Majčina dušica je podjednako poznata i u medicini i u kulinarstvu.

Kao tradicionalan začin koristi se od pamtivijeka za jela i razne supe kao i za sosove od paradajza.

Timijan, ime po kojem je ova biljka poznatija, je grmolika trajnica iz porodice Labiatae, porijeklom iz mediteranskih zemalja, posebno pogodna za kamenjare.

Kao i sve ostale kamenjarke voli suvo tlo i potpuno osunčan položaj. Prednost joj je niski rast i nezahtjevnost u pogledu njege. Ima i veoma prijatan miris; neki kultivari mirišu na limun, a pogodna je za sušenje.

Često se zbog svog patuljastog i grmolikog rasta koristi za popunjavanje pukotina na starim kamenim zidovima ili među kamenjem kojim je popločana vrtna staza. Najviše treba paziti na dobru drenažu jer biljke za kamenjare uspijevaju samo na propusnim tlima gdje nema opasnosti od odstajale vode.

Majčina dušica ima guste sitne cvijetne grozdove u ružičastim nijansama. Majčina dušica je ljekovita biljka koja ne sadrži niti jedan štetan sastojak. Latinski naziv ove biljke je Thymus serpyllum, a u narodu je poznata kao bakina dušica, divlji bosiljak, tamjanika, bukovica, čabrac i poljski ili vrtni timijan.

Rod timijana obuhvata oko 330 vrsta i cijeli jedan niz ukrštenih vrsta. Ljekoviti sastojci majčine dušice nalaze se u cvijetu i listu. Iz tog razloga, uvijek pripazite kako je berete, nikada je nemojte čupati, već je sijecite srpom ili makazama.

Napomena: Prije cvjetanja beru se stabljike, vežu u vezice i okače na toplom i zračnom mjestu. Nakon cvejtanja majčinu dušicu treba podrezati, prenosi Krstarica.

Glavna rezidba ruža se ne obavlja tokom jeseni, odnosno, početkom zime nego rano u proljeće, što znači početkom marta ili aprila prije nego što izbiju same mladice.

Iznimku pak čini rezidba prilikom jesenske sadnje. Inače se na jesen ne provode druge mjere rezidbe osim prijeko potrebnih korektura, bez kojih ne bi bilo moguće osjetljive sorte zaštititi od mraza.

Bilo kako bilo, grane i grančice ne smijemo skraćivati drastično jer time rizikujemo da se nakon zimskih mjeseci, tokom kojih se na jakom mrazu neke grane mogu smrznuti, krošnja drastično redukuje i ruža sljedećeg ljeta mnogo slabije cvjeta. S druge strane, divlje izdanke trebamo uklanjati čim se pojave, a riječ je o izdancima koji izbijaju izravno iz podloge ispod mjesta kalemljenja.

Lako ih možete prepoznati jer imaju drugi oblik lista i boju kore, a moraju se uklanjati jer ruži nepotrebno oduzimaju hranu. Dakle, tokom jeseni ruža se orezuje samo u nuždi!

Drijen je grm ili nisko drvo visine 5-7 metara, koji nastanjuje suhe listopadne šume i sunčane kamenite obronke. Stoga je redoviti pratilac terena a rujan je idealan mjesec za prikupljanje njegovih sočnih i zdravih bobica.

Stariji naraštaji su znali cijeniti prirodu te su stoga i često boravili u njoj skupljajući plodove divljeg voća. Zato, ukoliko ne želite ljenčariti zaputite se u prirodu koja pruža idealan šoping-sve u izobilju a ipak besplatno. I ne samo to, jer upravo se na našim kamenitim obroncima krije neiskorišteno bogatstvo koje se ogleda u plodovima samoniklih biljnih vrsta. Svakako, nezaobilazan je i drijen čiji se plodovi koriste za spravljanje sokova, čajeva i vrlo ukusnih pekmeza. Osim toga, plodove drenjine možete jesti i svježe. Na taj način u potpunosti možemo iskoristiti i sve vrijedne sastojke ovih zdravih plodova. Zanimljiv je i podatak da drijen sadržava više vitamina C od limuna a posebno se preporuča osobama s “problematičnim” želucom i crijevima.

Pročitajte: Drijen – Ljekovita svojstva i ideje za slasne poslastice

Pored toga, u prošlosti se redovito koristio i u borbi protiv mučnine. U prirodi se drijen vrlo rano aktivira, u pojedinim godinama već početkom veljače. Zbog svog kratkog zimskog sna posebno su ga cijenili ljubitelji proljeća koji su početkom siječnja otkidali nekoliko grana drijena. Otkinute grane su stavljane u vaze kako bi se na sobnoj temperaturi pupoljci što brže otvorili i donijeli dašak proljeća u kućne prostorije. Iz toga se najbolje može zaključiti kako su naši preci duboko poštivali i cijenili svoju prirodnu okolicu. Međutim, slični primjeri mogu se pronaći i u drugim europskim krajevima gdje je drijen zauzimao središnje mjesto raskošnih vladarskih vrtova. Znameniti Goethe je čak formirao živicu od drijena koja i dan danas krasi vrt njegovih potomaka u rodnom gradu Weimaru.

A glasoviti grčki liječnik Hipokrat iz 4. stoljeća prije Krista upotrebljavao je drijen za zaustavljanje proljeva i protiv dizenterije. Ovaj neponovljivi medicinski pisac je znao da prisutnost treslovine bitno utječe na ublažavanje navedenih tegoba. Hipokrat je preporučivao konzumiranje svježih plodova koji u početku imaju kiselo trpko meso dok poslije (kad postanu tamnocrvene) poprime slatkokiseli okus. Onima pak koji nisu bili ljubitelji svježih, zrelih drenjina preporučivano je konzumiranje soka spravljenog od zrelih plodova a koji je vrlo slična okusa kao sok šipka.

Izvor: agroportal.hr

Zima ne mora biti siva i monotona – unutar vašeg doma može postati prava oaza boja i svježine.

Januar i februar su savršeni mjeseci za sadnju i njegu kućnog cvijeća koje unosi toplinu u svaki kutak prostora.

Dok priroda napolju miruje, unutrašnjost doma može procvjetati uz prave izbore biljaka.

Evo prijedloga za najljepše cvijeće koje ne samo da će oplemeniti vaš prostor, već i podići vaše raspoloženje.

1.(Kalanchoe)

Kalanhoa je idealan izbor za zimske mjesece – otporna, lako se njeguje i dolazi u širokoj paleti boja, od jarke crvene do nježne bijele i roze. Ova biljka cvjeta tokom zime i voli svijetle prostore, ali ne pretjerano zalivanje. Njeni sitni cvjetovi grupisani u raskošne buketiće unose radost u svaki dom.

2. Ciklama

Ciklama je prava kraljica zime, sa svojim nježnim cvjetovima koji podsjećaju na leptire. Njeni listovi u obliku srca i cvjetovi u nijansama crvene, roze, bijele ili ljubičaste, čine je omiljenim izborom za zimski period. Važno je održavati umjerenu vlažnost zemlje i izbjegavati direktnu sunčevu svjetlost.

3. Amarilis

Amarilis je simbol elegancije i raskoši, sa svojim visokim stabljikama i impozantnim cvjetovima. Ova biljka najbolje uspijeva u zatvorenom prostoru tokom zime, a njeni cvjetovi u nijansama crvene, narandžaste ili bijele donose dašak glamura.

4. Spatifilum (Ženska sreća)

Ova zimzelena biljka je savršen izbor za one koji žele cvijeće koje pročišćava vazduh. Njeni elegantni beli cvjetovi simbolizuju mir i harmoniju, a njeguje se lako – voli umjereno zalivanje i indirektno svjetlo.

5. Jorgovan u saksiji

Iako neuobičajen izbor za zimu, patuljaste sorte jorgovana mogu se saditi u saksijama i držati unutra tokom hladnih mjeseci. Njegov nježan miris i romantični cvjetovi donose proljećnu atmosferu u vaš dom čak i usred zime, prenosi Glossy.