Naslovnica Blog Stranica 38

Kakav efekat na zdravlje ima ispijanje vode sa limunom

Agrosavjet
-
0
Kakav efekat na zdravlje ima ispijanje vode sa limunom

Zdravstvene prednosti konzumiranja vode sa limunom su brojne, kažu stručnjaci.

Vjerovatno ste čuli izreku: „Kad ti život da limun, napravi limunadu“.

Šta kažete na to da umjesto toga napravite vodu sa limunom?

Iako se limun često povezuje sa slatkim ukusom limunade (zahvaljujući svom tom dodatom šećeru), evo jedne važne činjenice: „Limun je jedno od voća sa najnižim sadržajem šećera“, kaže Džulija Zumpano, registrovani dijetetičar na klinici Klivlend.

On napominje da kako se približava sezona gripa, dobro je zapamtiti da su limuni puni vitamina C, koji pomaže u jačanju vašeg imunološkog sistema. Takođe imaju malo kalorija i ugljenih hidrata, a sadrže čak i vlakna.

Zdravstvene prednosti vode sa limunom

„Limun je nevjerovatno voće koje je puno nutritivnih prednosti“, kaže Semjuel Matis, ljekar porodične medicine sa sertifikatom odbora.

Ne samo da je prepun vitamina C, već sadrži i dobre količine vitamina B6 i kalijuma, koji pomažu u nivou energije i zdravlju srca, dodaje on.

Vitamin C takođe igra ključnu ulogu u apsorpciji gvožđa, što može pomoći u prevenciji anemije, piše The Healthy.

Šta dobijate u pola šolje limunovog soka:

– 27 kalorija

– 8,4 grama ugljenih hidrata

– 3,1 grama šećera

– Više od polovine dnevnog preporučenog unosa vitamina C

– Vrijedan izvor vitamina B

– Esencijalni minerali kao što su magnezijum i bakar

– Antioksidansi kao što su lutein, zeaksantin i beta-kriptoksantin

Uprkos uobičajenim zabludama, voda sa limunom je zapravo dobra za stomak.

Nudi digestivne prednosti prvenstveno zahvaljujući D-limonenu, koji neutrališe želučanu kiselinu, ublažava žgaravicu i podržava varenje nakon obroka.

Pročitajte: Napitak za pročišćavanje začepljenih arterija

Osim toga, postoji sveobuhvatna prednost povećane hidratacije – mnogi od nas ne piju dovoljno vode, a dodavanje limuna može učiniti da pijete više vode mnogo privlačnijim.

Najbolji način za konzumiranje

Sve što vam treba za pripremu vode sa limunom su dva jednostavna sastojka: svjež limun i malo vode.

„Preporučuje se da koristite toplu vodu ili vodu na sobnoj temperaturi jer to pomaže ekstrahovanju vitamina C“, savejtuje Zumpano.

Pratite ove korake da biste svakog jutra napravili savršenu čašu vode sa limunom:

– Počnite sa svježim limunom, polovinu iscijedite u vodu.

– Uvjerite se da je voda topla ili na sobnoj temperaturi za maksimalnu korist.

– Ako je previše kiselo za vaš ukus, možete ublažiti ukus tako što ćete ga razblažiti sa još malo vode ili dodati mentu, đumbir ili malo kurkume za dodatni antiinflamatorni efekat.

„Takođe bih predložio da dodate malo crnog bibera da biste pomogli u apsorpciji“, preporučuje dr Matis. Ali zapamtite, ključ je da ostane prirodno – izbjegavajte dodavanje šećera, iako je povremeno dodavanje malo meda u redu.

Zdravstvene koristi

Zumpano ukazuje na to da je „dnevna navika vode sa limunom lak način da provedete slobodan dan kako treba“.

Voda sa limunom poboljšava varenje

„Kiselina u limunu može biti posebno korisna u obnavljanju nivoa želučane kiseline, koji ima tendenciju da opada kako starimo“, ističe Zumpano.

Voda sa limunom jača imuni sistem

Citrusno voće, posebno limun, poznato je po visokom sadržaju vitamina C. Ovaj esencijalni nutrijent deluje kao antioksidans, štiteći vaše ćelije od bolesti, prenosi N1.

„Na isti način na koji možete da se oslonite na toplu šolju čaja od limuna kada ste bolesni, dnevna čaša vode sa limunom može pomoći u zaštiti vašeg tijela od bolesti“, predlaže Zumpano.

Voda sa limunom može da spriječi nastanak kamena u bubregu

„Konkretno, limunska kiselina u limunu blokira stvaranje kamena u bubregu i zapravo može da razbije manje kamenje prije nego što se formira“, objašnjava Zumpano.

Da li voda sa limunom može da smanji masnoću na stomaku?

„Nema dokaza da voda sa limunom zapravo smanjuje masnoću na stomaku, ali mnogi pojedinci smatraju da voda sa limunom poboljšava njihov metabolizam i povećava nivo energije, što dovodi do prirodnijeg gubitka težine“, objašnjava Matis.

Izvor: nezavisne novine

Letnje vrućine i pčelarstvo: Ključni koraci za zaštitu košnica tokom ekstremnih letnjih temperatura

Agrosavjet
-
0
Letnje vrućine i pčelarstvo: Ključni koraci za zaštitu košnica tokom ekstremnih letnjih temperatura

Ove godine, posle blagog proleća, i pre vremena ušli smo u leto koje karakterišu dugi nizovi tropskih dana, sa temperaturama koje su apsolutni maksimum od kada se obavljaju merenja na tim lokacijama. Medonosne pčele uspevaju da žive i po hladnom i po toplom vremenu, ali i tu postoje granice. Previše toplote može da oslabi društvo ili, u najmanju ruku, da odvlači pčele radilice sa njihovog glavnog zadatka da budu produktivne.

Leti je najlakše provetravati košnicu – pčelinja društva većinu posla obavljaju sama. Od pčelara se traži samo da sve otvore na košnici drže što otvorenijim. Ovo pozitivno utiče na produktivnost sakupljanja meda – tokom medobranja pčele ne gube vreme čekajući u redu da prođu kroz ulazne rupe i mogu da naprave više letova, donoseći više nektara u društvo.

Kako su tokom leta pčele izložene veoma visokim dnevnim temperaturama, senčenje i intenzivnija ventilacija košnica su gotovo neophodni. Prejako zagrevanje zahteva pojačano provetravanje ulaza pčela i njihovo angažovanje na lepezanju. Na košnicama se pojavljuju „brade“, pčele izlaze i u grozdovima vise na spoljašnjoj strani košnice, čak i do krova, ili na poletaljci. Ovo naizgled liči na roj, ali će se sa smirajem vrelog dana sve vratiti u uobičajeno stanje, ako nisu tropske noći. Istovremeno, broj uzgojenog legla je naglo smanjen, izgradnja saća se usporava, pčele su u neradnom stanju.

Pročitajte: Higijensko pojilo: Jedna od osnovnih preventivnih mjera pojave bolesti pčelinjih društava

Košnice treba bojiti samo u svetlim bojama – bele, plave, žute, koje reflektuju sunčeve zrake. I lokacija na kojoj se košnice nalaze može da bude od pomoći, ako se smeste u šareni hlad, zaklon od sunca bar u najtoplijem delu dana. Postavljanje na postolja uzdignuta od zemlje, ako su nastavljače, povoljno će delovati da se problem vrućine reši. Neki pčelari za zasenčenje košnica koriste prostirke, a kod paviljonskih selećih pčelinjaka povoljno je i to što se nalaze znatno iznad površine zemlje. Sada je potrebno povećati ventilaciju košnica i zapreminu gnezda. Veoma je važno otvoriti donji ulaz celom širinom prednjeg zida košnice, i pored toga gornje leto u svakom telu, prorezi visine 10 milimetara i dužine 10 centimetara ili okrugla rupa prečnika 2,5 centimetara.

Kod nastavljača veoma efikasno je blago pomeranje gornjeg nastavka. Ako košnica ima zbeg, tim bolje. Pomera se unazad tako da se formira otvor širine duž cele košnice, tačno iznad donjeg leta, ali je oko pola centimetra, tek toliko da slobodno struji vazduh, a da pčele ne mogu da prolaze, pa ni da postavljaju dodatne stražarice. Ukoliko dođe do naglih vremenskih promena, ili je potrebno brzo zatvaranje zbog insekticida, bilo poljoprivrednih pesticida ili tretmana komaraca, lako se i brzo sve vrati kako je i bilo.

Tokom cele sezone, a posebno kada je toplo vreme, pčelama je potrebno obezbediti pouzdan izvor vode. Pčele se u velikoj meri oslanjaju na vodu da rashlade svoju košnicu, pa se pobrinite da je u blizini obilan izvor. One usisavaju vodu u mednim želucima i vraćaju se u košnicu, gde ispuštaju kapljicu koristeći je za hlađenje isparavanjem. Dnevne potrebe jedne prosečne pčelinje zajednice za vodom iznose oko dva decilitra. To znači da se tokom sezone unese oko 25 litara vode, ne računajući tu značajnu količinu koju sadrži nektar. Zato, kako vreme protiče, a vrućine su svakodnevica, čista voda u pojilu se podrazumeva.

U ovo vrelo vreme, kada i sami spas tražimo u osvežavajućim napicima, ne smemo da zaboravimo na pojilo. U prodaji odavno ima gotovih plastičnih automatskih higijenskih pojilica, i to po veoma povoljnim cenama, mada ih možemo improvizovati na razne načine, od običnih kanti i buradi sa splavovima od stiropora do automatskih sa plovkom. Bolje je kada voda pomalo kaplje iz posude na neku strmo postavljenu dasku sa pregradama, jer tada divljač neće moći da koristi pojilo za svoje potrebe. Pojilo ne treba da bude na jakom suncu, jer pčele najradije uzimaju vodu temperature od 20°C do 30°C, dok zagrejanu preko 38°C ne posećuju.

Da li je potrebno obezbediti ventilaciju košnice tokom leta? Kakvu? Treba li gornje leto? Koliko otvoriti donje? Treba li pojilo? Racionalnom pčelaru svi komentari su izlišni, jer i za pčele postoji „crveni meteo-alarm“.

Izvor: Dejan Kreculj/Poljoprivrednik

Uz primjenu pune agrotehnike moguće ostvariti solidne prinose u proizvodnji šljiva

Agrosavjet
-
0
Uz primjenu pune agrotehnike moguće ostvariti solidne prinose u proizvodnji šljiva

Na plantaži sa oko 500 stabala šljiva stenlej, Kikinđanin Ivan Radak najveći je i jedan od rijetkih proizvođača te sorte na sjeveru Banata. Zahvaljujući primjeni pune agrotehnike, kikindski voćar uspio je da ostvari solidne prinose uprkos veoma nepovoljnim vremenskim uslovima.

Radni dan počinje u pet ujutru, a završi se u večernjim satima, uz svakodnevno zalivanje po nekoliko sati. To je recept za ostvarenje solidnih prinosa šljiva u ekstremim uslovima kao što je bila ova sezona. Na plantaži od oko 500 stabala, Ivan Radak posjeduje sedmogodišnji i četvorogodišnji zasad šljive stenlej što ga čini najvećim, a ujedno i jednim od rijetkih proizvođača te sorte na severu Banata.

– Otac je započeo proizvodnju pre 30 godina, ja sam samo nastavio porodičnu tradiciju uzgajanja stenleja. Za ovu šljivu smo se odlučili jer je najotpornija od ostalih sorti, dolazi krajem avgusta i početkom septembra. Ove godine je poranila zbog specifičničnih uslova. Otporna je na mrazeve i ne postoji bojazan da će se osušiti. Prinosi su veoma dobri, ona može u punom rodu da daje i po 80 kilograma po stablu i to je razlog što smo se odabrali baš za šljivu stenlej – priča Ivan Radak.

Godina nije bila naklonjena voćarskim kulturama, pa ni stenleju koji praktično nikada ne izneveri proizvođače. Uprkos svakodnevnom zalivanju, temperature su bile toliko visoke da je šljiva sazrevala iznutra, što je ostavilo posledice.

– Tamno braon deo unutar šljive je nastao od visoke temperature koja nije padala tokom cijelog dana i tada šljva počinje da se takoreći kuva unutra. Ona je spolja zdrava i nema problema, dok se iznutra kuva i to je sve zbog previsoke temperature – dodaje Radak.

Kikindski poljoprivrednik ne planira da se zadrži na postojećim brojkama, nego da, njegujući lijepu porodičnu tradiciju, proširi kapacitete i uveća svoju plantažu novim sadnicama.

Pročitajte koja šljiva daje dobru rakiju: OVDE

Izvor: RTV

Kajgana, kuvana ili pržena jaja? Ovo je najzdraviji način pripreme

Agrosavjet
-
0
Kajgana, kuvana ili pržena jaja? Ovo je najzdraviji način pripreme

Jela od jaja sadrže mnoge vitamine, minerale i hranjive materije potrebne našem tijelu. Na primjer, kokošija jaja sadrže puno proteina koji se lako vare, a nemaju ugljenih hidrata.

Prema istraživanju naučnika sa Univerziteta u Teksasu, jaja mogu biti dio gotovo svake ishrane, ako osoba nije alergična na njih.

Jaja pržena na ulju ne smatraju se zdravim jelom, pogotovo ako ih previše pržite. Takva hrana povećava nivo holesterola u krvi. Što više pržite jaja, to će sadržati više kancerogenih i drugih štetnih materija.

Kuvana jaja su zdravija, ali što ih duže kuvate, ona će imati manje hranjivih materija. Ako nakon guljenja ljuske na žumancu ostane zeleni trag, to znači da je jaje izgubilo mnoge važne mikroelemente.

Zato je najbolje jesti kajganu koja se najčešće priprema bez ulja ili na malo maslinovog ulja, prenosi b92.

Rezidba vinove loze bi ove godine mogla doći ranije, na šta paziti?

Agrosavjet
-
0
Rezidba vinove loze bi ove godine mogla doći ranije, na šta paziti?

Nekada se s rezidbom započinjalo početkom januara, pa čak i početkom februara, ali posljednjih godina taj proces se sve više pomiče prema ranijim terminima – ove godine možda već krajem oktobra

Rezidba je ključan i neizostavan dio vinogradarstva koji direktno utječe na rodnost i kvalitetu vinove loze tokom godine. Ovaj proces obično započinje nakon što lišće opadne i biljka povuče sve hranjive tvari nazad u korijen ili tlo. Tek tada se može sigurno započeti.

O važnosti cijelog postupka dobro je svjestan Ivan Gerštmajer Zelember, četvrta generacija vinara i vinogradara iz Zmajevca, nedaleko Osijeka u Hrvatskoj. Od 2015. godine upravlja sa 7 hektara vinograda, pretežno zasađenih bijelim sortama poput graševine, sivog i bijelog pinota, uz dodatak crvenih sorti kao što su cabernet sauvignon i frankovka.

Ranija berba i rezidba

Rezidba bi ove godine mogla doći ranije, napominje Gerštmajer Zelember, jer klimatske promjene sve više utječu na vinograde, što se posebno očitovalo u ranijem sazrijevanju grožđa i berbi. Zabilježena je jedna od najranijih berbi ikada, gdje se već sredinom avgusta moglo početi s njom, što ranije nije bio slučaj.

„S obzirom na ove promjene, vjerojatno će i rezidba ove godine početi ranije nego što smo navikli. Nekada smo s njom kretali početkom januara, pa čak i početkom februara, ali u posljednjih nekoliko godina, zbog sve izraženijih klimatskih promjena, taj proces se pomiče sve ranije. Tako da možda možemo početi već krajem oktobra„, rekao je Gerštmajer Zelember.

Bolesti u vinogradu

Prije same rezidbe potrebno je pronaći oboljele biljke s kojima se mora oprezno postupati kako se spriječilo širenje bolesti u vinogradu. Važno je obratiti pažnju na sve češće bolesti kao što su eska, zlatna žutica, pa čak i rijetki rak vinove loze.

„Kod zlatne žutice, simptomi se manifestiraju u obliku kopljastog uvijanja lista, dok se kod eske može primijetiti sušenje lista od rubova prema unutrašnjosti. Međutim, nisu uvijek lako prepoznatljivi„, objašnjava vinogradar. Ako primijetimo da je loza bolesna ili zaražena, treba je obilježiti i nakon opadanja lista izrezati.

Pročitajte: Vinova loza i osjetljivost na minus temperaturu

„To je najbolja prevencija – iznijeti zaražene dijelove iz vinograda i zbrinuti ih, po mogućnosti spaljivanjem, kako bi se spriječilo širenje„, kaže Gerštmajer Zelember. Ističe, ovaj postupak je način kontrole širenja virusnih i gljivičnih oboljenja unutar cijelog vinograda.

Dezinfekcija pribora

„Dezinfekcija alata je posebno važna. Za gljivična oboljenja preporučuje se korištenje kalijevog permanganata i etilnog alkohola, dok se za virusna oboljenja koristi etilni alkohol„, govori. Alat treba biti oštar, po mogućnosti nov, te uvijek naoštren i dezinficiran prije upotrebe.

Kako kaže, postoji mogućnost korištenja dvaju pari škara, gdje bi jedan par bio u alkoholu dok se drugi koristi, pa se oni naizmjenično koriste. Međutim, ove postupke često je teško provoditi u praksi, posebno ako nismo osobno prisutni u vinogradu.

„Najbolja prevencija je ipak pravilno obilježavanje i uklanjanje zaraženih trsova tijekom godine, čime se značajno smanjuje rizik prenošenja bolesti„, dodaje.

Plod s jako zaraženih biljaka

Loza je divlja biljka koja prirodno raste iz korijena, iako smo je mi kultivirali i prilagodili za uzgoj. Ona zadržava svoj prirodni genetski potencijal za obnovu. Međutim, iako je sama po sebi otporna, plod s jako zaraženih biljaka može predstavljati problem. Zaražene treba obilježiti, ali uklanjanje je najbolje obaviti nakon berbe.

„Nema smisla sada uklanjati rodne biljke, s obzirom na to da berba upravo počinje. Međutim, za one koje su jako zaražene ili su se već osušile, bez obzira na to što možda još imaju plod, njega ne bi trebalo brati„, zaključuje Gerštmajer Zelember.

Objašnjava, plod s takvih biljaka može kasnije, u procesu proizvodnje vina ili fermentacije, izazvati anomalne (neuravnotežene, nepredvidljive) mirise i mane u vinu, što može dovesti do njegovog kvarenja, piše agroklub.ba

Neki ljudi piju čaj po ovoj vrućini, evo zašto je to pametno

Agrosavjet
-
0
Neki ljudi piju čaj po ovoj vrućini, evo zašto je to pametno

Ispijanje čaja nosi razne dobrobiti: od smanjenja rizika od srčanih oboljenja, snižavanja krvnog pritiska, ojačavanja imuniteta, do pomoći pri mršavljenju, no često se piše i da nas topli čaj ljeti može rashladiti, a naučnici su provjerili radi li se o mitu ili o istini.

Hemičar i istraživač dr Tim Bond kaže da nas topli napitak poput čaja zaista može rashladiti tokom vrućeg dana, te da je to razlog zbog kojeg se on u velikim količinama pije u Indiji.

Istraživanja sugerišu da se u uslovima koji dopuštaju potpuno isparavanje znoja temperatura tijela nakon konzumacije toplog čaja smanjuje više nego nakon konzumacije hladnog napitka, objasnio je.

Jedna studija provedena na grupi biciklista na vrućini otkrila je da hladno piće rezultira manjim smanjenjem topline i znoja i nego toplije piće. Razlog je vjerojatno promjena u senzorima topline u jednjaku i želucu; naime živci u našim ustima i gornjem dijelu probavnog trakta reaguju na toplinu, što senzor u mozgu navodi da proizvodi više znoja. Dok isparava, znoj nas učinkovito hladi.

No isto tako, morate znati kada je najbolje popiti topli čaj umjesto hladnog napitka.

Ako je postotak vlage visok, možda sav znoj neće napustiti površinu kože. Ako na sebi imate previše odjeće ili se znojite tako da znoj s vas kapa umjesto da isparava, tada ispijanje toplog napitka nije dobra ideja i bolje će poslužiti hladni napitak.

„Čaj sadrži kofein u nivoima koje poboljšavaju naše kognitivne procese, bez smanjenja hidratacije. Klinička istraživanja pokazuju tako i da čaj nudi ista hidratantna svojstva kao voda i pomaže u normalnoj ravnoteži hidratacije“, zaključio je Bond, piše Večernji.

Opasnost traje dok se krtole ne utroše

Agrosavjet
-
0
Opasnost traje dok se krtole ne utroše

U našim uslovima moljac ima 5 do 7 generacija. Krajem aprila i početkom maja ženka tokom 14 dana polaži 50 do 100 jaja. Ona su ovalna, biserna, svetlobele boje, oko 0,5 mm, položena su pojedinačno ili u grupama, na naličje lista ili na stabljiku tokom vegetacije, a u skladištima na krtole u dubinu okaca ili na njenu površinu.

Gusenice se u toplijim uslovima pile već pet dana posle polaganja jaja, ili posle 14 dana, ako je hladnije. One su sićušne, veličine oko 1 mm, svetložute, a potpuno razvijene su veličine 12 mm, zelenkaste boje ako se hrane tkivom lista ili stabla, a sivoljubičaste ukoliko su im na jelovniku krtole. Tokom vegetacije one prave oštećenja između nerava lista u obliku širokih mina nepravilnog oblika koje su napunjene izmetom. Kasnije se ubušuju u stabljiku, ili u krtole, ukoliko nisu pokrivene zemljom.

Pročitajte: Trajno uklanjanje KROMPIROVIH ZLATICA: Jednostavan prirodni sastojak

Kada se oštećene krtole unesu u skladište nastavlja se ciklus razvića i pri povoljnim uslovima (temperatura preko 9 stepeni) neposredno ispod pokožice, gusenica pravi hodnike, tunele koji su ispunjeni belim izmetom koji, kako se gusenica kreće, kroz otvor izlazi na površinu krtole i postaje crn. To je karakterističan znak prisustva moljca krompira u krtoli. Ovo je osnovna razlika između oštećenja od žičara i grčica koji na krtolama ne ostavljaju izmet. Na krtolama koje su oštetili moljci naseljavaju se sekundarne gljive koje izazivaju trulež, pa se takav krompir teško čuva u skladištu. Moljac krompira najčešće prezimi u stadijumu lutke. Optimalna temperatura za razvoj ove štetočine je od 27 do 35 Celzijusovih stepeni, a ciklus razvoja jedne generacije leptira traje 20 do 25 dana.

Piše: dr Živko Bugarčić , dobrojutro.co.rs

Biljana je napravila preparat koji uništava smrdibube u bašti: 3 sastojka za proizvod koji tjera štetočine sa paradajza

Agrosavjet
-
0
Biljana je napravila preparat koji uništava smrdibube u bašti: 3 sastojka za proizvod koji tjera štetočine sa paradajza

Biljana (trag biljke) je podijelila recept za sasvim prirodan preparat koji je sama osmislila, a koji tjera smrdibube sa paradajza.

Da biste otjerali smrdibube sa pradajza sada krajem ljeta, sve što treba da uradite je da napravite prirodan preparat kojim ćete naprskati baštu i iskoreniti ove štetočine.

Biljana je pomiješala 3 sastojka i dobila savršeno rešenje koje odbija smrdibube.

Potrebno je:

  1. Bršljan
  2. jabukovo sirće
  3. i voda

Priprema: Uzemte nekoliko listova bršljena. Isitnite ih, pa prelijete jabukovim sirćetom i vodom. Ostavite da ogrezne oko sat vremena. Procijedite i razblažite sa 500 ml vode i 250 ml jabukovog sirćeta. Tim sasatojcima isprskate smrdibube svako veče tokom 10 dana.

Pogledajte video:

5 činjenica o upotrebi kokošijeg đubriva u vašim povrtnjacima!

Agrosavjet
-
0
5 činjenica o upotrebi kokošijeg đubriva u vašim povrtnjacima!

Dobro je poznato da je stajnjak pernatih životinja najjači po svom sastavu jer sadrži mnogo više hranljivih sastojaka od stajnjaka ostalih uzgajanih životinja. 

5 načina upotrebe kokošijeg stajnjaka:

1. Kokošije đubrivo obiluje velikom količinom azota koji je u formi lako dostupnoj biljkama, a pored ovog elementa sadrži i fosfor u istoj formi, kao i kalijum koji je vrlo bitan za pravilan rast i razvoj biljaka.

2. Ovo đubrivo ima blago alkalnu pH vrijednost koja iznosi od 6.0 do 8.0  (u zavisnosti od toga čime se koke hrane). Pogodno je za većinu povrtarskih kultura od kojih se najviše ističu paradajz, paprika i kupusnjače. Ipak treba napomenuti da luk nije veliki ljubitelj kokošijeg đubriva, te ga treba svrstati u plodoredu nakon unošenja istog.

3. Ovo đubrivo koje ima produženo djelovanje do 4 godine se teško spira iz zemljišta i ne stvara velike koncentracije soli. Kako ga biljke brzo i efikasno usvajaju (zbog razloga navedenog u tački 1.), ima veliki broj benefita po njih: biljke pokazuju bolju tolerantnost na sušu, ojačava im se imunološki sistem, raste sadržaj suvih materija u plodovima kao i šećera, ali i dolazi do bujnijeg rasta plodova. Stoga je ovu prihranu najbolje koristiti u fazi već zametnutih plodova i cvetova.

4. Ne treba zaboraviti na činjenicu da je ovo đubrivo prejako i da može „ispeći“ korijen. Stoga se ne unosi samo direktno već se kombinuje sa vodom i to u koncentraciji 1:15.

5. Od kokošijeg đubriva se uspješno može napraviti pelet kada se miješa sa slamom i ostalim dodacima. Nakon njegove upotrebe biljka se zalije i ispuštaju se navedene hranljive materije sve do branja plodova povrća, piše agromedia.rs

Kako da znamo da li je riba svježa?

Agrosavjet
-
0
Kako da znamo da li je riba svježa?

Tokom ljetnjih dana češće se na trpezama nalazi riba. Ova namirnica bogata je brojnim vitaminima i mineralima te nutricionisti preporučuju da se jede makar dva puta nedjeljno.

U dane posta češće se priprema, a za sve gurmane ljeto ne može da prođe bez dobre riblje čorbe. Međutim, pre nego što pripremimo omiljeno jelo od ribe, važno je da proverimo da li je riba svježa.

Postoji nekoliko caka uz pomoću kojih se može provjeriti svježina ove namirnice:

  • Prvi korak pri kupovini ribe je da ispitate njenu kožu. Ukoliko je ona svjetle boje, a krljušt se presijava, to je pouzdan znak da se radi o svježoj ribi. Što se površina manje sjaji, to je znak da je manje svježa. Od one koja se uopšte ne presijava, bježite kao đavo od krsta, jer je to siguran pokazatelj da je riba izdahnula možda i prije nekoliko dana i da joj nije mjesto na vašem tanjiru.
  • Kada dotaknete ribu, njeno meso treba da bude čvrsto, tako da na njemu ne ostaju udubljenja prilikom dodira.
  • Oči ribe takođe otkrivaju njenu svježinu – ukoliko su sive i mutne, znači da stoji već neko vrijeme i da je izgubila svoju svježinu.
  • Miris ribe je specifičan, ali ako imate dobar njuh, i po njemu možete odrediti kada je riba izvađena iz vode. Ako osjetite da odiše kiselkastim zadahom, to je siguran znak da riba nije svježa.

Obratite pažnju kada kupujete ribu

Iako svaki od ovih načina pokazuje da li je riba friška li ne, najsigurniji ćete biti ako sve ispunjava sve ove uslove. Dakle, svježa riba ima svijetlu kožu koja se presijava, bistre oči, čvrsto mjeso i ne miriše na kiselkasto.

(Kurir.rs)

1...373839...1.013Stranica 38 of 1.013

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia