Buhač ili buvač je višegodišnja žbunasta biljka koja može da naraste i do 80 cm. Na jednoj biljci formira se veliki broj jednogodišnjih stabala na čijem vrhu se formiraju cvjetovi bijele boje i intenzivnog mirisa.
Veoma je cijenjena biljka koja sadži supstance piretrin i cinerin koji imaju insekticidno i repelentno dejstvo. U industrijskoj proizvodnji koristi se za dobijanje bioinsekticida.
U biobaštovanstvu buvač je veoma cijenjena biljka, jer ima repelentno dejstvo na mnoge štetne insekte. Svojim mirisom odbija štetnike pa je poželjno saditi je na mjesto gdje se planira proizvodnja kupusnjača, rotkve, rotkvice, salate, spanaća i blitve.
Kako je višegodišnja vrsta, najbolje je saditi je duž leja ili na obodu bašte. Jak miris njegovih cvjetova odbija buvača, mrave, vaši, muve, stjenice, krompirovu zlaticu.
Izrada insekticida u tečnom stanju
150-200 g suvih cvjetova buhača preliti sa 10 l kipuće vode, neka odstoji jedan dan. Procijediti i koristiti u omjeru 50:50 ili svježih 1 kg na 10 l vode. Ovo je količina za velike vrtove, ako želite koristiti buhač za balkonsko cvijece, dovoljno vam je 1 l tečnosti.
Izrada insekticida u praškastom stanju
Beru se samo zreli cvjetovi, a najbolje branje je ručno, jer se tada može birati. Ubrani cvjetovi se osuše i melju u fini prah. Odmah potom mogu poslužiti kao insekticid (za životinje, a njime se mogu zaprašivati i sve biljke). Djeluje trenutno, što znači da nakon razgradnje ne ostavlja trag. Istraživanja pokazuju da na njega insekti ne postaju otporni kao na hemijske insekticide.
Uzgoj buvača
Buvač dobro uspijeva u toplom, sunčanom i dovoljno vlažnom području. Podnosi niže temperature, šta više – negativne temperature u toku zimskog perioda utiču na pojavu većeg broja cvjetnih glavica u narednoj godini, a cvjetovi su glavni dio ove biljke koji se eksploatiše. Nedostatak svjetlosti negativno utiče na biljku, zahtjeva dobro osunčana mjesta. Ima dubok korijenov sistem, vlagu dobro iskorišćava i može podnijeti sušni period.
Rasad za sadnju može se proizvesti iz sjemena ove biljke u lejama tokom februara do kraja aprila. Rasad za rasadivanje stiže za nekoliko nedjelja, s tim da s emenu treba da proklija oko 20 dana.
Rasađuje se na razmak izmedu biljaka 20-40 cm ,a među redovima 40-70 cm. Prve godine buvač slabo cvjeta i donosi mali rod. Svake naredne godine sve više i više se grana i širi se korijenom i sjemenom. Znači kada ga jednom posijete na određenom mjestu imaćete ga uvijek. I svake godine sam će se razmnožiti.
Cvjetanje pocinje krajem maja i traje do jula ( mada to zavisi kada ga posijete).
Berba se obavlja po suncanom i suvom vremenu. Sušenje cvjetova se može vršiti prirodno, gdje se nakon jednog dana sušenja na suncu prenose u suvu i promajnu prostoriju do potpunog sušenja.
Latinski naziv za ovu biljku je: Chrysanthemum cinerariifolium Vis. Inace, pripada porodici hrizantema.
SIJANJE
Posijte u neku saksiju napunjenu humusnom zemljom, sjeme nemojte nikako prekrivati zemljom samo ga malo utisnite prstima (prije sijanja natopite zemlju vodom). Kada posijete sjeme preko saksije stavite najlon radi zadržavanja vlage i podizanja temperature ali ne smije stalno biti najlon, s vremena na vrijeme ga skidajte. Kad sjeme isklija i poraste malo biljke možete da pikirate u saksije pa kad porastu još iz saksija ih presadite u baštu. Gledajte da zemlja ima stalno vlagu, a pogotovo površina ali opet ne smije biti previše vlage. Znači bitna je toplota i vlaga kao i svjetlost.
Obavezno proizvedite prvo rasad.
Izvor: staresortesemena.com
PROČITAJTE:
Borba s puževima u organskoj proizvodnji povrća
Kaolin glina u organskoj zaštiti biljaka!
Organski preparati za zaštitu biljaka na bazi sumpora