Naslovnica Blog Stranica 14

Poboljšajte cirkulaciju uz pomoć nekoliko ljekovitih biljaka

Agrosavjet
-
0
Poboljšajte cirkulaciju uz pomoć nekoliko ljekovitih biljaka

Ljekovite biljke mogu da poprave oslabljenu cirkulaciju, a kopriva, kora vrbe, glog, đumbir i ruzmarin su neke od njih.

Usljed gubitka elastičnosti vena i arterija što dodatno usporava protok krvi u organizmu javlja se oslabljena cirkulacija. Slab protok krvi može biti uslovljen genetikom, nedovoljnom fizičkom aktivnošću, što posebno dolazi do izražaja kod osoba koje veći dio svog radnog vremena provode u kancelariji ili rade u stajećem položaju.

Nezdrava ishrana ispunjena mašću koja povećava holesterol, slana jela, svakodnevni stres, cigarete i alkohol dodatno utiču na ovaj problem. I neke druge bolesti mogu uticati na cirkulaciju, poput oboljenja perifernih arterija. Srećom, postoje ljekovite biljke koje mogu da poporave oslabljenu cirkulaciju.

Kopriva

Kopriva spada u najkorisnije ljekovite biljake. Kada bi ljudi shvatili koliko je ljekovita, sadili bi samo ovu biljku. Kopriva je diuretik i najbolja je kada se koristi za čišćenje organizma i poboljšanje cirkulacije.

Kora vrbe

Naučna analiza pokazuje da vrbina kora sadrži salicin, hemijsku materiju koja je slična aspirinu. Zbog toga se kora vrbe tradicionalno koristi stotinama godina za liječenje upala i različitih bolova. Aktivni sastojak salicin djeluje tako što razrjeđuje krv čime se podstiče lakši protok kroz sudove.

Glog

Ova biljka poboljšava cirkulaciju krvi tako što pozitivno utičen na zdravstveno stanje srčanog mišića, čime se reguliše ritam srca i pospješuje krvotok.

Đumbir

Đumbir je antivirusna i protivupalna biljka, pa je odličan i za prehladu, grip i tegobe sa zglobovima. Jedna šolja dnevno čaja od đumbira je odličan način da se poboljša cirkulacija krvi i podigne imunitet.

Pročitajte: HAJDUČKA TRAVA JAČA TIJELO I ČUVA ZDRAVLJE: Melem za cijelo tijelo, a ulje možete da napravite i sami (RECEPT)

Simptomi slabe cirkulacije:

  • hladne ruke i noge
  • glavobolja
  • vrtoglavica
  • osjećaj težine u nogama
  • zujanje u ušima
  • umanjena pažnja
  • ponekad se javlja i modra i plava koža
  • grčevi i bolovi u nogama

Ako imate problem sa cirkulacijom, prirodno rješenje je eliksir od nevena, kantariona, ive, koprive i votke

Potrebno je:

50 g cvijeta nevena
100 g žutog kantariona
100 g iva trave
100 g koprive
1 l jake rakije, loze ili votke

Priprema:

Sve sastojke (svježe ili osušene) isjeckajte, napunite staklenu teglu ili flašu i prelijte litrom jake rakije. Treba da odstoji 21 dan uz povremeno mućkanje. Zatim procijedite u staklenu flašu. Dva puta dnevno, ujutro i uveče, uzmite po kašiku sirupa. Poboljšanje bi trebalo da osjetite poslije dvije nedjelje.

Pročitajte: Ljekovita biljka RUTVICA: Recepti i uptreba

Vino od ruzmarina

Pomaže kod ubrzanja protoka krvi, a evo kako se pravi:

Šaka listova ruzmarina prelije se s litrom domaćeg vina. Mješavina se prelije u staklenu teglu ili staklenu flašu i ostavi da stoji sedam dana uz svakodnevno mućkanje. Osmi dan se procijedi i pije po čašicu dnevno prije doručka i ručka.

Sadnja crnog luka u jesen

Agrosavjet
-
0
Sadnja crnog luka u jesen

Sadnja crnog luka u jesen – Brojne su prednosti sadnje crnog luka u jesen. Zemljište se racionalno koristi i obezbjeđuje se svježe povrće na početku proljeća i ostvaruje se značajni prihod.

Prednosti jesenje sadnje jesu i nepovoljni klimatski uslovi za razvoj nekih drugih bolesti. Jesenja sadnja znači da će se izbjeći lukova muva koja se javlja od marta do avgusta i drugi insekti kada je mladi luk već na pijacama.

Veoma je važno poštovati plodored, na istu parcelu dolazi tek nakon tri do četiri godine. Izbjegavati zemljišta koja su bogata azotom (poslije leguminoza ili prevelike upotrebe azotnog đubriva) ili stajskim đubrivom, postižu se veći prinosi ali kvalitet je znatno lošiji.

Preporučuje se sadnja nakon strnina i kukuruza. Ukoliko se sadi poslije ovih kultura treba obratiti pažnju na to da li su upotrebljivani herbicidi koji se duže zadržavaju u zemljištu, izbjegavati zakorovljene parcele i sa visokim nivoom podzemne vode.  Luk najbolje uspijeva na zemljištima pH 6,3 do 7.

Pročitajte: Najbolji saveti za pravilno čuvanje luka, samo ovako će duže ostati svež

Zato se preporučuje analiza zemljišta prije sadnje. Veoma je važno pravilno đubrenje. U periodu od sadnje  do faze tri lista luk usvaja vrlo malo hranjiva (to je ujedno i zimski period) i u tom periodu se biljka hrani iz sjemena. Dovoljne količine fosfora su bitne u ovoj fazi radi boljeg razvoja korijenovog sistema.

Zahtjevi za hranjivima se povećavaju od faze tri lista do početka formiranja glavica. Tada su potrebe za azotnim đubrivom veće kako bi se omogućio razvoj lisne mase. Crni luk bolje reaguje na nitratnu formu azota NO3. Kalijum u formi kalijum sulfata K2SO4 jer luk ima veće zahtjeve za sumporom. Kada se koristi kalijum bitno je da bude đubrivo sa malom količinom hlora Cl, jer štetno utiče na razvoj biljke. Ako u proljeće nastupi sušni period važno je obezbijediti i navodnjavanje.

Recept naših baka: Voda s grožđicama čisti jetru i poboljšava probavu

Agrosavjet
-
0
Recept naših baka: Voda s grožđicama čisti jetru i poboljšava probavu

Danas imamo sve prednosti moderne medicine, ali to ne znači da trebamo zaboraviti mudrosti narodnih lijekova na koje su se naši preci oslanjali hiljadama godina.

U našoj narodnoj medicini postoje različiti napici koji pozitivno djeluju na organizam.

Jedno od najpoznatijih pića je voda s grožđicama koju su naše bake koristile za čišćenje jetre.

Napitak od grožđica može vam brzo preći u naviku jer ćete već za nekoliko dana primijetiti promjene na tijelu.

Čisti jetru i poboljšava probavu

Ovaj napitak navodno pomaže u izbacivanju štetnih tvari iz organizma i čisti jetru, poboljšava probavu, smanjuje želučanu kiselinu, ubrzava mršavljenje i daje energiju.

Potrebno vam je 400 ml vode i 150 grama grožđica. Po mogućnosti birajte tamnije grožđice jer su prirodne, savjetuje Krstarica.

Kako se pravi ovaj napitak?

Zakuhajte vodu pa dodajte grožđice koje ste dobro oprali.

Kuhajte 20 minuta. Procijedite i popijte. Možete jesti grožđice.

Ako želite jači učinak, ostavite grožđice u vodi preko noći na ugašenom šporetu.

Ujutro vodu procijedite i zagrijte prije konzumacije.

Ovaj napitak se pije jednom mjesečno i to četiri dana. Tečnost  se pije odjednom, uvijek na prazan želudac barem pola sata prije doručka.

Za što su dobre grožđice?

Grožđice pomažu u apsorpciji različitih hranjivih tvari u organizmu, uključujući vitamine i minerale i tako poboljšavaju naš imunološki sistem.

Takođe su veoma bogate vlaknima i tako pomažu u čišćenju probavnog trakta. Čiste toksine i druge otpadne materije iz gastrointestinalnog trakta i tako održavaju njegovo zdravlje.

Pune su kalcija koji pomaže u jačanju zuba i kostiju, a sadrže i bor koji pomaže pri apsorpciji kalcija i stvaranju koštane mase, što je izuzetno korisno u prevenciji koštanih oboljenja poput osteoporoze, prenosi Story.hr.

Da li je kristalizovani med bezbijedan za jelo i dobar za zdravlje?

Agrosavjet
-
0
Da li je kristalizovani med bezbijedan za jelo i dobar za zdravlje?

Med je jedna od najzdravijih namirnica i ima ulogu u regulisanju dijabetesa kao deo urovnotežene ishrane, ali šta se dešava kada se med kristalizuje – da li je tada bezbedan za konzumiranje?

Med se smatra jednim od najzdravijih zaslađivača, ali ako je sadržaj vaše tegle dobio kristalizovanu teksturu, verovatno se pitate da li se med pokvario.

Da li je kristalizovani med bezbedan za jelo?

Med ima neograničeni rok trajanja i ne kvari se.

„Med pronađen u egipatskim grobnicama bio je dobar hiljadama godina kasnije“, kaže En Mari Fauvel, direktorka Američkog udruženja proizvođača meda.

Hemijski sastav meda ima iznenađujuće nizak udeo vode i visok pH. Zbog toga je vrlo teško, gotovo nemoguće da se bakterije i drugi mikrobi razvijaju u njemu.

Jedino što može potencijalno da promeni sigurnost konzumiranja meda je ako u njega dodate vodu.

„Ne sipajte vodu u teglu s medom jer to može da uzrokuje fermentaciju. Tako se pravi medovina. Fermentisani med će imati miris na hleb i alkohol“, kaže Fauvel.

Kako čuvati med?

Čuvajte med u dobro zatvorenoj posudi kako biste smanjili izloženost vazduhu ili vlazi da biste sprečili fermentaciju. Osim kristalizacije, s vremenom mogu da se pojave i druge promene u konzistenciji ili boji meda. Može da potamni, ili postane mutan i gust, ali te vrste promena ne znače da se med pokvario, tako da je i dalje savršeno siguran za jelo i uživanje u njegovom ukusu.

Zašto se med kristalizuje?

„Kristalizacija je prirodni proces za med“, kaže Fauvel.

„Med je zasićen rastvor, što znači da ima viška molekula šećera u odnosu na sadržaj vode“, dodaje.

Neke vrste meda mogu da se kristalizuju brže od drugih, u zavisnosti od količine glukoze ili fruktoze koju sadrže.

„Svaka vrsta meda s višom razmerom glukoze, poput meda od uljane repice, kristalizuje se brže, dok med s višom razmerom fruktoze, poput tupelo meda, kristalizuju se sporije“, objašnjava Fauvel.

Može li da se spreči kristalizacija meda?

Na kraju će se sav med kristalizovati jer je to prirodan proces kroz koji prolazi, ali postoje stvari koje možete da uradite kako biste usporili proces. Temperatura čuvanja je važan faktor.

„Brzina kristalizacije izgleda kao zvonasta kriva linija između niskih i visokih temperatura. Dakle, čuvanje meda na visokim ili niskim temperaturama“, kaže Fauvel.

„Čuvajte med na sobnoj temperaturi i izbegavajte preterano vlažne uslove“, ističe.

„Nema zapravo ništa loše u kristalizovanom medu, u Evropi se obično prodaje u tom gušćem, kristalizovanom obliku. To ga čini manje neurednim za korišćenje jer je manja verovatnoća da će curiti s tosta ili kašike“, objašnjava.

„Ako se vaš med kristalizovao, a želite da mu vratiti tečnu teksturu za određeno jelo, jednostavno uzmite količinu koju planirate da upotrebite i stavite je u čašu ili drugu posudu otpornu na toplotu, koju ćete potom potopiti u posudu sa toplom, ali nikako ključalom vodom“, savetuje Fauvel.

Ako stavite sirovi med u ključalu vodu, to će uništiti njegove zdrave enzime. Pustite kristaliziovani med da odstoji u toploj vodi dok ne dobije željenu konzistenciju, piše Real Simple.

Izvor: zena.blic.rs

Sedam biljaka koje sprečavaju buđ i vlagu u vašem domu

Agrosavjet
-
0
Sedam biljaka koje sprečavaju buđ i vlagu u vašem domu

Neke sobne biljke kao što su ljiljani će upiti vlagu svojim lišćem koje će potom putovati do njihovog korijena.

Kako je napolju sve hladnije, mnogi ljudi će primijetiti da im prozori počinju da se zagrijavaju kada su jutra hladna.

Kućne biljke su dobar način da se prirodno ublaži problem i smanji nivo vlage u kući.

„Kondenzacija je uobičajen problem tokom zimskih mjeseci, ali previše može biti pravi problem i dovesti do buđi“, kaže Kris Bonet iz Gardening Expressa.

Ističe da ako želite spriječili kondenzaciju, potrebno je smanjiti nivo vlage u domu, a sobne biljke su odlično prirodno rješenje za balansiranje vlažnosti.

„Neke sobne biljke kao što su ljiljani će upiti vlagu svojim lišćem koje će potom putovati do njihovog korijena. Ne samo da će vam ovo pomoći da uravnotežite nivoe vlage u vašem domu, već ćete imati i neke jako lijepe kućne biljke u kojima čete uživati“, kaže Kris Bonet.

Donosimo vam sedam biljaka koje najbolje upijaju vlagu:

1. Bršljan

Bršljan takođe uklanja buđ u vazduhu i drugu prljavštinu, kaže stručnjak za baštovanstvo.

Najbolje raste na jakom, indirektnom svjetlu, ali mu je potrebno redovno zalivanje. Ne zaboravite da ga držite dalje od kućnih ljubimaca jer su njegovi listovi toksični za njih.

2. Ljiljan

Kris Bonet je rekao da ljiljan mira voli sijenku i uspjeva u visokoj vlažnosti, tako da je savršen izbor za područja sklona buđi.

Kućna biljka upija vlagu kroz svoje lišće, ali joj nije potrebna direktna sunčeva svjetlost da bi uspjela.

„Ova biljka ima prelijepo bijelo cvijeće, ali može biti toksična za kućne ljubimce, pa je držite podalje od njih“, kaže on.

3. Palme

Palme su takođe odličan izbor za kontrolu vlažnosti i sprečavanje buđi, jer upijaju vlagu svojim lišćem.

Sorte na koje treba obratiti pažnju su areke, bambusove palme, damske palme, patuljaste urme palme i palme trske.

4. Paprat

Kris je nastavio: „Paprat uspjeva u vlažnim klimama i prirodno će apsorbovati vlagu vazduha i uravnotežiti nivoe vlažnosti u vašem domu. Sve što je potrebno da preživi na indirektnoj sunčevoj svjetlosti i redovnom zalivanju“, kaže on.

Takođe izgledaju lijepo u bilo kojoj prostoriji u kući.

5. Sabljica

Takođe poznata kao svekrvin jezik, je izdržljiva sobna biljka koja voli buđ, a najbolje raste na jakom svjetlu.

Međutim, takođe će dobro rasti pri slabom osvjetljenju, kao što su kupatilima bez svjetlosti ili u dijelovima kuće bez prozora.

6. Orhideje

Orhideje ne samo da izgledaju lijepo, već i smanjuju vlažnost u kući. Mogu da traju nekoliko godina i dobijaju hranljive materije i vlagu iz vazduha oko sebe.

7. Zeleni ljiljan

Profesionalac kaže: „Ovo je popularna sobna biljka koja je odlična u uklanjanju štetnih zagađivača u kući. Lako se njeguje i biće potrebno da ga zalivate jednom ili dva puta sedmično“, ali se to smanjuje tokom zimskih mjeseci, prenosi Najžena.alo.rs.

PRIPREMA ZEMLJIŠTA ZA SJETVU – Dezinfekcija bez hemije

Agrosavjet
-
0
PRIPREMA ZEMLJIŠTA ZA SJETVU – Dezinfekcija bez hemije

Intenzivna proizvodnja povrća u zatvorenom prostoru zahteva čestu zamenu supstrata – zemljišta, ili njegovu dezinfekciju pred svaku sezonu. Supstrat se teško zamenjuje, a dezinfekcija hemijskim preparatima, posebno u objektima koji su u sistemu organske poljoprivrede, nije dozvoljena. To ne znači da zemljište treba da ostane puno parazita, prouzrokovača bolesti, štetnih insekata i nematoda. Ono se i te kako može valjano dezinfikovati bez upotrebe hemijskih preparata, a nije potrebna ni skupa oprema za puštanje vodene pare. Dovoljno je da se iskoristi sunčeva energija u najtoplijim mesecima u godini – da se primeni solarizacija.

Sunčevi zraci će biti dobar dezinficijens, a efekat dugotrajniji, kada se radi u čistom plasteniku. Prvi uslov za uspeh je detaljno spremanje objekta. Valja opajati krov i izbaciti sve štetne insekte koji su na njemu pronašli utočište.

Drugi korak je mehaničko uklanjanje svih biljnih otpadaka iz završene sezone. Oni se moraju izneti, i, ako su zdravi, odložiti u kompostarnik, ili, u protivnom, spaliti.

Sledi unošenje organskih đubriva i oranje na dubinu 30-40 centimetara. Za dan-dva, kada se zemljište prirodno malo slegne, valja ga fino usitniti i poravnati. Posle toga se dobro zalije tako da bude provlažen sloj zemlje do dubine od čak 60 centimetara, i prekrije polietilenskom folijom, pazeći da ni centimetar tla ne ostane nepokriven.

Plastenik se zatvori i ostane tako dvadesetak dana. Nov ciklus proizvodnje može da počne čim se skine folija jer nema nikakvih rezidualnih ostataka od hemijskih preparata. U skladu s ovom metodom mogu da se dezinfikuju i parcele na otvorenom polju.

Brojni ogledi su pokazali da je primenom ove metode temperatura zemljišta ispod folije, na samoj površini, za više od 20 Celzijusovih stepeni viša nego bez polietilenskog pokrivača. Sa dubinom, razlika se smanjuje, ali je evidentna čak i na pola metra.

Solarizacijom tokom najtoplijih meseci u godini uništi se većina parazitnih organizama prouzrokovoča bolesti, koji se održavaju u zemljištu. Ipak, sunčevi zraci najveći efekat imaju na nematode, sitne, slobodnim okom jedva vidljive insekte, ali velike štetočine. Neke vrste potpuno eliminiše, a kod većine „propusti“ tek poneku nematodu.

Sve plastične folije su dobre. Ipak, prednost treba dati prozirnim i tanjim. Tokom letnjih dana nebo je vedro i temperatura vazduha visoka. Sunčevi zraci lakše i brže prodiru kroz prozirne folije i za kratko vreme povećavaju temperaturu zemljišta koja je smrtonosna za sve nepoželjne stanovnike unjemu kao i seme korova i tek iznikle korove.

Osim pravilnog izbora folije, na uspeh solarizacije utiče i vlaga, koja bolje prenosi temperaturu na dublje slojeve zemlje.

Na polju češća obrada zemljišta

Zbog velikih šteta nematode treba redovno kontrolisati na svakoj parceli i uništavati ih i na otvorenom polju. Međutim, to nije baš lako. Upotreba hemijskih preparata u nekim zemljama i u nekim usevima nije dozvoljena, a oni često uništavaju i korisne mikroorganizme. Nasuprot tome, u slučaju jake zaraze, biološki fumiganti su slabi. Najbolje je da se metode kombinuju uz nezaobilaznu solarizaciju.

Hemijski preparati na bazi metil-bromida i karbofurana su ranije bili osnovni način borbe protiv nematoda. Međutim, kako su oni zabranjeni, moraju se koristiti druga sredstva. Pošto nematode nisu jednostavne za uklanjenje, najbolji pristup je kombinacija različitih tehnika, kao što su solarizacija, nematocidi na bazi ulja, organski dodaci, plodored, usevanje biljaka antagonista i uzgoj otpornih vrsta.

Parcijalna solarizacija zemljištra smanjuje nematocidnu infekciju i obogaćuje prirodnu miklofloru zemljišta. Na otvorenom polju ona je nešto drugačija nego u plastenicima. Pošto se ne može solarizovati kompletan posed, preporučuje se da se parcele, sa kojih se skine usev, što pre plitko obrade.

Oranje se ponavlja u više navrata. Sve dok traju visoke temperature zemljište se prevrće, kako bi što veća površina došla u neposredan kontakt s suncem. Na jače zaraženim parcelama to nije dovoljno ali je veoma korisno.

Organski dodaci (zelenišno đubrivo, malč…)mogu da smanje nematocidnu aktivnost. Gajenje vrsta otpornih na nematode može da poboljša biološku kontrolu. Neke gljive i bakterije, koje se uzgajaju u laboratorijskim uslovima, uspešno se koriste kao biološki nematocidi, posebno u plastenicima.

Biljni ekstrakti i biljke nematocidi

Gajene biljke od nematoda mogu da zaštite i ekstrakti nekih vrsta, ili druge biljke koje deluju antagonistički na ove napasnike. Ekstrakt biljaka iz porodice lukova koji sadrži jedinjenje dimetil disumpor, uništava mnoge vrste korenovih nemtoda, i preporučuje se za „čišćenje“ zemljišta pre setve osetljivih useva.

Umesto fumiganata ili biljnih ekstrakata, neki poljoprivredni proizvođači eksperimentišu sa biljkama neprijateljima nematoda. One se seju pre ugroženih useva. U Engleskoj ovaj metod koriste proizvođači krompira. Već krajem leta, na parceli koja je određena za proizvodnju krompira, poseju bodljikavi paradajz (Solanum sisymbrifolium).

On se mora počupati pre stvaranja semena. Dobru zaštitu od korenovih nematoda pružaju i neke vrste rotkvi i bela slačica, koje se takođe seju u leto i skidaju pre sazrevanja semena.

Izvor: agromedia.rs

Pečena bundeva, zdrava poslastica

Agrosavjet
-
0
Pečena bundeva, zdrava poslastica

​Bundeva uveliko stiže na pijačne tezge i police supermarketa, a što ne bi i u našu kuhinju? Bogata antioksidantom beta-karotenom, jača imunitet, a u njoj je i obilje vitamina – C, B1, B2, B3, B6, A.

Kada se ispeče, dobijeta vrhunsku poslasticu. Recept za pečenu bundevu je više nego jednostavan.

Sastojci:

Bundeva (cijela ili dio, zavisno od broja osoba koje planirate za obrok)

Priprema:

Bundevu očistite vlažnom krpom, da sa kore skinete sve nečistoće.

Isjecite je na komade srednje veličine i poredajte u pleh tako da komadi stoje na dijelu sa  korom.

Pročitajte: Domaći sok od BUNDEVE /RECEPT/

Pecita na 200 stepeni pola sata, pa smanite na 150. Nastavite da pečete još oko sat vremena, da se uhvati zlatasti sloj na bundevi.

Ukoliko bundeva koju ste ispekli nije dovoljno slatka, možete po njoj dodati malo meda, prenosi „Ona„.

Dva trika za sterilizaciju tegli

Agrosavjet
-
0
Dva trika za sterilizaciju tegli

Priprema zimnice je divna tradicija koja nam omogućava da uživamo u ljetnim plodovima tokom zime. Da bismo očuvali svježinu i kvalitet hrane, važno je pravilno sterilizovati tegle prije punjenja.

Sterilizacija sprečava rast bakterija i produžava rok trajanja zimnice, čineći je sigurnom za konzumaciju. Bilo da pravite ajvar, džem ili kisele krastavce, pravilno sterilizovane tegle su ključ uspjeha.

Prvi korak je pranje tegli i poklopaca vrućom vodom i deterdžentom, nakon čega ih temeljno isperite. Postoje dva načina sterilizacije:

1. Sterilizacija u rerni: Zagrijte rernu na 120°C, stavite tegle na obrnuti pleh i ostavite ih 15-20 minuta. Nakon toga, isključite rernu i ostavite tegle da se prohlade.

Pročitajte: Razlike između sterilizacije i pasterizacije u konzervisanju hrane

2. Sterilizacija u vodi: U veliku šerpu stavite pamučnu krpu, preko nje tegle i prelijte vodom. Zagrijte vodu do ključanja i kuvajte tegle 10 minuta, a zatim ih pažljivo izvadite i stavite na čistu krpu da se osuše.

Kada su tegle suve, napunite ih pripremljenom zimnicom dok su još tople i čvrsto ih zatvorite poklopcima, prenosi Alo.

Sada je pravi trenutak da zasadite zimske ruže: Ako ih ovako njegujete, cvjetaće vam ko lude od novembra do aprila

Agrosavjet
-
0
Sada je pravi trenutak da zasadite zimske ruže: Ako ih ovako njegujete, cvjetaće vam ko lude od novembra do aprila

Nema boljeg trenutka za sadnju zimskih ruža od kraja septembra. Donosimo vam sve o njihovoj njezi.

Hrizanteme su u narodu još poznate i kao zimske ruže, a kraj septembra i početak oktobra je pravo vreme za njihovu sadnju.

Hrizanteme spadaju u red višegodišnjih biljaka, mada ukoliko živite u planinskim područjima ili mjestima gde su zime jaki mraz nekada ipak može da ih uništi.

Zimske ruže, kako ih mnogi zovu, potiču iz istočne Azije, a ime su dobile po žutim cvjetovima od grčke reči chrysos koja znači zlatan i anthemon – cvijet.

Hrizanteme su u narodu još poznate i kao zimske ruže, a kraj septembra i početak oktobra je pravo vrijeme za njihovu sadnju.

Hrizanteme spadaju u red višegodišnjih biljaka, mada ukoliko živite u planinskim područjima ili mjestima gdje su zime jaki mraz nekada ipak može da ih uništi.

Pročitajte: Hrizanteme – kako ih sačuvati tokom zime?

Zimske ruže, kako ih mnogi zovu, potiču iz istočne Azije, a ime su dobile po žutim cvjetovima od grčke reči chrysos koja znači zlatan i anthemon – cvijet.

Iako se u imenu ovog cveća naglašava žuta boja, hrizanteme mogu biti raznih boja – žute, bordo, ljubičaste, roze, crvene, bele, šarene… Rastu žbunasto, razmnožavaju se sadnjom semena, ili iz reznica.

hrizantema

Hrizanteme se mogu držati i na osunčanim mjestima, kao i u hladovini. U prvom slučaju je bolje birati one biljke sa više pupoljaka, a u drugom one sa više cvjetova. Najbolje je kupiti nekoliko saksija sa biljkama u različitim fazama cvjetanja.

Kada je u fazi cvjetanja najvažnije je da hrizantema ima dovoljno vode, zato je potrebno svakodnevno zalivanje. Za nju je najbolje humusno zemljište. Iako voli vodu ne treba da pliva u njoj, pa treba zalivati svakog dana, ali s malim količinama vode.

Kako biste ih sačuvali i tokom ljeta, redovno ih zalivajte i ne dozvolite da krenu da se suše.

Pročitajte: Tri vrste cvijeća koje se sade u septembru, a cvjetaju sve do snjegova

Da bi hrizanteme cvjetale tokom cijele sezone, potrebno je otkidati mrtve cvjetiće, kako bi biljka usmjerila energiju na otvaranje novih pupoljaka.

Ukoliko želite da ih iz saksije presadite u zemlju to je najbolje da uradite tokom proljeća i ljeta, jer je biljci potrebno par mjeseci da se lijepo ukorijeni. U suprotnom su joj šanse da preživi zimu i mrazeve manje.

Ako pak uzimate one sa već formiranim busenom nemate brigu da će se osušiti, ali je sada, krajem septembra i početkom oktobra pravo vreme za njihovu sadnju.

Kao prihranu možete koristiti neko od đubriva koje su namenjen za biljke i za cvjetanje i time ćete obezbediti da vam one cvjetaju od rane jeseni skoro do kraja zime.

Izvor: Stil/Najžena

Jesenja i prolećna rezidba jagoda: Ključ za bolji prinos i kvalitet

Agrosavjet
-
0
Jesenja i prolećna rezidba jagoda: Ključ za bolji prinos i kvalitet

Verovali ili ne, i jagode treba orezati. To se radi u jesen i rano proleće a ne u sred zime, ali je rezidba jagode veoma važna pomotehnička mera, koja ima za cilj ostvarivanje redovnih i stabilnih prinosa, uz istovremeno postizanje visokog kvaliteta plodova. Čini je više operacija, a to su uklanjanje starog lišća, zakidanje stolona, uklanjanje cvasti i rezidba bokora.

Staro lišće u jagodnjaku se uklanja u dva navrata – u proleće pre kretanja vegetacije i posle berbe pa do septembra. Termin se može uskladiti sa vremenom kada se želi početak berbe, jer 75 dana nakon uklanjanja lišća pristižu prvi plodovi. Ukoliko postoji opasnost da kasni prolećni mrazevi ili slana napravi štetu u zasadu, posle uklanjanja starog lišća, jagodu bi bilo poželjno prekriti agrotekstilom. Sigurnije je septembarsko orezivanje. Temperatura nije više tako visoka, ne prete ni druge vremenske promene – mraz, slana…i može da se radi bez žurbe. Orezivanje je laka operacija. U jednu ruku se pokupe svi stari listovi i ispod šake, oštrim makazama se preseku njihove lisne drške. Pri rezidbi,treba voditi računa da se ne ošteti centralno stablo ili pupoljak. Posle rezidbe, odbačeno staro lišće treba izneti iz jagodnjaka i uništiti da bi se onemogućilo prenošenje bilo kakvih parazita, izazivača bolesti.

I zakidanje stolona je neophodna mera, jer se jagode bolje razvijaju i prinos im se povećava za 50 procenata. Ukoliko se u jagodnjaku ne želi jesenja berba tada se sve cvasti, formirane posle berbe, uklanjaju..

Tekst: Svetlana Mujanović

Izvor: dobrojutro.co.rs

1...131415...995Stranica 14 of 995

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia