Naslovnica Blog Stranica 23

Osušene listove lovora rasporedite po kući i oslobodite se buba, mrava i drugih insekata

Kada insekti jednom uđu u kuću, uopšte ih se nije lako osloboditi.

Čim ugledate neku bubu, mrava ili drugog insekta na svojoj teritoriji, budite sigurni: negdje u blizini krije se mnogo više štetočina.

Danas ćemo vam ispričati kako se osloboditi od insekata na najbezbjedniji način.

Čak, i ukoliko u kući imate djecu ili kućne ljubimce, možete bezbjedno koristiti ovo sredstvo.

Sve što će vam biti potrebno je – pakovanje lovorovog lista.

Rasporedite ga po ćoškovima svoje kuće i vi ćete zauvijek zaboraviti na prisustvo neželjnih gostiju u svom domu.

Tajna je u tome da insekti poput bubašvaba, mrava, muva, komaraca i moljaca, jednostavno ne podnose miris lovorovog lista.

Takođe, listove lovora možete staviti u kuhinjske elemente, pored hrane, da biste spriječili pojavu mrava i bubica.

Evo, koliko korisno može biti ovo svima dostupno i jeftino sredstvo, prenosi B92.

Kada orezivati ruže?

Glavna rezidba ruža se ne obavlja tokom jeseni, odnosno, početkom zime nego rano u proljeće, što znači početkom marta ili aprila prije nego što izbiju same mladice.

Iznimku pak čini rezidba prilikom jesenske sadnje. Inače se na jesen ne provode druge mjere rezidbe osim prijeko potrebnih korektura, bez kojih ne bi bilo moguće osjetljive sorte zaštititi od mraza.

Bilo kako bilo, grane i grančice ne smijemo skraćivati drastično jer time rizikujemo da se nakon zimskih mjeseci, tokom kojih se na jakom mrazu neke grane mogu smrznuti, krošnja drastično redukuje i ruža sljedećeg ljeta mnogo slabije cvjeta. S druge strane, divlje izdanke trebamo uklanjati čim se pojave, a riječ je o izdancima koji izbijaju izravno iz podloge ispod mjesta kalemljenja.

Lako ih možete prepoznati jer imaju drugi oblik lista i boju kore, a moraju se uklanjati jer ruži nepotrebno oduzimaju hranu. Dakle, tokom jeseni ruža se orezuje samo u nuždi!

Prirodni preparati za prskanje voća i povrća protiv bolesti i štetočina

Prirodni preparati protiv štetočinai biljnih bolesti su sve traženiji na našem tržištu, a pored kupovnih postoje i prirpravci koje možete sami naraviti kod kuće.

Prirodni preparat protiv biljnih vaši

Osnovni sastojak preparata protiv biljnih vaši je kopriva. U 10 l vode, najbolje bi bilo da sakupite kišnicu, potopite 1 kg svježih, usitnjenih listova koprive ili 100 – 200 g suvih. Pokrijte i ostavite da stoji 24 sata, ne duže jer ćete time smanjiti djelotvornost dobijenog preparata. Procijedite i tim preparatom prskajte biljke koje su napale biljne vaši svakih 3 do 5 dana. Ovaj preparat ima dvostruko dejstvo jer može postužiti i kao dohrana za biljke. List koprive se bere pred samo cvjetanje, dok je još mlada, jer je tada najjača.

Sredstvo od preslice protiv rđe, pepelnice, grinja i crvenog pauka

Preslica je biljka koju možete naći u blizini reka i potoka jer raste na vlažnim staništima. Najveću korist ima u borbi protiv rđe i pepelnica, grinja i crvenog pauka.

Kilogram svježe biljke potopite u 10 litara vode i ostavite da odstoji 24 sata. Kad odstoji lagano prokuvajte 30 minuta. Kada se ohladi, razredite je vodom u odnosu 1:5 i njome špricajte biljke.

Preparat od preslice možete pomiješati sa sredstvom od koprive u odnosu 1:1 i kao takvo koristiti za prskanje biljaka. Povećaćete djelotvornost u borbi protiv štetočina i ujedno prihraniti vašu biljku.

Izvor: dobro jutro

Ljekoviti crveni plodovi drijena

Drijen je grm ili nisko drvo visine 5-7 metara, koji nastanjuje suhe listopadne šume i sunčane kamenite obronke. Stoga je redoviti pratilac terena a rujan je idealan mjesec za prikupljanje njegovih sočnih i zdravih bobica.

Stariji naraštaji su znali cijeniti prirodu te su stoga i često boravili u njoj skupljajući plodove divljeg voća. Zato, ukoliko ne želite ljenčariti zaputite se u prirodu koja pruža idealan šoping-sve u izobilju a ipak besplatno. I ne samo to, jer upravo se na našim kamenitim obroncima krije neiskorišteno bogatstvo koje se ogleda u plodovima samoniklih biljnih vrsta. Svakako, nezaobilazan je i drijen čiji se plodovi koriste za spravljanje sokova, čajeva i vrlo ukusnih pekmeza. Osim toga, plodove drenjine možete jesti i svježe. Na taj način u potpunosti možemo iskoristiti i sve vrijedne sastojke ovih zdravih plodova. Zanimljiv je i podatak da drijen sadržava više vitamina C od limuna a posebno se preporuča osobama s “problematičnim” želucom i crijevima.

Pročitajte: Drijen – Ljekovita svojstva i ideje za slasne poslastice

Pored toga, u prošlosti se redovito koristio i u borbi protiv mučnine. U prirodi se drijen vrlo rano aktivira, u pojedinim godinama već početkom veljače. Zbog svog kratkog zimskog sna posebno su ga cijenili ljubitelji proljeća koji su početkom siječnja otkidali nekoliko grana drijena. Otkinute grane su stavljane u vaze kako bi se na sobnoj temperaturi pupoljci što brže otvorili i donijeli dašak proljeća u kućne prostorije. Iz toga se najbolje može zaključiti kako su naši preci duboko poštivali i cijenili svoju prirodnu okolicu. Međutim, slični primjeri mogu se pronaći i u drugim europskim krajevima gdje je drijen zauzimao središnje mjesto raskošnih vladarskih vrtova. Znameniti Goethe je čak formirao živicu od drijena koja i dan danas krasi vrt njegovih potomaka u rodnom gradu Weimaru.

A glasoviti grčki liječnik Hipokrat iz 4. stoljeća prije Krista upotrebljavao je drijen za zaustavljanje proljeva i protiv dizenterije. Ovaj neponovljivi medicinski pisac je znao da prisutnost treslovine bitno utječe na ublažavanje navedenih tegoba. Hipokrat je preporučivao konzumiranje svježih plodova koji u početku imaju kiselo trpko meso dok poslije (kad postanu tamnocrvene) poprime slatkokiseli okus. Onima pak koji nisu bili ljubitelji svježih, zrelih drenjina preporučivano je konzumiranje soka spravljenog od zrelih plodova a koji je vrlo slična okusa kao sok šipka.

Izvor: agroportal.hr

Koje cvijeće se sadi u januaru i februaru?

Zima ne mora biti siva i monotona – unutar vašeg doma može postati prava oaza boja i svježine.

Januar i februar su savršeni mjeseci za sadnju i njegu kućnog cvijeća koje unosi toplinu u svaki kutak prostora.

Dok priroda napolju miruje, unutrašnjost doma može procvjetati uz prave izbore biljaka.

Evo prijedloga za najljepše cvijeće koje ne samo da će oplemeniti vaš prostor, već i podići vaše raspoloženje.

1.(Kalanchoe)

KALANHOJA

Kalanhoa je idealan izbor za zimske mjesece – otporna, lako se njeguje i dolazi u širokoj paleti boja, od jarke crvene do nježne bijele i roze. Ova biljka cvjeta tokom zime i voli svijetle prostore, ali ne pretjerano zalivanje. Njeni sitni cvjetovi grupisani u raskošne buketiće unose radost u svaki dom.

2. Ciklama

ciklama
Foto: agrosavjet.com

Ciklama je prava kraljica zime, sa svojim nježnim cvjetovima koji podsjećaju na leptire. Njeni listovi u obliku srca i cvjetovi u nijansama crvene, roze, bijele ili ljubičaste, čine je omiljenim izborom za zimski period. Važno je održavati umjerenu vlažnost zemlje i izbjegavati direktnu sunčevu svjetlost.

3. Amarilis

Amarilis

Amarilis je simbol elegancije i raskoši, sa svojim visokim stabljikama i impozantnim cvjetovima. Ova biljka najbolje uspijeva u zatvorenom prostoru tokom zime, a njeni cvjetovi u nijansama crvene, narandžaste ili bijele donose dašak glamura.

4. Spatifilum (Ženska sreća)

spatifilum
Foto: agrosavjet.com

Ova zimzelena biljka je savršen izbor za one koji žele cvijeće koje pročišćava vazduh. Njeni elegantni beli cvjetovi simbolizuju mir i harmoniju, a njeguje se lako – voli umjereno zalivanje i indirektno svjetlo.

5. Jorgovan u saksiji

jorgovan
Foto: Pixabay

Iako neuobičajen izbor za zimu, patuljaste sorte jorgovana mogu se saditi u saksijama i držati unutra tokom hladnih mjeseci. Njegov nježan miris i romantični cvjetovi donose proljećnu atmosferu u vaš dom čak i usred zime, prenosi Glossy.

Baštovanstvo zimi: Šta se sadi u JANUARU?

Kada prođe uzbuđenje zbog Nove godine i Božića, a ukrasi se odlože do sljedeće zime, januar može da djeluje pomalo dosadno i tmurno, s obzirom na kratke, sive dane. Međutim, možda baš sada možete da zasadite nešto u bašti, iščekujući proljeće i sunčane dane. Januar je jedan od mirnijih mjeseci za baštovanstvo, ali i dalje postoje stvari koje možete da posadite.

Ipak, važno je da obratite pažnju na vremenske uslove. Ako je tlo previše vlažno ili zamrznuto, sadnja će morati da se odloži. Međutim, ako je tlo dovoljno obradivo i vrijeme je prijatno za rad u bašti, možete da posadite nove biljke.

Sada je pravo vrijeme za sadnju uspavanog listopadnog drveća i žbunja. Ako planirate da posadite drveće, voće, živu ogradu ili ruže, januar je idealan trenutak da to uradite.

Biljke sa golim korijenom

Sezona za sadnju biljaka sa golim korijenom traje dok drvenaste biljke nisu u punom rastu i dok nemaju lišće. Dakle, januar je odličan period za sadnju ukrasnog drveća, voćki, trske, žbunja, ruža i biljaka za ogradu, koje se tokom zime prodaju sa golim korijenom.

Biljke sa golim korijenom obično su jeftinije od onih koje su u saksijama, brzo se ukorijene i uspješno rastu. Takođe, nemate problem sa korijenovim sistemom koji može biti vezan za saksiju ili za kompost, što se ponekad dešava kod biljaka iz saksija.

Sezona za sadnju ovih biljaka završava kada počnu da rastu i ponovo lišće u proljeće.

Ako stignu vaše biljke sa golim korijenom, a tlo je previše smrznuto ili vlažno da biste ih posadili, možete ih privremeno sačuvati. Stavite korijenje u kantu komposta tako da bude pokriveno i vlažno dok uslovi ne postanu bolji za sadnju. Samo pazite da korijenje ne presuši, i biće u dobrom stanju.

Ruže

Ruže su dostupne kao biljke sa golim korijenom tokom cijele sezone mirovanja. Ako ih sadite sa golim korijenom, oni će brzo početi, a često su malo jeftinije od iste ruže koja se ljeti u saksiji.

Drveće

Možete nastaviti i sa sadnjom drveća tokom januara.

Lukovice

Januar nije idealan mjesec za sadnju lukovica, ali ako želite da započnete godinu sa njima, ovo je dobar trenutak da isplanirate šta ćete posaditi i naručite lukovice koje ćete saditi u februaru ili martu.

Visibabe su specifične jer se obično prodaju dok su još uvijek u fazi rasta, sa listovima, odmah nakon što završe sa cvjetanjem. Ovo ih čini drugačijim od drugih proljećnih lukovica koje se sade tokom jeseni.

Povrće koje se sadi u januaru

Ako imate staklenik, januar je dobar mjesec da posadite ili posejete izdržljivo povrće u module ili saksije sa kompostom. Na taj način, mlade biljke će biti spremne za presađivanje kada porastu dovoljno za nekoliko mjeseci. Možete probati sa pasuljom, graškom, blitvom, prazilukom i lukom.

Sjetva u januaru

Januar je poslednja prilika za sijanje sjemena koje zahtijeva izlaganje niskim temperaturama tokom zime, proces poznat kao skarifikacija, koji pomaže sjemenu da proklija.

Primjeri ovakvih biljaka uključuju sjeme mnogih grmova i bobičastih biljaka. Kada ih posijejete, držite ih u hladnom stakleniku, gde će niske temperature pomoći da sjeme klija.

Ako imate zagrejan staklenik, možete ovog mjeseca da posadite ukrasne biljke koje zahtijevaju dužu sezonu rasta, kao što su pelargonije ili zevalice.

Takođe, možete sijejati slatki grašak u saksije u hladnom stakleniku. Ako temperature padnu ispod -5°C, obavezno zaštitite biljke od mraza.

Orezivanje u januaru

U januaru, ako višegodišnje biljke postanu neuredne i počnu da opadaju, orežite ih. Ovo se često dešava nakon nekoliko mjeseci vlažnog ili sniježnog vremena. Takođe, odstranite stare listove, jer to pomaže u sprječavanju širenja gljivičnih bolesti, poput crne mrlje, koja može oštetiti lišće. Na ovaj način, cvjetovi će biti vidljiviji.

Obavezno orezujte voćke kao što su jabuke, kruške, ribizle i ogrozd.

Sada kada je lišće opalo, januar je pravo vrijeme za sređivanje listopadnog žbunja i živih ograda, posebno ako im je potrebno ozbiljnije orezivanje. Međutim, nemojte orezivati biljke iz porodice trešanja tokom zime, jer to može povećati rizik od gljivičnih bolesti, kao što je srebrni list.

Januar i februar su i mjeseci kada možete da orezujete visterije, uz obavezno uklanjanje suvih grana. Ovo je jednostavan posao koji podstiče obilno cvjetanje kasnije u sezoni.

Izvor: The English Garden / agromedia.rs

Ovo je razlog zašto vam cvijeće „ženska sreća“ vene i propada: 1 stvar koja će sigurno uništiti mirni ljiljan

Mirni ljiljan, spatifilum ili ženska sreća, jedan je od najpopularnijih sobnih biljki. Ali zima može biti pogubna za njega, pogotovo ako radite ovo.

Mirni ljiljan jedna je od najpopularnijih sobnih biljaka koja svojom ljepotom osvaja sve, ali potrebna je izvesna umiješnost gajiti ovaj cvijet.

Zima umije da bude pogubna za ovu sobnu biljku, naročito ako je ne zalivate redovno i držite je u hladnoj prostoriji.

Ova biljka je porijeklom iz tropskih krajeva, pa joj neće prijati ukoliko je stavite negdje na propuh ili u hladnu prostoriju.

Prekomjerno zalivanje, kao i premalo zalivanja može biti problem. Biljka će u prvom slučaju da struli, a u drugom da uvene.

Ako gajite „žensku sreću“ potrebno je da joj obezbijedite adekvatno svjetlo, dovoljno sunčeve svjetosti i da redovno zalivanje, bez zadržavanje vlage oko korijenja.

Stručnjaci za biljke predlažu da ovu biljku stavite u kupatilo ili kuhinju tokom zime, jer ćete joj samo tako obezbijediti dovoljno topline.

„Stavite ih blizu prozora, ali ne na prozor. U bilizini prozora će dobiti adekvatnu svjetlost, ali neće imati tu promaju ili preveliku toplinu od radijatora,“ kažu stručnjaci.

Voće koje zauzima malo prostora a daje dosta plodova

Možda kod nas nije uobičajeno, ali svakako ste čuli za ove voćne sorte. Zauzimaju malo prostora i uvek ih je moguće ugurati – posaditi negde. Odužiće vam se prelepim cvetovima i ukusnim plodovima.

Tayberry je međuvrsni hibrid sorte kupine „aurora“ i crvene maline. Mraz je redak problem jer ovo voće cveta kasno u sezoni. Samooplodna je vrsta. Plodovi su krupni i dugački konusnog oblika. Težina ploda varira od 5 do 5,5 g tokom sušnih godina i od 7 do 11 g tokom vlažnih godina. Uobičajeno je 5 do 7 plodova u grupama. Plodovi su obično tamnocrvene ili ljubičasto-crvene boje, a tamnoljubičasti kad su prezreli.

Plodovi su srednje tvrdi, blago sjajni. Sočnog su i aromatičnog ukusa. Plodovi se mogu jesti sveži, smrznuti ili prerađivati u džemove i druge proizvode. Berba je višestruka, a početak berbe može se očekivati početkom jula i može trajati do kraja leta. Berba se ne može mehanizovati, jer se stabljika teško odvaja od ploda, a plod je mekan kad sazri, pa stoga nije postao komercijalno gajeno voće. To je bujno voće koje, dok je mlado, ima širok habitus rasta, a kasnije poluuspravno. Tayberry se može uzgajati bez potpore za izdanke, ali ipak se preporučuje da se koristi za postizanje bolje ventilacije (manje bolesti) i boljeg osvetljenja, a najpraktičnije je uzgajati ga na žici. Postoji više sorti, a više se cene one koje su bez bodlji. Kao i mnogi hibridi i Tayberry ima dobru otpornost na bolesti.

Josta je međuvrstan mešavina crne ribizle i ogrozda. Ime je dobio po početnim slovima dve nemačke reči – johannisbeere (crna ribizla) i stachelbeere (ogrozd). Josta počinje sa vegetacijom rano u proleće, pa se preporučuje sadnja na jesen. Cveta sredinom proleća. Iako se josta smatra samooplodnom vrstom, uzgajivači su nailazili na probleme sa lošim zametanjem plodova. Zbog toga se za komercijalno gajenje preporučuje sadnja sorti „jostine“ („jostagranda“) i „jogranda“ („jostaki“) skupa. Obično u grupi rastu 2-3 ploda. Plodovi su obično srednje do tamnoljubičaste boje i blagog ukusa, bez karakterističnog jakog ukusa ribizle.

Ukus je između ogrozda i crne ribizle. Ukus ogrozda dominira ako plod nije zreo, a ukus crne ribizle razvija se sa dozrijevanjem ploda. Plod je češći u plodovima josta nego u ogrozdu ili crnoj ribizli. Kao i kod tayberrya, komercijalna proizvodnja nije zaživela jer berba plodova nije mogla da se mehanizuje. Plodovi su bogati vitaminom C. Plodovi mogu početi da se beru u julu. Kroz kasno leto zreli plodovi mogu dugo visiti na drvetu u dobrom stanju, ali uvek postoji opasnost od ptica kojima su plodovi ovog voća omiljena poslastica. Svaki grm može dati oko 5 kg ploda. Priroda obično zakaže kad su leta prevruća. Otporan je na mnoge bolesti na koje su podložne druge vrste Ribes, ali mu određene štetočine mogu naštetiti. Bujna je vrsta i prilično se širi u širini. Može narasti do 2 – 2,5 m. Nema bodlji. Koren je plitak i ne takmiči se dobro sa korovom, pa se suzbijanje korova mora sprovoditi pravilno i redovno, posebno nakon sadnje.

Lambert crvena je dekorativna i potrošna sorta lombardijske leske  (Corylus maxima). Karakterišu ga atraktivni ovalni crveni listovi, zbog čega se najčešće gaji. U cvasti se okupljaju 1-7 plodova, a retko 10. Ljuska je gotovo dvostruko duža od ploda, a na vrhu je sužena i pilatizovana, tako da zreli plodovi ne ispadaju iz ljuske. Školjka je srednje tvrdoće, sa prelepom prugastom površinom. Plod je sitan (oko 1,36 g), duguljasto ovalno-okruglog oblika. Prosečna težina jezgra je 0,66 g. Koža jezgra je crvena. Plodovi sazrevaju početkom septembra.

Redakcija Dobro jutro

Napravite domaći puter kod kuće: Potrebna su vam samo 2 sastojka

Ako volite da jedete maslac i imate ga stalno u frižideru, nije na odmet da vam otkrijemo kako da ga napravite kod kuće od samo 2 sastojka.

Sastojci:

2 litra neutralne pavlake od 30 % masti
so po ukusu

Priprema:

Pavlaku sipajte u neku dublju činiju, i mutite mikserom na laganoj brzini.

U početku ćete dobiti šlag kao što je za torte, ali neka vas to ne zbuni, samo nastavite da mutite uz malo povećanu brzinu, dok ne počne još više da se zgušnjava i da se masnoća odvaja u grudvicama.

Pročitajte: Dilema: da li možemo zamrznuti puter?

U toku mućenja dodajte so. Ispod tog zgrudvanog sloja će vam ostati tečnost i to je upravo ono što treba da se postigne.

Kada se maslac zgusnuo, odvojte ga od tečnosti kašikom ili rukama, kako vam je zgodnije i ocedite od viška vode.

5 popularnih biljaka koje privlače u vaš dom ŠTETOČINE!

Kućne biljke su divan način da obogatimo naš prostor, unesu prirodu u dom i stvore prijatnu atmosferu. Njihova lepota, miris i koristi za vazduh čine ih omiljenim dodatkom svakog doma. Međutim, iako biljke donose mnoge prednosti, određene vrste mogu privući štetočine koje mogu ugroziti njihov zdrav rast. Bilo da su u pitanju popularne sobne biljke poput aloe vere, božura ili sukulenata, važno je biti pažljiv i pratiti znakove prisustva insekata, kako bismo osigurali zdravlje biljaka i očuvali lepotu našeg prostora.

ALOE VERA

Na samom vrhu liste biljaka koje su najviše voljene, svakako je aloe vera. Ova biljka je omiljena zbog svojih lekovitih i rashladnih svojstava, kao i zbog neverovatne otpornosti na različite uslove. Aloe vera se lako uzgaja i ne zahteva puno pažnje.

Međutim, važno je napomenuti da može privući insekte, naročito komarce, ako se previše zaliva. Da biste očuvali svoje dragocene biljke aloe vere, pobrinite se da zemlja bude suva, čime ćete izbeći pojavu komaraca.

POVRĆE

Nije nikakvo iznenađenje da povrće u zatvorenom prostoru, naročito paradajz i luk, može privući štetočine u vaše biljke i u kuću. Zatvorene bašte su posebno privlačne za lisne uši i bele mušice, čija populacija može brzo da se poveća.

Najbolje je da redovno pratite svoje povrće i pažljivo ga perete rukama kako biste uklonili insekte. Preporučuje se da svoju zatvorenu baštu pregledate bar jednom nedeljno, kako biste je održavali zdravom.

PAPRAT

Paprati volimo zbog njihove zadivljujuće lepote i prelepih velikih listova. Ove biljke uspevaju u visokoj vlažnosti i zahtevaju više vode nego što je potrebno većini sobnih biljaka. Prekomerno zalivanje može, naravno, privući neželjene goste poput brašnaste bube i paukovih grinja.

Da biste se rešili insekata na paprati, jednostavno je poprskajte toplom vodom i pažljivo uklonite sve štetočine. Kao što je već pomenuto, preporučujemo da redovno pratite stanje svojih sobnih biljaka, barem jednom nedeljno.

BOŽUR

Božuri su zaista prelepi i mogu uneti divan šarm u vašu zatvorenu baštu ili zastakljenu terasu, ali su poznati i po tome što privlače štetočine. Na primer, često privuku mrave, kojih sigurno ne želite u svom domu, naročito u kuhinji.

Da biste se oslobodili ovih dosadnih malih buba, obratite pažnju na stabljike – okrenite ih naopako i nežno ih protresite kako biste oslobodili mrave iz cvetova. Takođe, možete ručno oprati svoje božure kako biste uklonili sve tvrdoglave mrave koji su se možda zadržali.

SUKULENTI

Sukulenti su omiljeni zbog svoje jednostavnosti u gajenju. Ne zahtevaju mnogo vode i mogu preživeti bez direktne sunčeve svetlosti. Uz to, oni unose topao i privlačan šarm u svaki manji prostor u vašem domu.

Međutim, neki sukulenti, naročito oni koji luče slatki sok, mogu privući insekte poput brašnaste bube i mrava.

Najčešći znakovi da štetočine napadaju vaše sukulente su rupe na listovima ili stabljikama, a takođe i prenatrpani ili obezbojeni koreni. Ako primetite ove promene, to je siguran znak da su vaši sukulenti pogođeni. Za borbu protiv insekata na sukulentima, preporučuje se prskanje biljke mešavinom alkohola i vode, što će odmah eliminisati štetočine.

Još jedan savet je da vaš sukulent bude što suvlji – insekti vole vlagu, pa što je tlo suvlje, to bolje za vašu biljku.

Izvor: The Spruce / agromedia.rs