bez straha.
Oprez! Ako se konzumira kao čaj potrebno je poznavati da velike doze imaju laksativan učinak. Treba pripaziti s korištenjem tokom trudnoće, hipotenzije i povećanog zgrušavanja krvi zbog njenog učinka.
Čaj od crvene mrtve koprive
Preporučuje se u slučaju anemije, oboljenja disajnih puteva, nedostatka apetita, bolne menstruacije.
Recept: 2 kašičice osušene biljke staviti u čašu punu vode. Zagrije se do ključanja te odstoji 5 minuta. Preporučena doza je 2 – 3 šolje dnevno.
Autori: Nikolina Begović, Valentina Šoštarčić, mag. ing. agr., izv. prof. dr. sc. Maja Šćepanović (Zavod za herbologiju, Agronomski fakultet u Zagrebu)
Izvor: gospodarskilist.hr
PROČITAJTE:
BIJELA LOBODA – Ljekoviti korov koji raste u našim baštama!
TUŠT ljekoviti korov koji raste po našim baštama i livadama /RECEPTI/
Mišjakinja – Korov koji se jede
