Čehulja je omiljena seoska biljka koja je osvojila mnoga srca ljubitelja slatkog okusa (anis) te se korijen često kuvao za stare ljude koji su bili bez osmijeha i bez hrabrosti jer im je podizao raspoloženje, a istjerivao tmurne misli. Ime dobija od grčke riječi myrrhis što u prijevodu znači miris na smirnu uz dodatak oduratum – mirisni.
Čehulja se danas najviše koristi kao začin, i to u cijeloj Evropi. U narodnoj medicini spominju se ljekoviti učinci čehulje u liječenju šećerne bolesti, ženskih bolesti, tj. menstrualnih tegoba, vodenih bolesti, bolesti respiratornih organa i puteva (iskašljavanje), gihta, bolesti želuca i crijeva te nadutosti, infekcija izazvanih bakterijama, zaraznih bolesti kao što su boginje, kozice, ospice.
Čehulja je omiljeni slatkasti začin
Cijela biljka – list, cvijet, sjeme, korijen – dobro je začinsko sredstvo i dobar prirodni lijek te se u narodnoj medicini čaj od lista, cvijeta i sjemena koristi za liječenje nadutosti, iskašljavanje katara i tvrdokornog sekreta, kao stimulans želuca itd. Korijen čehulje koristi se za izradu masti kojom se liječi giht, a čaj od korijena koristi se za otklanjanje nadutosti, dezinfekciju rana pa i onih od ugriza (rane koje ne zacjeljuju).
Svježi sok od listova koristi se za liječenje raznih kožnih nečistoća (rane, čirevi, osipi itd.). Od cijele biljke priprema se tinktura koja se koristi za liječenje tegoba sluznice želuca i pražnjenja crijeva. Ljubitelji mirisa i okusa anisa znaju uživati u žvakanju listova i sjemena čehulje tokom boravka u prirodi.
Svježe ubrani list čehulje dobar je začin raznim miješanim salatama i supama od povrća, a budući da je slatkast, najviše se koristi u pripremi slatkih jela – kolača, marmelade, likera, raznih napitaka i drugo. Korijen čehulje kuva se i jede kao dodatak salatama ili raznim varivima. Sastavni dio ”bouquet garni” (kao naš smotak peršun, mrkve itd. – za supu) čine i listovi čehulje. Upotreba čehulje u dijetalnoj ishrani smanjuje potrebu za uzimanjem šećera. Čehulja se koristi kao antiastmatik, antibiotik, antiseptik, aromatik, dijabetik, dijetetik, ekspektorant, emenagog, karminativ, stomahik.
Myrrhis odorata
Čehuljini listovi mogu se žvakati dok šećete prirodom
Čaj za navedena oboljenja
1 supena kašika usitnjenih listova, 2 dl vode.
Uputstvo za pripremu: vrućom vodom preliti bilje, poklopiti i nakon 15 minuta procijediti.
Uputstvo za upotrebu: uzimati 2-3 šolje čaja na dan.
Mast za liječenje gihta
200 g biljke (list, sjeme i korijen), litra 60-postotnog alkohola Uputa za pripremu: bilje preliti alkoholom, zatvoriti i držati na toplom mjestu u sjeni 30 dana, procijediti.
Uputstvo za upotrebu: uzimati tri puta na dan 15-30 kapi s malo vode, čaja ili soka.
Tinktura za navedena oboljenja
200 g biljke (list, sjeme i korijen), litra 60-postotnog alkohola
Priprema: bilje preliti alkoholom, začepiti i držati na toplom mjestu u sjeni 30 dana
Upotreba: uzimati tri puta na dan 15-30 kapi s malo vode, čaja ili soka.
Cijele se godine od listova čehulje može pripremati čaj ili se može koristiti kao dodatak drugim čajevima.
