уторак, август 12, 2025
Naslovnica Blog Stranica 348

Tjestenina u BiH već poskupjela, očekuje se dodatni rast

Agrosavjet
-
0
Tjestenina u BiH već poskupjela, očekuje se dodatni rast

Zbog manjka durum pšenice, ali i visokih cijena na svjetskim tržištima, u domaćim trgovinama došlo je do porasta cijena tjestenine, kažu proizvođači, dok iz udruženja za zaštitu potrošača ističu da je ovo još jedan udar na džep potrošača jer veliki dio građana koristi ove artikle za prehranu.

Dragan Vučić, izvršni direktor za prodaju i izvoz u preduzeću „Klas“ Sarajevo, u razgovoru za „Nezavisne novine“, ističe da je situacija jako teška što se tiče nabavke durum pšenice koja se koristi za tjesteninu.

Kako kaže, na svjetskom tržištu cijene durum pšenice lete u nebo, a zbog ekstremnih vrućina i suše podbacila je žetva u Kanadi, kao i u Italiji i Mađarskoj.

„Klas“ ima svoju tjesteninu, cijena je već porasla za nekih 10 do 12 odsto, a i sigurno je da će i dalje rasti za 10 odsto“, kazao je Vučić.

Kako kaže, cijena pšenice koja služi za brašno na berzama visoka je zbog raznih finansijskih lobija i viška novca na svjetskom tržištu kod banaka, dok durum pšenica poskupljuje jer je manjka na tržištu. Ističe takođe da je pšenica poskupjela na međunarodnom tržištu zbog slabe žetve, tako da je većina proizvođača primorana povećati cijene.

Pročitajte: Smanjuju se zalihe pšenice, hoćemo li ostati bez tjestenine?

„Rast cijena pšenice na svjetskom tržištu je uslovio neminovni rast cijene brašna, a samim tim i cijena tjestenine“, kaže on. Iz preduzeća „Kruna-produkt“ Prnjavor, koje se bavi proizvodnjom tjestenine i oblatni, ističu da još nisu podizali cijenu tjestenine.

„Još imamo sirovina u zalihama, tako da nismo korigovali cijenu tjestenine. Vidjećemo šta će se dešavati u narednom periodu“, kazala je Željka Anakievski, vlasnica i direktorica ovog preduzeća.

Iz udruženja za zaštitu potrošača ističu da će skuplja tjestenina na policima sigurno biti još jedan udar na kućni budžet potrošača.

„Veliki broj potrošača koristi tjesteninu svakodnevno i kada ovi proizvodi poskupe, to je u paketu osnovnih životnih namjernica jedna velika stavka“, kazala je Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor.

Prema njenim riječima, jedan od većih problema je što veliki dio proizvoda uvozimo te, kako kaže, sav taj prekomjerni uvoz i diktira cijene.

„Svjesni smo da je na tržištu došlo do veće cijene pšenice i sve to naravno utiče na to šta se kod nas dešava u proizvodnji, ali i maloprodaji“, kazala je Marićeva.

Pročitajte: Slabiji rod šljiva u Čileu i SAD otvara šansu proizvođačima suve šljive iz Srbije?

Da su veće cijene tjestenine neopravdane, smatra Gordana Bulić, predsjednica Udruženja potrošača Tuzlanskog kantona, koja kaže da je sigurno malo domaćih poizvođača koji koriste durum pšenicu za proizvodnju tjestenine.

„Na ovaj način može doći da značajnih prevara potrošača jer je sigurno malo naših bh. proizvođača koji koriste durum pšenicu za proizvodnju tjestenine, nego koriste običnu pšenicu“, kazala je Bulićeva.

Dodaje da će svako povećanje cijena uticati na ionako siromašan džep velikog broja građana.

Uvoz lubenice i dinje 40 puta veći od izvoza

Agrosavjet
-
0
Uvoz lubenice i dinje 40 puta veći od izvoza

Dok domaće lubenice i dinje propadaju na njivama, u Bosnu i Hercegovinu se uvoze velike količine istog povrća iz inostranstva.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, u toku deset mjeseci ove godine u zemlju je uvezeno nešto više od 24 miliona kilograma lubenica, dinja i papaje u vrijednosti od 10,1 milion maraka, dok je za isto vrijeme iz zemlje izvezeno oko 630.000 kilograma istih proizvoda u vrijednosti od oko 253.000 KM.

Najveći uvoz zabilježen je iz Turske, Albanije, Crne Gore, Makedonije i Grčke, dok je sva količina izvezene robe izvezena u Hrvatsku.

Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara Republike Srpske, kaže da se između 90 i 95 odsto cjelokupnog uvoza odnosi na lubenice i dinje, dok se najmanji postotak odnosi na papaju.

Pročitajte: Praznici podižu cijenu prasića

Fehim Hadžiahmetović iz Zemljoradničke zadruge „Agrisan“ iz Sanskog Mosta kaže da upravo uvoz pravi veliki problem domaćim proizvođačima.

„Potreba za tolikim uvozom postoji u onom periodu kada naša lubenica ne dospijeva, to su peti i šesti mjesec. U periodu kad naš proizvod dospije, ako se ne može zabraniti uvoz, trebalo bi barem uvesti mjere na uvoz“, kaže Hadžiahmetović.

Mastalo kaže da su i ove godine, u periodu kada je domaća lubenica stigla, firme uvezle velike količine lubenica koje su blokirale domaće proizvode.

„Lubenica je prisutna tokom čitave godine, međutim i u vrijeme kad stiže naša lubenica, dešava se da bude uvozne lubenice. U okruženju, u Grčkoj, Turskoj, Albaniji i drugim zemljama, imaju mnogo lubenice i onda oni diriguju cijenu, odnosno, prodaju ih po mnogo nižoj cijeni“, navodi Mastalo.

On ističe da trgovci kupuju povrće koje je njima jeftinije te da su im tako dinja i lubenica iz uvoza cijenom prihvatljivije i dodaje da tu nema ni ljubavi ni emocija prema domaćim proizvođačima.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, kaže da je zbog nepotrebnog uvoza ovog ljeta u Semberiji postojao višak lubenica.

Pročitajte: U BiH ove godine uvezeno 500 tona meda

„Posljednjih godina konstantno imamo velike količine bostana i u Lijevču i u Semberiji koje propadnu na njivama, a kod nas se uvoz odvija nesmetano“, kaže on.

Marinković kaže da domaći proizvođači ne mogu biti konkurentni u uslovima tržišnog poslovanja, jer je cijena inputa kod nas i u inostranstvu približno ista. On dodaje da strane države daju subvencije svojim privrednicima, čime ih štite, dok kod nas vlast u vezi s tim pitanjem ne radi ništa.

„Država ne radi ništa da zaštiti domaću proizvodnju. Nadležni na nivou BiH se svađaju i imaju određena politička prepucavanja i političke zahtjeve jedni prema drugima, njih apsolutno problemi običnog čovjeka ne zanimaju. Oni su na spratovima, oni ne silaze među narod“, kaže Marinković.

Prelevmani spas za proizvođače

Svi rade protiv naše proizvodnje, protiv našeg povrća, protiv našeg povrtara i zato smo mi tražili da se uvedu sezonski prelevmani, kaže Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara Republike Srpske, pojašnjavajući da su tražili da se od 1. jula do kraja septembra uvedu prelevmani kako bi se na granici plaćao određeni iznos od, na primjer, 10 feninga.

„U tom slučaju ta lubenica ne može kod nas doći kao jeftina, ali to nismo uspjeli ostvariti. Zbog toga ovdje divlja uvoz, a mi povrtari propadamo“, kaže Mastalo.

Zaštita voćnjaka jesenjim tretmanima na bazi BAKRA

Agrosavjet
-
0
Zaštita voćnjaka jesenjim tretmanima na bazi BAKRA

Pored standardne primjene bakarnih preparata u kombinaciji sa mineralnim uljima pred kraj zime, do otvaranja cvjetnih pupoljaka, potrebna je i primjena tokom jeseni, u fazi opadanja lišća.

Nakon završetka vegetacije mnogi poljoprivrednici misle da je zaštita voća od prouzrokovača oboljenja i insekata gotova i da slijedi pauza do proljeća, međutim, predstoji nam period u kome nas očekuju važni tretmani u voćarskoj proizvodnji. Tada se najčešće primjenjuju preparati na bazi bakra iz razloga što je to jedan od boljih fungicida, a to potvrđuje i činjenica da još od početka njegove upotrebe kao pesticida tokom XVIII vijeka, pa do danas nije zabilježena rezistencija patogena, zahvaljujući njegovom načinu djelovanja.

Može se javiti u nekoliko različitih oblika, od kojih se najčešće primjenjuju bakar-sulfat, bakar-oksiklorid, bakar-oksid i bakar-hidroksid, ali je mehanizam djelovanja sličan kod svih – sprječavaju klijanje spora kod fitopatogenih gljivica i djeluju kao baktericidi.

Dva puta „okupati“ biljke

Među proizvođačima postoji zabluda da se samo jednim tretmanom bakarnim preparatima tokom zimskog mirovanja može postići uspjeh u kontroli patogena. Svakako da se time ostvaruju određeni rezultati, međutim, za potpunu zaštitu voćnih zasada potrebno je tretirati dva puta. Pored standardne primjene bakarnih preparata u kombinaciji sa mineralnim uljima pred kraj zime, do otvaranja cvjetnih pupoljaka, potrebna je i primjena tokom jeseni, u fazi opadanja lišća. S obzirom na veliku raznolikost uslova proizvodnje na našem području, različitih biljnih vrsta i sortimenta, pravi momenat za tretman zasada varira, međutim već kada opadne 60 do 70 odsto lisne mase tretman bi trebalo obaviti.

Tada se često čuje da biljku treba „okupati“, čime se postiže što bolja pokrivenost i dezinfekcija stabla od patogena koji se na njemu nalaze i sprečavaju se infekcije preko ranica nastalih nakon opadanja lišća i brojnih pukotina od djelovanja mraza. Ovim tretmanom voćnjak ulazi u fazu zimskog mirovanja zaštićen od brojnih patogena i insekata koji prezimljavaju ispod i na kori stabla, ispod lišća, kao i na drugim mjestima u voćnjaku, čime se smanjuje njihov potencijal za narednu vegetaciju. Za neke štetne vrste insekata, kao što su štitaste vaši, ovaj tretman može biti presudan, nakon čega u vegetaciji za njihovo suzbijanje ne postoji potreba.

Od kojih štetočina se štite voćke?

Prije tretmana potrebno je obići zasade i prekontrolisati stabla na prisustvo štetnih agenasa, a posebno obratiti pažnju na polifagne štetočine, kao što su kalifornijska i zapetasta štitasta vaš, veliki i mali mrazovac, žutotrba, gubar i crvena voćna grinja. Ove vrste se javljaju skoro svake godine, naročito na stablima koja se ne tretiraju, a koja ujedno mogu biti i rezervoar čime su ugroženi svi okolni zasadi, bez obzira na biljnu vrstu.

U narednoj tabeli dat je prikaz prouzrokovača gljivičnih oboljenja, insekata i bakterija koji se suzbijaju tretmanom bakarnih preparata i mineralnim uljima u jabučastom i koštičavom voću, kao i biljni dijelovi na kojima prezimljavaju i gdje se detaljnim pregledom mogu naći prezimljujuće forme:

Jabuka Štetni agens Mjesto prezimljavanja
Krvava vaš Korijenov vrat i korijen
Zelena lisna vaš Jednogodišnje grane
Pepeljasta lisna vaš Grane
Smotavci Zona oko pupoljaka
Jabukin moljac Na površini stabla
Bakteriozna plamenjača U tkivu
Kruška Crvena kruškina lisna vaš Na površini grana
Bakteriozna plamenjača U tkivu
Dunja Bakteriozna plamenjača U tkivu
Šljiva Šljivina štitasta vaš Na granama i stablu
Rogač šljive U pukotinama kore i zoni oko pupoljaka
Šupljikavost lišća Na grančicama i lišću
Monilioze U kori grančica i rak ranama
Pseudomonas syringae,

P. prunorum

 U tkivu
Breskva i kajsija Dudova štitasta vaš Na granama i stablu
Šupljikavost lišća Na grančicama i lišću
Kovrdžavost lista U pukotinama kore i zoni oko pupoljaka
Monilioze U kori grančica i rak ranama
Pseudomonas syringae,

P. prunorum

 U tkivu
Trešnja i višnja Crna trešnjina lisna vaš Na granama
Šupljikavost lišća Na grančicama i lišću
Monilioze U kori grančica i rak ranama
Pseudomonas syringae,

P. prunorum

 U tkivu

Posebnu pažnju treba obratiti na vaši koje imaju veći broj generacija u odnosu na druge insekte, uslijed čega se u jednom momentu mogu javiti različiti stadijumi, a one su i tokom čitave godine prisutne u zasadima. Otežavajuća okolnost je to što su uslijed nestručne primene insekticida mnoge stekle rezistentnost, pa je izbor preparata sa različitim mehanizmom djelovanja dosta sužen. Tokom zimskog perioda voćari bi posebnu pažnju trebalo da obrate, savjetuju stručnjaci, na efikasno suzbijanje prezimljujućeg oblika kruškine buve, od čega zavisi njena brojnost i pričinjene štete tokom vegetacije.

Nakon rezidbe, a prije otvaranja pupoljaka

Radmila Avramović iz sela Vrbić, nadomak Krupnja (susjedna Srbija, op.ur.), na površini od 4,5 ha ima zasad šljiva koji se nalazi u devetoj godini. Na cjelokupnoj površini zastupljena je sorta stenlej, a zbog specifičnih uslova i velikog nagiba terena koji su zastupljeni u ovom kraju podloga je sijanac džanarike. Zbog njenog razvijenog korijenovog sistema biljke lakše dolaze do rezervi vode u dubljim slojevima i bolje su pričvršćene za podlogu, pa je na taj način izostavljeno postavljanje naslona.

„Ovaj kraj je oduvijek bio poznat po uzgajanju nekada veoma popularne autohtone sorte šljive požegače, sve do pojave virusa šarke šljive koji je doveo do uništavanja zasada. Ipak, tradicija gajenja se održala, međutim uz kompletnu izmjenu sortimenta, od čega su trenutno najzastupljenije sorte stenlej i one stvorene u čačanskom institutu“, navodi mladi stručnjak za voćarstvo i vinogradarstvo sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu.

Prema njenim riječima, svakom mladom zasadu treba posvetiti posebnu pažnju prije stupanja u punu rodnost, jer samo zdrava i dobro njegovana stabla mogu dati zadovoljavajuće prinose i kvalitet plodova. Zaštita i prihrana predstavljaju veoma važnu ulogu za uspješnu proizvodnju, pa se one moraju odraditi bez obzira na kvantitet i kvalitet roda. Osim redovne zaštite fungicidima i insekticidima, sastavni dio programa tokom godine jeste i tretman u periodu zimskog mirovanja preparatima na bazi bakra, koji se kod Avramovića obavlja nakon rezidbe.

Naša sagovornica redovno prati zdravstveno stanje svog zasada, bez obzira na period tokom godine i temperature, jer uvijek postoji mogućnost za njihovu pojavu, uslijed čega mogu nastati značajne štete. Nakon rezidbe, a prije otvaranja pupoljaka slijedi tretman preparatima na bazi bakra uz dodatak mineralnog ulja.

„Za ovaj tretman koristimo preparate na bazi bakar oksiklorida i mineralnog parafinskog ulja, uz utrošak od 1.500 litara vode po hektaru, kako bi se preparati što bolje nanijeli po cijeloj površini voćaka, a što je u ovom zasadu naročito bitno, jer je u pitanju veoma bujna podloga, pa samim tim i nadzemni dio biljaka“, zaključuje Avramovićeva.

Kako napraviti mlijeko od krompira

Agrosavjet
-
0
Kako napraviti mlijeko od krompira

Navikli smo već na razne vrste mlijeka, bilo da se radi o sojinom, bademovom, kokosovom ili onom dobrom starom kravljem, kozijem… Međutim, nedavno se pojavio novi proizvod koji polako, ali sigurno postaje pravi hit.

Riječ je o mlijeku od krompira, koje je bolje za planetu i zdravlje, a ne sadrži uobičajene alergene, pa je najbolji odabir za one osjetljive na laktozu, gluten ili orašaste plodove. Ima manje šećera i masnoća, a bogato je i kalcijumom. Može da vam pomogne da bolje varite hranu, posebno ako vas muči zatvor, naduvan stomak ili gasovi. Takođe, izvrstan je izvor vlakana, vitamina B12, gvožđa i folata.

Napravite mlijeko od krompira kod kuće

Ogulite krompire i skuvajte ih. Kada su gotovi, ubacite ih u blender. Dodajte im vode do pola i malo mljevenih badema (po želji).

Dodajte prstohvat soli i prirodni zaslađivač. Po želji dodajte i malo ekstrakta vanile. Sve to zajedno izblendajte i stavite u staklenu flašu ili teglu, prenosi Azra.ba.

Zimska rezidba krušaka – Preduslov za postizanje dobrih prinosa

Agrosavjet
-
0
Zimska rezidba krušaka – Preduslov za postizanje dobrih prinosa

Osnovni preduslov za postizanje dobrih prinosa kod krušaka jeste zimska rezidba koja se izvodi već od novembra. Voćari koji imaju veće voćnjake počinju i ranije jer ne mogu da završe rezidbu do početka kretanja vegetacije. Najveći problem predstavlja bujnost stabala zbog izostanka ljetnje rezidbe i nekvalitetne podloge u vidu sijanca divlje kruške.

Prije rezidbe stabla krušaka trebalo bi da se prihrane ureom, borom, cinkom i vodotopivim mineralnim đubrivima sa više fosfora i kalijuma kako bi rezerve najvažnijih hranjljivih materija bile dostupne voćkama tokom mirovanja i da bi imale više energije za početak listanja, cvjetanja i oplodnje. Mnogo je bolje da se rezidba obavi u jesen ili ranu zimu jer voćka je “ živa“ i kad su niže temperature. Upravo prihranom gore navedenim sredstvima korijen će skladištiti minerale. Npr. azot koji se doda ureom jedini je izvor azota na početku vegetacije u proljeće naredne godine i zbog njega će, takođe, voćka imati više snage. I oplodnja će biti mnogo bolja. Stajnjak bačen u jesen ili iduće proljeće mnogo se sporije razgrađuje.

Isto tako, grane koje ostanu do proljeća crpe energiju stablu koje ima manje snage za grane na kojima se nalaze rodni pupoljci, od kojih se očekuje rod. U slučaju mraza manje grana znači veću snagu voćke i manje štete na cvjetovima i formiranim plodićima jer mnogo grana znači veće raspoređivanje energije i manje snage za borbu protiv niskih temperatura.

Rezidba počinje kada opadne list na stablu. Može se rezati od temperature od 0 0C. Najzastupljenije sorte u našim krajevima su Viljamovka, Santa Marija, Abate Fetel i Butira. Posljednjih godina više se sade Karmen i Citronka, naročito u Federaciji BiH, dok je sve manje Junske ljepotice i Trevuške.

U našim voćnjacima prisutna je jaka rezidba stabala

Osnovni princip rezidbe je da se ostavi nekoliko skeletnih i poluskeletnih grana, nosača, na kojima se nalaze jednogodišnje i dvogodišnje grane.S obzirom da su sorte krušaka u BiH uglavnom na podlozi divlje kruške, tj. sijancu, zaslugom stručnjaka i rasadničara koji, donedavno, nisu znali da proizvode krušku na podlozi dunje, danas imamo situaciju da se stablo mora rezati jače ukoliko se želi kakav takav rod. Divlja kruška je bujna podloga, dok je dunja manje bujna. Sijanac bolje podnosi mraz, sušu, kiselo zemljište ali su plodovi lošiji, odnosno, teško je dobiti kvalitet kao na stablima sa dunjom kao podlogom. Uz to stabla na sijancu divlje kruške podložnija su alternativnoj rodnosti, tj. slabom rodu nakon prethodne rodne godine.

Na vrhovima stabala kalemljenih na divlju krušku, nakon sedam, osam godina, formira se “kapa“ na kojoj je mnoštvo vodopija i rezova na čep koji su leglo za štetne insekte i spore gljivičnih bolesti. Tu nijedno zaštitno sredstvo ne može da ostvari dobar efekat.

Kapa se mora rezati motorkom, a sve vodopije koje ulaze u unutrašnjost stabla, takođe se režu. Vodopija koja ima jedan ili dva rodna pupa u podnožju reže se do tih pupova. Isto se radi i u ljetnjoj rezidbi. Vodopije rastu tokom prethodne vegetacije jer voćari obavljaju folijarnu prihranu koja tjera grane na rast. Manje rada tokom zimske rezidbe bilo bi kada bi se obavljala ljetnja rezidba, kojom se uklanjaju suvišne grane, ljetorasti, iz krošnje, koje rastu zbog jake zimske rezidbe. Ljetnja rezidba znači više hranjljivih materija za preostale grane, bolju osvjetljenost krošnje i bolje formiranje rodnog potencijala za narednu godinu. Međutim, vrlo mali procenat voćara radi ljetnju rezidbu jer su se razočarali u voćarstvo, nemaju vremena da rade ili novca da plate rezače. Cijena krušaka nije dobra posljednjih godina i pitanje je kada će opet da bude stimulativna.

Rezidba se obavlja dužim i kraćim makazama koja moraju ostavljati jasan i čist rez. Makaze se obavezno dezinfikuju alkoholom, može i rakijom. Rezidbom bi trebalo da se podmlađuje do 30% rodnog drveta ali se na sijancu divlje kruške, zbog mnogo grana i nedostatka vremena često dešava da rezači brzo režu i otklone više rodnih grana, što znači i bujniji rast tokom vegetacione sezone, a to se može ublažiti pomenutom ljetnjom rezidbom.

Višak skeletnih grana uklanja se rezidbom na čep koji bi trebalo da bude dužine do pet centimetara s kosim rezom. Početkom vegetacije iz spavajućih pupoljaka krenuće nove jednogodišnje grane, stapke, koje, ako se voćka dobro hrani, mogu, na kraju vegetacije, dati rodni pup na vrhu. Ako ima dosta jednogodišnjih grančica sa rodnim pupoljcima na grani koja je stara tri i više godina, može se izvršiti njeno podmlađivanje rezidbom na bočnu rodnu grančicu. Jednogodišnje grane se ne prikraćuju i ne orezuju već prorjeđuju ako ih ima dovoljno na stablu. Ako ih prikratite razviće se metla što nije poželjno.

Obavezno ostaviti otvorenu i prozračnu krošnju

Vodopije, odnosno, ljetoraste koji idu u unutrašnjost krošnje poželjno je saviti pod uglom od 90 0 radi bržeg formiranja rodnih pupoljaka. Ako krošnja tokom vegetacije bude kao gustiš u njoj neće biti protoka vazduha, svjetlosti i vrlo teško će se voćar moći boriti sa štetnim insektima i bolestima, naročito kruškinom buvom (Psylla Pyri) ) i Venturia Pyrina, čađavom krastavošću kruške. Tokom ljetnjih mjeseci, čak iako je sušni, period vlaga i rosa koja se pojavljuje u ranim jutarnjim časovima idealni su za pojavu čađave krastavosti. Mnogi zaštitari i voćari izbjegavaju prskanja kontaktnim fungicidom u ljetnjim mjesecima, mjesec dana pred berbu, ako je sušni period jer misle da nema potencijala za infekciju. Međutim, to je greška zbog čega se mnogima dešava da sekundarna infekcija umanji kvalitet plodova pred berbu i do 100%, a nijedan otkupljivač neće pristati da prebira prvu i drugu klasu zbog bojazni da će mu se Venturia pojaviti i u hladnjači.

Najkvalitetniji rod dobija se na štrljcima dužine od dva do pet centimetara koji se nalaze uz provodnicu. Na vrhu stabla ostavlja se jedna provodnica koja može i da pada prema zemlji nakon formiranja plodova ( kao što je npr. solakse sistem kod jabuka ). Ako se ne povija prema zemlji provodnica se ne smije pustiti da raste nebu pod oblake već se rezidbom skraćuje na dohvat ruke, rezom na bočnu granu. Provodnica se može i slomiti rukom pri vrhu. Ako se tako uradi doći će do bržeg formiranja rodnog pupa ispod mjesta slamanja i sporijeg rasta novih grana ispod tačke na kojoj je slomljena grana. Malo ko to radi jer iziskuje više vremena. Zato se radi rez na bočnu granu zbog kojeg dolazi do brzog rasta više grana iz spavajućih pupova ispod reza.

Viljamovka najviše rađa na vitkim rodnim grančicama dužine oko 25 centimetara i starijim, naboranim, rodnim grančicama, kao i štrljcima. Vitke rodne grane se prorjeđuju kako se ne bi desilo da dođe do formiranja sitnih plodova koji se kasnije mogu teže prorijediti. Santa marija i Karmen uglavnom rađaju na naboranim rodnim grančicama, dok Abate Fetel i Butira traže prorjeđivanje naboranih rodnih grančica na granama starim dvije ili tri godine, odnosno, jaču rezidbu.

Duga (blaža) rezidba na bujnim stablima povećava rodnost, a kratka rezidba (jača) povećava bujnost i usporava rodnost. Zato opet pominjem važnost ljetnje rezidbe koja služi za popravljanje grešaka u zimskoj i akumuliranje hranjljivih materija u granama koje se ostave kao zamjena za rod u narednoj godini.

Dunja kao podloga redovnije i obilnije rađa

Sve navedeno odnosi se na rezidbu krušaka na podlozi divlja kruška. Kod rezidbe sa dunjom, kao podlogom, koja je zastupljena u savremenim zasadima krušaka u Evropi, za razliku od većine naših zasada, poželjna je kraća rezidba. Dunja je slabo bujna podloga zbog čega se sadi više sadnica krušaka po hektaru, odnosno, manji je razmak unutar i između redova. Treba joj armatura, osjetljiva je na patogena Erwinia Amylovora, tj. bakterijsku palež voćaka, sušu i povećan sadržaj kreča u zemljištu (do 2.5%). Rano i obilno rađa. Zemljište za sadnju krušaka sa dunjom kao podlogom mora da bude dobro pripremljeno, barem dvije godine, prije sadnje.

Rezidbom krušaka, sa dunjom kao podlogom, ostavlja se više kratkih grančica i ne dozvoljava se preklapanje dužih skeletnih grana na susjednim stablima. Takođe se ostavlja osvjetljena i prozračna krošnja.

Poslije rezidbe radi se zimsko prskanje bakarnim preparatima i krečom kako ne bi došlo do prodora gljivičnih bolesti, bakterija i virusa u voćke na mjestima rezova.

Naučnici objašnjavaju zbog čega organizam traži kečap

Agrosavjet
-
0
Naučnici objašnjavaju zbog čega organizam traži kečap

Prema istraživanjima, kečap je jedan od rijetkih namirnica koji „pogađa“ svih pet čula ukusa. On je sladak, kiseo, slan, gorak i prijatan. Upravo zato nas toliko ovaj sos zadovoljava.

Budući da aktivira svih pet čula ukusa, ovaj sos zadovoljava sve receptore u mozgu. A samim tim, postajemo srećniji nakon konzumiranja kečapa.

Uz sve to, kečap utiče i na poboljšanje drugih čula. Neka istraživanja su pokazala da ovaj sos poboljšava ukus druge hrane.

Međutim, kupovni kečapi su prepuni šećera i nisu naročito zdravi, pogotovo ako se konzumiraju u prekomjernim količinama. Ako obožavate ovaj sos i jedete ga u velikim količinama, onda je zdravije i bolje da napravite svoj domaći kečap.

Neobično ali ipak moguće – japanska jabuka iz voćnjaka u Srbiji

Agrosavjet
-
0
Neobično ali ipak moguće – japanska jabuka iz voćnjaka u Srbiji

Neobično ali ipak moguće – japanska jabuka iz voćnjaka u Srbiji. Berba kreće sa prvim jačim mrazevima i kada otpadne lišće sa stabla.

Za gajenje je, kažu proizvođači, lakša od domaćih sorti, a i cijena joj je duplo viša. Najveći kupci su trenutno Kinezi.

U bašti koja se prostire na sedam ari u selu Ečka Luka Mijajev podigao je voćnjak, a čuvene egzotične sadnice u njemu prije podsjećaju na neko ukrasno bilje.

Riječ je o japanskoj jabuci poznatijoj kao kaki, u prevodu hrana bogova. Nacionalno je voće Japana mada potiče iz Kine.

„Što se tiče broja jabuka to je negde oko 250 stabala. Sve zavisi od starosti jabuka koliki će biti prinos. Računam da najstarije jabuke mogu da imaju prinos od 30 do 35 kilograma, mlade od 10 do 15 kilograma, tako da očekujem rod četiri i po možda pet pa čak i šest tona“, objašnjava Mijajev za RTS.

Prema njegovim riječima, što se tiče kupaca, ranije su to bili Beograđani, a sada je interesantno da su Kinezi, koji su došli ovde, prepoznali njihovo voće i oni su najveći kupci.

Mile Nikolić iz Ečke kaže da bere i domaće jabuke, ali su ove daleko ukusnije i kvalitetnije. „Lakše se beru i zanimljive su za ovo naše podneblje“, poručuje Novaković.

Postoji više od 200 različitih vrsta. Kaki je u devetnaestom vijeku stigao u Evropu gdje uspijeva u području blage sredozemne klime.

„Japanska jabuka je vrlo interesantna voćna vrsta kako po izgledu svojih plodova tako i po načinu njenog konzumiranja. Bere se posle prvih mrazeva, a konzumira kada omekšaju na sobnoj temperature i postanu prijatne za jelo. Dosta je slična mušmuli, njeno gajenje je ograničeno niskim temperaturama koja može da strada na minus petnaest stepeni“, objašnjava Milinko Sinđić iz PSS Zrenjanin.

Nutricionisti ističu da japanska jabuka ima dva puta više voćnih vlakana i neophodnih mikroelemenata od obične jabuke. Bogata je antioksidantima i vitaminima. U narodnoj medicini koristi se za ublažavanje želudačnih tegoba.

Zašto svaki dan treba da jedete praziluk?

Agrosavjet
-
0
Zašto svaki dan treba da jedete praziluk?

Praziluk je povrće koje često nepravedno zapostavljamo, a redovnim konzumiranjem možemo da snizimo krvni pritisak, holesterol, sačuvamo srce i detoksikujemo čitav organizam.

Praziluk su jeli još drevni Egipćani i Rimljani, a i danas je cijenjen kao zdravo i ukusno povrće.

Oko 100 grama kuvanog praziluka sadrži svega tridesetak kalorija. Mala energetska vrijednost, bogatstvo hranljivih sastojaka, prehrambenih vlakana, polifenola i sumpornih jedinjenja povoljno utiču na zdravlje.

Beta-karoten se u našem organizmu pretvara u vitamin A, koji je važan za zdravlje očiju, reproduktivnog sistema, kao i za imunitet.

Praziluk je izvrstan izvor vitamina C, a najviše ga ima u zelenim lisnatim dijelovima.

Bogat je i fruktooligosaharidima i inulinom, vlaknima koja djeluju kao probiotici.

Takođe, u tragovima se mogu naći kalijum, bakar, gvožđe, mangan, koji može da pomogne u ublažavanju simptoma predmenstrualnog sindroma, a povoljno deluje i na zdravlje štitaste žlezde.

Praziluk utiče i na detoksikaciju organizma, smanjenje upalnih procesa, kao i na zdravlje srca i krvnih sudova. Alicin iz praziluka ima antibakterijsko i antivirusno dejstvo i može da smanji nivo holesterola u krvi, kao i krvni pritisak.

Konzumacija praziluka može produžiti osećaj sitosti, kao i smanjiti apetit, što je dobro za ljude koji žele da smršaju ili jednostavno vode računa o svojoj ishrani.

Pročitajte: Uzgojite savršen PRAZILUK na potpuno prirodan način

Japanac unapređuje poljoprivredu u opštini Knić

Agrosavjet
-
0
Japanac unapređuje poljoprivredu u opštini Knić

Poljoprivredni proizvođači iz Šumadije dobijaće stručne savjete o unapređenju svoje proizvodnje od četrdesetogodišnjeg Japanca, koji je angažovan u Kancelariji za poljoprivredu u opštini Knić.

Kako je rečeno u Opštini Knić, Akihiro Tanaka radi u opštini grada Omura u odeljenu za poljoprivredu, a oblast njegovog djelovanja jesu subvencije u poljoprivredi u kojoj ima pet godina iskustva.

Akihiro će raditi naredne dvije godine u Kancelariji za poljoprivredu i zaštitu životne sredine opštine Knić.

Opština Knić je na osnovu saradnje koju je ostvarila sa Japanskom agencijom za međunarodnu saradnju (JICA), a u okviru njihovog Ugovora o poslovnoj tehničkoj saradnji, konkurisala za dolazak predstavnika iz Japana koji će unaprijediti razmjenu iskustva saradnika koji aktivno rade na pružanju neophodne podrške iz oblasti poljoprivrede.

– Akihiro ima najviše iskustva iz sektora stočarstva i povrtarstva. Koristeći savremene principe japanske poljoprivrede u navedenim sektorima očekujemo bolju produktivnost naše poljoprivrede – kazali su u opštini Knić.

Akihiro će sa predstavnikom lokalne samouprave u naredne dvije godine obilaziti poljoprivredne proizvođače i pružati stručne savjete.

Kako se razmnožava božićna zvijezda

Agrosavjet
-
0
Kako se razmnožava božićna zvijezda

Božićna zvijezda (Eurphorbia pulcherrima ili Poinsettia pulcherrima)  je najomiljenija biljka iz roda Euphorbia, koji obuvata više stotina vrsta biljaka.

Ovu prelijepu biljku razmnožavamo tako što odsječene izdanke-reznice (treba da su dugački 8-10 cm) prvo stavimo u vodu, da im ne bi istekao sok. Inače su sokovi ovih biljaka Euphoribie – mliječni i otrovini. Reznice sadimo u saksije s kompostom koji je mješavina treseta i pijeska. Pokrivamo ih providnom folijom ili staklom, održavamo vlagu i vodimo računa da je temperatura stalna, oko 21 ºC. Čim se pojave listići, biljke presađujemo.

Pročitajte: BOŽIĆNA ZVIJEZDA – NJEGA I ODRŽAVANJE
1...347348349...1.015Stranica 348 of 1.015

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia