Maslinovo ulje je na dobrom glasu, ali ni sam plod ove voćke ne bi trebalo ignorisati.

Džon Sumer je američki nutricionist, herbolog i homeopatski lekar koji o maslinama ističe sledećih 10 činjenica:

1. Kardiovaskularna korist

Kad slobodni radikali oksidiraju holesterol, krvni sudovi se oštećuju, a masnoća nakuplja u arterijama, što s vremenom može dovesti do srčanog udara. Antioksidativne hranjive supstance u crnim maslinama sprečavaju oksidaciju holesterola i pomažu u prevenciji srčanih bolesti. Masline sadrže zdrave mononezasićene masti za koje je utvrđeno da smanjuju rizik od ateroskleroze i povećavaju dobar holesterol.

Nedavna istraživanja su pokazala i da mononezasićene masti koje se nalaze u maslinama (i maslinovom ulju) mogu pomoći u smanjenju povišenog krvnog pritiska. Oleinska kiselina u maslinama (kad se apsorbuje u telu i transportuje do naših ćelija) može promeniti signalizaciju na nivou ćelijske membrane, a ove promene rezultiraju smanjenjem krvnog pritiska.

Džon Sumer je američki nutricionist, herbolog i homeopatski lekar koji o maslinama ističe sledećih 10 činjenica:

2. Mršavljenje

Čini se da zamena zasićenih mononezasićenim mastima, kakve nalazimo u maslinama, podstiče mršavljenje. Maslinovo ulje podstiče razgradnju masti unutar masnih ćelija, pa se možete lakše rešiti trbušnih masnoća i smanjiti neosetljivost na insulin.

Ljudi koji troše najviše maslina, ukupno konzumiraju manje kalorija i retko su pretilni. Analize krvi pokazuju da oni imaju viši nivo serotonina.

I sama aroma maslina može izazvati osećaj sitosti i smanjiti unos kalorija za gotovo 200 na dan.

3. Prevencija raka

Antioksidativna i protivupalna svojstva maslina čine ih prirodnom zaštitom od raka jer hronični oksidativni stres i hronična upala mogu biti ključni faktori u razvoju kancera.

Crne masline su odličan izvor vitamina E, koji neutralizuju slobodne radikale u masnom tkivu. Pogotovo u kombinaciji sa stabilnim mononezasićenim mastima koje se nalaze u maslinama, vitamin E može poboljšati ćelijske procese. Slobodni radikali mogu ometati procese poput proizvodnje energije u mitohondrijama i izazvati oksidaciju. Ako je DNK u ćelijama oštećena, onda može doći do mutiranja i moguće pojave raka. Istraživanja su pokazala da prehrana s dodatkom maslinovog ulja dovodi do smanjenog rizika od raka debelog creva.

4. Manje boli

Masline, odnosno antioksidansi i protivupalne hranjive supstance u njima, mogu delovati kao prirodni ibuprofen. Njihova ulja sadrže oleokantal, materiju s protivpalnima delovanjem. Slično kao kod klasičnih nesteroidnih protivupalnih lekova. Zanimljivo je da 50 g (više od tri i po kašike) devičanskog maslinovog ulja sadrži količinu oleokantala čije je protivpalno delovanje slično kao desetina doze ibuprofena za odrasle.

5. Zdravlje kože i kose

Crne masline su bogate masnim kiselinama i antioksidansima koji hrane, hidriraju i štite kožu. Vitamin E u maslinama štiti kožu od UV zračenja, čime je čuva od raka kože i preranog starenja. Odlično je mazati se maslinovim uljem posle tuširanja, ali ne koristite ga kao kremu za sunčanje jer mu to nije namena – mogli biste da završite s opekotinama. Za zdravlje kose pomešajte žumance i maslinovo ulje i nanesite na kosu, a posle nekog vremena kosu operite.

6. Manje alergije

Protivupalna svojstva maslinovog ulja dobra su i za one koji imaju alergiju. Ekstrakti masline deluju kao antihistaminici na ćelijskom novou. Blokiranjem receptora histamina jedinstvene komponente u ekstraktima masline mogu pomoći u smanjenju alergijske reakcije. Uključite zato masline u antialergijsku prehranu. Mogu povećati protok krvi i svojim protivupalnim svojstvima pomoći kod simptoma bolesti kao što je astma.

7. Zdravlje probavnog trakta

Često konzumiranje vitamina E i mononezasićenih masti u crnim maslinama je povezano s nižim rizikom od raka debelog creva. Ove hranjive materije sprečavaju rak debelog creva tako što neutrališu slobodne radikale. Maslinovo ulje ima i blagotvoran učinak na čir i gastritis. Osim toga, aktivira izlučivanje žuči i hormona gušterače, te time smanjuje učestalost formiranja žučnih kamenaca. Samo nekoliko crnih maslina sadrži 17% dnevne količine vlakana, što poboljšava zdravlje probavnog trakta i podržava idealnu ravnotežu hemikalija i broja mikroorganizama potrebnih za zdrav probavni sistem.

8. Dobar izvor gvožđa

Masline, pogotovo crne, bogate su gvožđem. Sposobnost crvenih krvnih zrnaca da prenose kiseonik po celom telu zavisi od prisustva gvožđa u krvi. Ako patimo od nedostatka gvožđa, naše tkivo ne dobija dovoljno kiseonik i možemo osećati hladnoću ili slabost. Gvožđe takođe igra važnu ulogu u proizvodnji energije. I pravilna funkcija mnogih enzima i imunološkog sistema zavisi od dovoljne količine gvožđa.

9. Zdravlje očiju

Jedna šoljica maslina sadrži 10 odsto preporučene dnevne vrednosti vitamina A, koji je ključan za zdrave oči i omogućuje poboljšan noćni vid. Deluje i protiv katarakte, makularne degeneracije, glaukoma i drugih očnih bolesti povezanih sa starenjem.

10. Povećava nivo glutationa u krvi

Potrošnja maslina je povezana sa znatno povećanim nivoima glutationa u krvi i poboljšanjem antioksidativnog kapaciteta. Glutation je jedan od najvažnijih antioksidansa u prirodi. Niži nivoi glutationa u krvi povezuju se s povišenim krvnim pritiskom, povišenim procentom telesnih masnoća i uopšteno lošijim zdravstvenim stanjem. Veći nivoi dovode se u vezu s boljim zdravljem i prevencijom raka.

Izvor: net.hr

Kako interes za EKO – ekološkim tj. organskim proizvodima sve više raste, nalazimo neophodnim ukazati na neke zablude i krive informacije koje se uz to pojavljuju.

Smatramo da je iznimno važno sačuvati vrijednosti iz kojih je nastao cijeli organski sektor te skrenuti pozornost koliko je važno da oni koji mu se pridružuju osvijeste da je to mnogo više od posla i trenda.

Organska poljoprivreda, proizvodnja i trgovina su prije svega stil i filozofija življenja usmjerena prema viziji boljeg, zdravijeg i održivog života na planetu koji se temelji na edukaciji kao cjeloživotnom procesu.

U nastavku pročitaj koje su najčešće zablude i nesporazumi vezani za organsku proizvodnju i proizvode.

1. Prirodno je isto što i ekološko. NIJE.

Prirodno (natural) ne znači ništa ukoliko namirnica nema organski certifikat. Riječ “prirodno” se može staviti na bilo koji proizvod jer zakonom nije određeno što može nositi oznaku “prirodno”, a što ne. U svijetu organskih proizvoda, navođenje riječi “prirodno”, bez postojanja organskog certifikata, predstavlja čisti tzv. greenwashing (marketinško prikazivanje proizvoda kao “zdravih” i održivih kada oni zapravo to uopće nisu).

2. Razlika između ekoloških i konvencionalnih proizvoda je samo u cijeni. NIJE.

Organski proizvodi uzgajaju se bez prisustva dušičnih gnojiva i drugih sintetskih supstanci koje zagađuju okoliš, tlo i pitku vodu, a loše su i za zdravlje ljudi. Organska poljoprivreda čuva bioraznolikost te promovira načela zdravlja, brižnosti, fairtrade-a i ekologičnosti.

3. Hrvatsko konvencionalno je bolje od eko proizvoda iz Zapadne Europe jer je “tamo sve jako zagađeno”. NIJE.

Hrvatska je pri vrhu zemalja EU u korištenju dušičnih gnojiva po hektaru tla. Organski uzgoj u zemljama EU ima puno dužu tradiciju od uzgoja u Hrvatskoj, a i veći postotak obradivog tla u Europi je pod organskim uzgojem u odnosu na Hrvatsku. Lokalno ima smisla samo kad je certificirano ekološki. Tada je najbolje!

4. Certifikacija je skupa, pa zato nemam certifikat. NIJE.

Vrlo često županije financiraju dijelom ili u potpunosti certificiranje proizvoda domaćim eko poljoprivrednicima. Poticaji za ekološku poljoprivredu su viši nego za konvencionalnu, pa svatko tko je posvećen ekološkom uzgoju I tko transparentno i pošteno radi, ponosno ima eko certifikat tj. potvrdnicu o ekološkom uzgoju. Ona se obnavlja tj. izdaje svake godine i na njoj je točan popis kultura koje određeno imanje uzgaja.

5. OPG podrazumijeva organsku proizvodnju. NE.

OPG znači obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo i kao takvo može konvencionalno uzgajati ili može imati ekološki uzgoj. A za to mora biti pod nadzorom nadzorne stanice ovlaštene od Ministarstva poljoprivrede. Popis ekoloških proizvođača može se vidjeti na stranici Ministarstva poljoprivrede. Uz svakog proizvođača u pdf-u je i njegova potvrdnica na kojoj su navedene kulture koje su pod ekološkim nadzorom i na kojoj površini.

Ako je potvrdnica npr. na maline, a na štandu je samo oznaka te potvrdnice, a prodavač prodaje 20-ak drugih kultura, onda nešto nije u redu. Isto tako, ako proizvođač ima neke prerađevine (sokove, pekmeze i sl.) i za njih mora imati naljepnice na kojima je markica koja garantira eko certifikat.

6. Hrvatska može eko proizvodima snabdijevati Europu. NE BAŠ.

Bilo bi dobro da prvo hranimo sebe! Vrtići, škole, bolnice i ostale ustanove uglavnom imaju nisku razinu kvalitete prehrane, a naravno da postoji potencijal i u turizmu. Domaćim ekološkim poljoprivrednicima bi takve, od strane države određene uredbe, osigurale plasman, a mnogima puno kvalitetniju razinu prehrane. Tek onda bi domaći proizvođači imali snagu i mogli napraviti daljnja ulaganja za izvoz.

7. Svi ekološki proizvodi su isti. NISU.

S obzirom na to da je interes za ekološke proizvode u zadnjih dvadesetak godina izuzetno rastao, tako su i mnoge konvencionalne korporacije ušle u svijet organskih proizvoda, ali s konvencionalnim pristupom i načinom razmišljanja. Jedno od obilježja takvog pristupa je prvo kreiranje maloprodajne cijene pa onda prilagođavanje svega drugog toj fikciji kolika cijena treba biti. To npr. znači da se skraćuju mnogi procesi proizvodnje (brzina mljevenja, sušenja, obrade itd.). TO finalno ima utjecaj na hranjivost i okus pojedinog proizvoda.

To se npr. može vidjeti kod korištenja proizvoda. Npr. rijetki napici od žitarica zbog niskog postotka suhe tvari; veće dodavanje bijelog šećera u proizvode; gnjecava, bezokusna i ljepljiva tjestenina nakon kuhanja itd.

Ideja pionira i začetnika organskog uzgoja i proizvodnje uvijek je bila jednaka. To je ponuditi kupcima najkvalitetniji mogući proizvod od samog uzgoja, prerade, pakiranja i okusa, a ne – najjeftiniji proizvod.

8. Bolje je kupovati rinfuzu od pakirane hrane. NE NUŽNO.

Sva pravila u nadzoru ekoloških proizvoda odnose se i na rinfuzu. Stoga, svako rinfuzno pakiranje proizvoda mora imati sve potvrdnice i oznake kao dokaz da je proizvod ekološki. Posude u kojima se namirnice drže moraju biti zatvorene, higijenski prihvatljive te nije dobro da su na suncu. Svaka pakirnica koja pakira ekološke proizvode mora biti pod nadzorom i redovito kontrolirana. Obavezan je HACCAP, a poželjan i odgovarajući certifikat.

9. Vegansko ili vegetarijansko je isto što i organsko. NIJE.

Proizvod može biti veganski ili vegetarijanski. No, da bi bio organski, mora imati certifikat tj. markicu/oznaku ekološkog uzgoja i/ili proizvodnje. Postoje veganski i vegetarijanski proizvodi koji su napravljeni od konvencionalnih namirnica, dakle iz konvencionalnog uzgoja.

Oznaka “veganski” potvrđuje da proizvod ne sadrži sastojke životinjskog porijekla. A pod oznakom “vegetarijanski” se mogu naći mlijeko i jaja u sastavu. Isto tako, ukoliko nisu ekološki, takvi proizvodi mogu sadržavati aditive i druge sintetske dodatke koji u ekološkim proizvodima nisu dozvoljeni.

10. Bez GMO-a je isto što i ekološko. NIJE.

Certifikat organskog uzgoja podrazumijeva da namirnica ne sadrži genetski modificirane sastojke s obzirom na to da su GMO zabranjeni u organskoj poljoprivredi i proizvodnji. Danas se često događa da pojedini proizvođači imaju oznaku “GMO free”. To znači da ne koriste GMO namirnice ili sirovine. No, te sirovine i namirnice još su uvijek iz konvencionalnog uzgoja gdje se rutinski koriste antibiotici, aditivi, umjetna gnojiva, itd.

Standardi organske poljoprivrede i proizvodnje – briga o okolišu, zdravlje, brižnost i fair trade – postavljeni su tako da promoviraju održivu kulturu življenja u kojoj se poštuju sve karike u lancu.

Proizvođač, distributer, trgovac i kupac pri tom su partneri koji imaju jedan zajednički cilj. To je bola kvaliteta življenja za sve uključene te vjerodostojno i transparentno informiranje. U našem slučaju, to je stalna i kvalitetna edukacija.

Izvor: Štitnjača.hr

U toku je sezona tikvica od kojih mogu da se naprave najrazličitiji specijaliteti, ali malo ko od ovog povrća pravi turšiju.

Svako ko ju je probao, saglasan je da ima fenomenalan ukus, a niskokalorična je namirnica i obiluje nutrijentima.

Sastojci:

• 2 kg tikvica
• 2 crna luka
• 50 g soli
• 700 ml sirćeta za kiseljenje
• 40 g šećera
• 2 kašičice sjemena slačice
• 1 kašičica kurkume

Priprema:

Tikvice operite, osušite i isijecite na tanke kolutiće, koje po potrebi možete prepoloviti. Uradite isto sa lukom. U plastičnoj posudi pomiješajte tikvice i luk, posolite i sve prelijte hladnom vodom. Ostavite da odstoji oko 2 sata, pa ocijedite i isperite tikvice i luk.

U velikom loncu skuvajte sirće, šećer i kurkumu. Prelijte smjesu preko tikvica i luka i ostavite da sve ponovo odstoji 2 sata.

Zatim smjesu sipajte u veći lonac i stavite na vatru. Kada sadržaj provri, smanjite temperaturu i ostavite da se krčka još oko 5 minuta.

Pripremljenu smjesu (povrće i tečnost) prebaciti u tegle za kiseljenje. Nemojte ih puniti do vrha, ostavite prst prostora, a zatim zatvorite tegle, prenose Novosti.

Džem od šljiva na grčki način oborio je s nogu domaćice širom svijeta, kao i sve ljubitelje slatke zimnice. Sprema se brzo i lako, a zbog slatkoće koji pruža vanila, obožavaće ga i najmlađi.

Grčki džem od šljiva idealno je punjenje za palačinke ili kolač, ali ide i uz hleb kao užina ili slatki doručak.

Sastojci:

• 1 kg šljiva
• 2 kisele jabuke
• 1 kg šećera
• kašičica cimeta
• kesica vanile
• 2 kašike limunovog soka
• 5 čaša vode

Priprema:

Stavite vodu i šećer da se kuvaju, pa operite šljive i očistite koštice, a jabuke oljuštite i narendajte. Kad se sirup ukuva, dodajte voće i miješajte dok se džem ne skuva. Dodajte cimet, vanilu, limunov sok i rum po želji, pa ostavite da se kuva još dva minuta.

Ima razlike i bitno je! Bar po ovom kuvaru.

Vjerujemo da o redosledu dodavanja sirćeta i ulja u kupus salatu nikada niste razmišljali. Ali i te kako ima veze.

Ako do sada niste pratili, zastanite i razmislite da li prvo dodate ulje ili sirće u kupus salatu. I da, redosled sve mijenja.

Ukoliko prvo ubacite jedno rizikujete da izgubite sve vitamine iz zdravog kupusa. Barem tako kaže Nebojša Stamenović, poznatiji kao Neša Travka.

– Prvo ide ulje, naravno, jer će ono da zatvori tamo gde je seckan kupus da nam ne odu vitamini. Da smo prvo stavili sirće to onda ne bi valjalo – ispričao je on, a prenosi Novi.ba.

Pročitajte: UZ SLJEDEĆE TRIKOVE NAPRAVIĆETE PREUKUSNU KUPUS SALATU

Inače, kupus je zdrava namirnica koja je mnogima omiljena baš kao salata. A Neša Travka i obična jela pretvara u magiju, pa je i ova njegova salata nešto posebno.

• – seckani kupus
• – žuti šećer
• – so
• – kurkuma
• – biber
• – senf
• – slačica
• – maslinovo ulje
• – sirće

I naravno sve se dobro gnječi rukom da pusti sokove.

Evo kako on pravi kupus salatu: