Naslovnica Blog Stranica 11

Zašto je važno potapati luk prije sadnje? Provjerena metoda za visok prinos

Agrosavjet
-
0
Zašto je važno potapati luk prije sadnje? Provjerena metoda za visok prinos

Ova metoda pedsadnje luka pogodna je za jesen i proleće. Moj deda je radio isto i ja se i danas pridržavam njegovih saveta. Namakanje luka u ovom domaćem rastvoru može pomoći u povećanju prinosa i sprečiti bolesti i štetočine da oštete vaše useve.

Cijela tajna odličnih rezultata ove metode leži u antiseptičkim svojstvima soda vode i temperaturi rastvora.

Voda bi trebalo da bude skoro vruća! Najmanje 45 stepeni, najbolje 55-60 stepeni. Ovo će dati najbolji efekat namakanja.

Kako pripremiti rastvor za namakanje?

  • 1 kašičica sode bikarbone
  • 1 litar vrele vode (temperatura 45-60°C).
  • Vrijeme namakanja je 30 minuta.

Kako biste spriječili da se rastvor brzo ohladi, stavite poklopac na posudu i umotajte je u staro ćebe.

Prije namakanja luka potrebno je ukloniti opuštenu gornju ljusku, a ostatak ljuske ostaviti na njoj.

Soda se takođe koristi za zakiseljavanje tla. Može se koristiti umjesto pepela ili dolomita u prahu za uzgoj luka. Rupu za sadnju lagano pospite sodom bikarbonom i odmah posadite luk.

Još jedan savjet za sadnju luka i bogat rod

Još je rano, ali evo mog savjeta kada sadite luk u redove. Moja baka je to radila na ovaj način, a i ja. Uzgajam luk dugi niz godina i uvijek sam imao dobre rezultate koristeći ovu metodu.

Pripremite sve sadnice tako što ćete otopiti tri šolje soli u 10-litarskoj kanti vode.

Pomiješajte ova rastvor, stavite sve lukovice koje želite da posadite u njega i ostavite da se namače 1-2 dana za najbolje rezultate.

Umjesto da prospete rastvor vode i soli, prelijte ga po zemlji prije sadnje ili zemlju pospite kuhinjskom solju. To će sprečiti pojavu lukove muve i drugih parazita tokom vegetacije. Radi se o sterilizaciji tla prije sadnje.

Kako ubrzati rast luka i povećati odbranu

Ako imate problema sa nematodama (valjkastim crvima), ljudi u našem selu će luk potopiti u razblaženom rastvoru 2% kalijum permanganata 10-20 minuta pre sadnje.

Steriliše i štiti seme od bolesti koje se mogu pojaviti u zemljištu, a djeluje i stimulativno.

Ako kalijum permanganat nije dostupan, potopite seme barem u vodu (temperatura 20-25 °C) pre sadnje.

Sjemenke povrća sadrže hemikalije koje sprečavaju klijanje, a one se ispiru namakanjem, uzrokujući da sjeme nabubri i počne brzo klijati.

Sjeme luka potopimo 30-60 sati prije sadnje, a zatim pustimo da se osuše oko 1 sat.

Izvor: https://www.krstarica.com

Sjetva u martu: Šta sijati u zatvorenom prostoru?

Agrosavjet
-
0
Sjetva u martu: Šta sijati u zatvorenom prostoru?

Mart je idealno vrijeme za započinjanje sjetve mnogih biljaka koje će kasnije krasiti vaše bašte. Ako do sada niste započeli s pripremom rasada, sada je pravi trenutak da se posvetite sjetvi kultura koje ćete presaditi na otvoreno u maju.

Povrće za sjetvu:

Među biljkama koje se u martu mogu sijati u zatvorenom prostoru su:

  • Paradajz
  • Paprika
  • Patlidžan
  • Krastavci
  • Tikvice
  • Prokulice
  • Kupus
  • Raštika
  • Brokula
  • Cvjetača
  • Bamija
  • Lubenica
  • Dinja

Začinsko bilje:

  • Bosiljak
  • Origano

Početak proljeća savršena je prilika da uz malo truda i pažnje osigurate bogatu i raznoliku berbu u nadolazećim mjesecima! 🌱

Sezona je mladog luka: Zašto biste ga trebali uvrstiti u svoju ishranu

Agrosavjet
-
0
Sezona je mladog luka: Zašto biste ga trebali uvrstiti u svoju ishranu

Mladi luk je bogat hranjivim tvarima te sadrži brojne vitamine i minerale.

Budući da je započela sezona mladog luka, poželjno bi bilo da što prije uvrstite u svoju svakodnevnu ishranu.

Dok se u Kini i nekim drugim azijskim zemljama češće koristi u kuhanim jelima, mladi luk u našim krajevima obično se servira kao salata.

Jestivi su i zeleni lisnati dio i bijela lukovica, a obično je blaži od običnog luka.

Pomaže kod prehlade i gripe

Budući da ima antibakterijska i antivirusna svojstva, odličan je za liječenje virusnih infekcija i infekcija gripe. Takođe, smanjuje višak sluzi i bori se protiv zimske hladnoće.

Pomaže kod probave

Mladi luk možete redovno konzumirati kako biste ubrzali probavu ako patite od ekstremnih problema s probavom sistemom kao što su gastritis, zatvor i drugi poremećaji.

Liječi natečena crijeva i zbog vlakana čini vaš probavni sistem vrlo aktivnim. Osobe koje imaju problema s probavom trebale bi dva puta dnevno konzumirati između 20 i 30 grama mladog luka, jednom ujutro i naveče.

Snižava nivo šećera u krvi

Spojevi sumpora prisutni u zelenom luku smanjuju nivo šećera u krvi povećanjem nivoa inzulina. Inzulin je neophodan za prenos šećera iz krvotoka u tjelesne stanice.

Dobar je za vaše oči

Osim karotenoida kao što su lutein i zeaksantin, zeleni luk sadrži vitamin A, koji igra vitalnu ulogu u održavanju normalnog vida i održavanju vaših očiju zdravim i jakim. Takođe, bore se protiv makularne degeneracije, stanja koje rezultira gubitkom vida te štite oči od upala.

Održava vaše srce zdravim

Vitamin C pomaže u snižavanju visokog holesterola i krvnog pritiska u tijelu, što smanjuje rizik od srčanih bolesti. Spojevi sumpora prisutni u ovom luku takođe pomažu u smanjenju rizika od koronarnih bolesti srca.

Jača imunitet

Budući da sadrže vitamine C i A, jačaju imunološki sistem i štite od infekcija. Takođe, kao bogat izvor vitamina C, štite tjelesno tkivo od oštećenja i upala djelujući kao antioksidans.

Sprečava želučane komplikacije

Mladi luk učinkovit je prirodni lijek za liječenje probavnih problema i sprečavanje dijareje, mučnine i drugih želučanih komplikacija. Osim toga, pomažu u poboljšanju vašeg apetita.

Pomaže u izgradnji zdravlja kostiju

Jedenjem tri glavice mladog luka svaki dan, naše tijelo dobiva dovoljno vitamina K za cijeli dan, blagotvorno kod gastrointestinalnih problema. Ovaj vitamin je važan za zgrušavanje krvi, ali i za zdravlje kostiju, a istraživanje izričito povezuje luk sa smanjenim rizikom od osteoporoze, prenosi Klix.ba.

Ne bacajte grane nakon orezivanja! Napravite prirodnu rustičnu ogradu

Agrosavjet
-
0
Ne bacajte grane nakon orezivanja! Napravite prirodnu rustičnu ogradu

Orezivanje voćaka je neizostavan dio održavanja zdravog voćnjaka, ali umjesto da orezane grane završe kao otpad, zašto ih ne biste iskoristili za izradu prirodne, rustične ograde? Ova ekološka praksa ne samo da smanjuje otpad, već i dodaje autentičan izgled vašoj bašti ili voćnjaku. Evo kako da to uradite!

Priprema materijala

  1. Odabir grana: Birajte čvrste, zdrave grane. Deblje grane poslužiće kao stubovi, dok će tanje grane biti savršene za pletenje ili popunjavanje prostora.
  2. Čišćenje grana: Uklonite lišće, izbojke i suvišne grančice. Ako su grane svježe, ostavite ih nekoliko dana da se prosuše.

Postavljanje ograde

  1. Postavljanje stubova: Zabodite deblje grane u zemlju na razmaku od 1 do 1,5 metar. Ukoliko nemate dovoljno debelih grana, možete koristiti stare drvene ili metalne stubove.
  2. Pletenje ograde: Tanje grane ispreplićite između stubova, naizmjenično ih provlačeći s prednje i zadnje strane. Na taj način ograda će biti stabilnija i izdržljivija.
  3. Učvršćivanje: Po potrebi, grane dodatno vežite kanapom ili žicom. Donji dio ograde možete zatrpati zemljom ili malčem za dodatnu stabilnost.

Zaštita i dugotrajnost

Da bi ograda duže trajala, možete je premazati lanenim uljem ili prirodnim sredstvima za zaštitu drveta. Tako će biti otpornija na vlagu i vremenske uslove.

Prirodna ljepota i funkcionalnost

Ovakva ograda nije samo funkcionalna već i vizuelno privlačna. Možete pored nje posaditi penjačice poput graška, pasulja ili ukrasnih biljaka koje će je dodatno oplemeniti.

Iskoristite resurse koje već imate i pretvorite orezane grane u korisnu, prirodnu ogradu koja će vašem prostoru dati jedinstven izgled i priču o održivosti.

Krompir duel: Prednosti i mane crvenog i bijelog krompira

Agrosavjet
-
0
Krompir duel: Prednosti i mane crvenog i bijelog krompira

Svi ih jedemo, svi ih volimo, ali rijetko razmišljamo o tome koju vrstu odabrati – crveni ili bijeli krompir?

Na prvi pogled izgledaju slično, no postoje razlike koje mogu uticati na njihovu hranjivu vrijednost i učinak na zdravlje.

Crveni krimpir prepoznatljiv je po svojoj crvenkastoj koži, koja sadrži veliku količinu antioksidansa, ponajviše zahvaljujući pigmentima zvanim antocijanini. Ovi antioksidansi pomažu tijelu u borbi protiv slobodnih radikala i smanjuju oksidativni stres, čime doprinose smanjenju rizika od hroničnih bolesti.

Jedna od njegovih prednosti je niži glihemijski indeks, što znači da sporije podiže nivo šećera u krvi u poređenju s bijelim krompirom. To ga čini boljim izborom za dijabetičare i osobe koje žele stabilizovati nivo energije i izbjeći nagle skokove šećera u krvi.

Bijeli krompir ima svjetliju kožu i mekšu teksturu, što ga čini idealnim za pire krompir i složence. Sadrži više skroba, što znači da ima viši glihemijski indeks i brže otpušta energiju u krvotok.

Zahvaljujući većem udjelu skroba, bijeli krompir pruža dugotrajan osjećaj sitosti. Takođe je bogat određenim mineralima, posebno željezom i kalcijumom. Željezo igra ključnu ulogu u stvaranju crvenih krvnih stanica i prenosu kisika kroz tijelo, dok kalcijum doprinosi zdravlju kostiju i zuba.

Crveni krompir sadrži više dijetalnih vlakana koja potiču probavu, sprečavaju zatvor i pomažu u regulaciji apetita. Zahvaljujući tome, dulje pruža osjećaj sitosti, što može pomoći u kontroli tjelesne težine.

Bijeli krompir ima nešto manje vlakana, ali je bogatiji rezistentnim skrobom, koji djeluje slično vlaknima i pozitivno utiče na crijevnu mikrofloru. Rezistentni škrob služi kao hrana dobrim bakterijama u crijevima, što pomaže održavanju zdravog probavnog sistema.

Razlika u kalorijama između crvenog i bijelog krompira nije velika:

  • Crveni krompir – prosječno 151 kalorija po porciji
  • Bijeli krompir – prosječno 159 kalorija po porciji

Iako je ta razlika minimalna, može biti važna za one koji paze na unos kalorija. Bijeli krompir zbog višeg udjela škroba daje brzu energiju, što može biti korisno za sportiste i osobe kojima je potreban brzi izvor energije. S druge strane, crveni krompir postupnije oslobađa energiju, što pomaže u stabilizaciji nivoa šećera u krvi.

Sadržaj vitamina i minerala

Obje vrste krompira bogate su vitaminom C, koji jača imunitet i doprinosi zdravlju kože. Ali, postoje određene razlike. Crveni krompir sadrži više vitamina B6, koji podržava metabolizam proteina i zdravlje živčanog sistema. Bijeli krompir ima više željeza i kalcijuma, što ga čini boljim izborom za osobe s manjkom željeza, vegetarijance ili one koji žele poboljšati zdravlje kostiju.

Koji krompir odabrati?

Crveni krompir bolji je izbor za:

  • Osobe koje žele unositi više antioksidansa
  • One koji žele stabilizovati nivo šećera u krvi
  • One koji žele više vlakana za zdravu probavu i duži osjećaj sitosti
  • One koji paze na unos kalorija

Bijeli krompir pogodniji je za:

  • Osobe kojima je potreban veći unos željeza i kalcijuma
  • One koji žele brzi izvor energije
  • One koji preferiraju mekšu, kremastu teksturu za pire i složence

U konačnici, oba su krompira hranjiva i zdrava opcija – važno je prilagoditi izbor ličnim prehrambenim potrebama i preferencijama, piše City Magazine, a prenose Večernji list.

Proljećna berba s rizikom: Srijemuš i njegov smrtonosni dvojnik

Agrosavjet
-
0
Proljećna berba s rizikom: Srijemuš i njegov smrtonosni dvojnik

Mrazovac je opasan, zbog svog sastojka kolhicin, a posledice trovanja mogu biti kobne.

Srijemuš ili šumski luk je divlja biljka koja raste najčešće u močvarnim šumama, a njena sezona je početak proljeća.

Uskoro će pijace biti pune ovog ljekovitog i jestivog bilja. Izuzetno je bogat vitaminom C, a sjajna je za proljećno čišćenje, odnosno detoksikaciju krvi, crijeva i želuca.

Ima antibakterijska, antibiotska i antiseptička svojstva, a smatra se da je ljekovitiji od crnog i bijelog luka.

Djelotvoran je kod problema sa želucem i crijevima, dijareje, nadimanja i grčeva, a izvrstan je i za čišćenje crijeva.

Ima listove kao đurđevak i naraste otprilike od 20 do 40 cm, poseduje uspravnu i tanku lukovicu bele ili žućkaste boje.

Pročitajte: Srijemuš (medvjeđi luk) i mrazovac, pouzdani i nepouzdani znaci raspoznavanja

U proljeće iz lukovice izrastu najčešće dva duguljasta, eliptična tamnozelena lista koji su sjajni, a pri dnu se sužavaju u dugu peteljku.

Tokom berbe srijemuša, uglavnom se sakupljaju listovi za pripremu salate, priloga ili raznih pita, dok se bjeličasta lukovica koristi i kao pikantan začin.

Međutim, ova biljka slična bijelom luku ima i otrovnog dvojnika, te ako ne kupujete na pijaci, obratite pažnju na to šta berete.

Na livadama i pašnjacima može potkrasti biljka slična njemu – mrazovac, koji je vrlo otrovan. 

Mrazovac je opasan, zbog svog sastojka kolhicin, a ne postoji protivotrov. Jedini i vjerovatno najsigurniji metod da ih razlikujete jeste miris.

Listovi medveđeg luka, odnosno srijemuša, zašiljenog su vrha, jarko zelene boje i mirišu na bijeli luk.

Preuzeto sa: b92

Dočekajte proljeće sa predivnom baštom na kojoj će vam svi pozavidjeti

Agrosavjet
-
0
Dočekajte proljeće sa predivnom baštom na kojoj će vam svi pozavidjeti

Kako dani postaju duži i nagoviještaji proljeća počinju da se pojavljuju, vrijeme je da zasučete rukave i prigrlite radosti baštovanstva.

Mart označava prelazak iz zimskog mirovanja u buđenje novog života u bašti.

Evo nekoliko osnovnih savjeta koji će vam pomoći da maksimalno iskoristite ovu živahnu sezonu:

1. Pripremite tlo

Počnite tako što ćete pripremiti zemljište za sadnju. Uklonite sve korove, olabavite zemljište i dopunite ga kompostom ili organskom materijom da biste poboljšali njegovu strukturu i plodnost. Zdravo zemljište postavlja osnovu za snažan rast biljaka tokom cijele sezone.

2. Posadite povrće u hladnoj sezoni

Mart je savršeno vrijeme za sadnju povrća u hladnoj sezoni kao što su zelena salata, špinat, kelj, mrkva i rotkvice. Ovi usijevi uspjevaju na nižim temperaturama ranog proljeća i mogu se ubirati svježe iz bašte dok sazrevaju.

3. Orezujte uspavano grmlje i drveće

Iskoristite period mirovanja za orezivanje listopadnog grmlja i drveća prije nego što počne sa rastom. Uklonite mrtve ili oštećene grane, oblikujte biljke po želji i podstaknite snažan, zdrav rast za predstojeću sezonu.

4. Započnite sjetvu sjemena u zatvorenom prostoru

Započnite svoju ljetnju baštu tako što ćete u zatvorenom prostoru saditi sjeme za usjeve u toploj sezoni kao što su paradajz, paprika i patlidžan. Koristite posude za pokretanje sjemena ili posude napunjene mješavinom za početak sjemena i obezbijedite dovoljno svjetlosti i toplote za klijanje.

5. Očistite baštenske krevete

Uklonite ostatke, mrtvo lišće ili istrošene biljke sa vaših baštenskih gredica da biste spriječili bolesti i stvorili uredno okruženje za novi rast. Ovo takođe omogućava sunčevoj svjetlosti da dođe do površine tla i zagrije je za sadnju.

6. Podijelite višegodišnje biljke

Podijelite prenatrpane višegodišnje biljke da biste ih podmladili i unapredili bolji rast. Pažljivo podignite biljke, podijelite grudu korijena na dijelove i ponovo posadite dijelove u dobro pripremljeno zemljište. Ovo pomaže u održavanju vitalnosti biljke i sprečava prenatrpanost.

7. Malčiranje i kontrola korova

Nanesite sloj malča oko baštenskih gredica da biste suzbili korov, zadržali vlagu u zemljištu i regulisali temperaturu zemljišta. Preduzmite proaktivne mjere za suzbijanje korova pre nego što se formiraju, smanjujući konkurenciju za hranljive materije i prostor.

8. Planirajte raspored bašte

Odvojite malo vremena da isplanirate izgled svoje bašte za predstojeću sezonu. Razmislite o plodoredu, pratećoj sadnji i sukcesivnoj sadnji da biste maksimalno povećali prostor i produktivnost. Skicirajte svoje baštenske krevete, bilježeći koje biljke će ići gdje da optimizuju uslove rasta.

9. Pratite vlažnost zemljišta

Pazite na nivo vlage u tlu kako vrijeme počne da se zgrijava. Zalijte novozasađeno sjeme i presađene biljke po potrebi, osiguravajući da imaju adekvatnu vlagu za zdrav rast. Imajte na umu da ne preterujete, posebno u podignutim krevetima ili kontejnerima.

10. Uživajte u ljepoti proljeća

Iznad svega, odvojite vrijeme da uživate u ljepoti bašte dok se budi iz zimskog sna. Pazite na prve znake prolećnog cvjetanja, slušajte simfoniju ptičijeg pjevanja i uživajte u obećanju novih početaka koje mart donosi u baštu.

Uz ove osnovne savjete za baštovanstvo, bićete dobro opremljeni da prihvatite radosti baštovanstva i uvedete sezonu rasta, ljepote i obilja, prenosi Krstarica.

Pomaže i kod mamurluka: Sok od kupusa kao najbolji LIJEK ZA ŽELUDAC

Agrosavjet
-
0
Pomaže i kod mamurluka: Sok od kupusa kao najbolji LIJEK ZA ŽELUDAC

U narodnoj medicini sok od kupusa preporučuje se u terapiji čira na želucu i taj ljekoviti napitak trebalo bi uzimati između obroka, a ukoliko izaziva smetnje prilikom varenja, sat poslije jela.

Osim rasola veoma poznatog kao lijek za mamurluk, i sok od presnog kupusa je jedan od najpopularnijih prirodnih lijekova, prije svega za probleme sa želucem. Ovaj jednostavan napitak ne samo da je bogat nutrijentima, već i pomaže u smirivanju gorušice, a efikasan je i kod gastritisa i čira na želucu.

Ljekovita svojstva soka od kupusa

Kupus je poznat po svojim ljekovitim svojstvima zahvaljujući visokom sadržaju vitamina U, poznatog i kao „antiulkusni vitamin“. Ovaj nutrijent pomaže u regeneraciji sluzokože želuca, smanjuje upalu i pomaže kod čira.

Osim toga, sok od kupusa bogat je vitaminom C, vlaknima i antioksidansima koji podržavaju cjelokupno zdravlje organa za varenje.

Redovno uzimanje soka od kupusa može da pomogne u:

  • ublažavanju simptoma gastritisa
  • liječenju čira na želucu i dvanaestopalačnom crijevu
  • smanjenju želučane kiseline
  • poboljšanju varenja

    Recept za sok od kupusa za želudac

    Priprema soka od kupusa jednostavna je i ne zahtijeva mnogo vremena.

    1 svježa glavica bijelog kupusa (oko 1 kg)

    200 ml vode

Priprema:

Operite kupus pod mlazom hladne vode, skinite listove ako su oštećeni. Narežite kupus na manje komade kako bi ga blender ili sokovnik lakše preradio. Stavite komade kupusa u blender ili sokovnik i dodajte 200 ml vode. Procijedite smjesu kroz gazu ili sito kako biste uklonili pulpu. Sipajte sok u staklenu flašu i čuvajte u frižideru do 48 sati.

Savjet

Iako je sok od kupusa izuzetno koristan, ako se popije previše odjednom, može izazvati nadutost ili proliv kod osoba osetljivog probavnog sisitema. Preporučena dnevna doza je jedna čaša (200 ml).

Takođe, ukoliko vam smeta ukus, u sok dodajte nekoliko kapi limunovog soka ili malo meda.

U narodnoj medicini sok od kupusa preporučuje se u terapiji čira na želucu. Ovaj ljekoviti napitak trebalo bi uzimati između obroka, a ukoliko izaziva smetnje prilikom varenja, sat poslije jela. U tom slučaju, prije objeda treba popiti čaj od kamilice i kima, prenosi Krstarica.

Kako se pravi vinjak i ima li veze sa vinom?

Agrosavjet
-
0
Kako se pravi vinjak i ima li veze sa vinom?

Vinjak je posebno i intrigantno piće koje često izaziva pometnju zbog svoje bliske sličnosti sa vinom. Mnogi se pitaju: kakve su tačno veze između vinjaka i vina? Da li su ova dva pića zapravo srodnici ili je vinjak nešto sasvim drugačije?

Vinjak je destilovano piće koje ima svoju bogatu tradiciju i karakteristike, prenosi sajt tosici.rs.

Da bismo bolje razumjeli ovaj specifičan napitak, potrebno je upoznati se sa njegovim osnovnim elementima i istorijom vinjaka koja se proteže vjekovima.

Šta je vinjak?

Šta je vinjak? To je visoko kvalitetno destilovano piće bazirano na vinu, najčešće od bjelih sorti grožđa. Vinjak se odležava u hrastovim buradima, što mu daje jedinstvenu aromu i karakter. Njegova proizvodnja počela je sredinom 20. vijeka i od tada je vinjak postao simbol kulture i tradicije u Srbiji.

Istorija vinjaka

Prvu podrumski burad napunili su vinskim destilatom 1958. godine, čime je otpočela proizvodnja ovog jedinstvenog pića. Godine 1978. lansirana je proizvodnja Rubinove Petice, koja se smatra jednim od najkvalitetnijih vinjaka danas, ostavljajući tragu u domaćim i međunarodnim krugovima.

Vinjak se, kroz vredne nagrade, potvrđuje kao vrhunski proizvod, osvojivši 99 zlatnih medalja na raznim manifestacijama, uključujući 9 Grand prija i 43 šampionata.

U proteklih 60 godina, ukupno 400 miliona litara vinjaka prodato je širom svijeta, s tim da se vinjak izvozi u više od 20 zemalja.

Kako se pravi vinjak?

Proizvodnja vinjaka je umjetnost koja zahtjeva znanje, vještinu i pažljiv odabir osnovnih sastojaka vinjaka.

Kada se odlučite da zaronite u svijet vinjaka, otkrivate čarobni svijet fermentacije i destilacije, koji zajedno daju prepoznatljive arome i ukuse vinjaka.

Osnovni sastojci vinjaka

Za pravljenje vinjaka koristi se posebna sorta grožđa, najčešće Prokupac, koja se odlikuje niskim sadržajem alkohola i višim kiselinama.

Osnovni sastojci uključuju:

  • Grožđe (Prokupac ili druge sorte)
  • Kvasac
  • Voda

Minimalna starost vinjaka zavisi od tipa, a vino se može starenjem pretvoriti u različite vrste vinjaka, kao što su Vinjak VS, koji ima 3 godine starosti, i Vinjak XO, koji je stariji od 20 godina.

Fermentacija i destilacija vinjaka

Tokom fermentacije, važno je održati odgovarajuće nivoe kiselina. Nakon toga slijedi destilacija, koja se najčešće obavlja dvokratno na šarantskim aparatima kako bi se postigao kvalitet sličan francuskom konjaku.
proces pravljenja vinjaka

Fermentacija vinjaka je ključni proces u kojem se šećeri iz grožđa pretvaraju u alkohol, a optimalni sadržaj alkohola u vinu trebao bi biti između 7% i 12% vol.
Razlika između vinjaka i vina

Iako dijele osnovne komponente, proizvodnja vinjaka značajno se razlikuje od vinske proizvodnje.

Vinjak se pravi destilacijom vina što dovodi do povećanja sadržaja alkohola i koncentracije aroma.

Proizvodnja vinjaka

Vino koje se koristi za destilaciju obično potiče od grožđa s karakteristikama koje su idealne za ovaj proces.

Ova grožđa se gaje u umjerenoj klimi, dok je zemljište od krucijalnog značaja, s naglaskom na krečno, kamenito i glinovito.

Generalno, brendovi poput kompanije Rubin pružaju kvalitetne proizvode koji su rezultat tradicije dugog 60 godina.

Razlika između vinjaka i vina ogleda se i u samim karakteristikama pića.

Vinjak, kao produkt fermentacije i destilacije, obično sadrži između 40% i 53% alkohola, dok vino ima znatno niži sadržaj alkohola, koji se kreće od 7% do 12%.

Nakon destilacije, vinjak često stari dugo vremena, minimalno 2 godine, dok vino može biti servirano bez dodatnog starenja.

Ove dvije vrste alkohola imaju različite namjene i rituale konzumacije, što dodatno naglašava razliku između vinjaka i vina.

Kao jedan od najznačajnijih predstavnika jakih alkoholnih pića, vinjak oslikava strast proizvođača, a njegov proces pravljenja vidi se kao umjetnost.

Sa kapacitetima proizvodnje od 15 miliona litara, Srbiji pripada mjesto jednog od vodećih proizvođača vinjaka u Evropi.

Ovaj zaključak o vinjaku poziva vas da istražite ovaj divan svijet i otkrijete sve njegove tajne, uživajući u svakom gutljaju.

Mnogi drže ove dvije biljke u kući, a veoma su otrovne

Agrosavjet
-
0
Mnogi drže ove dvije biljke u kući, a veoma su otrovne

I Diffenbachia („Glupa trska“ ili „Svekrvin jezik“) i Filodendron su sobne biljke koje se lako uzgajaju, što ih čini popularnim i među početnicima i među iskusnim ljubiteljima biljaka.

Ova dva roda cvjetnica obuhvataju preko 500 vrsta. Iako su različite biljke, obje izazivaju toksične reakcije na sličan način.

Diffenbachia je poznata pod nekoliko narodnih imena, kao što su „Glupa trska“ i „Svekrvin jezik“, što upućuje na njenu toksičnost kada se proguta.

Postoji i biljka iz roda Dracena, koja nije srodna Diffenbachiji, ali se takođe naziva „svekrvinim jezikom“.

U zavisnosti od vrste, listovi Diffenbachije su obično zeleni sa bijelim i žutim šarama.

Neke vrste mogu narasti između 1,8 i 2,4 metra, dok druge mogu ostati skraćene na visinu od 30 cm. Diffenbachia sezonski cvjeta, ali rijetko kada cvjeta u zatvorenim uslovima. Takođe, biljka luči sok koji može izazvati bolnu iritaciju na koži.

Filodendron obično ima velike listove koji su režnjeviti ili duboko usječeni. Listovi mogu biti ovalnog ili kopljastog oblika, ali i raznih drugih formi. Neke vrste su puzavice sa vazdušnim korijenjem i mogu dostići velike visine.

Zašto su Diffenbachia i Filodendron otrovne biljke?

Obje biljke, Diffenbachia i Filodendron, sadrže kalcijum-oksalat, koji može izazvati toksične reakcije ako se biljka neadekvatno rukuje ili proguta. Ovi oksalati formiraju rafide, mikroskopske igličaste strukture. Tačna funkcija kalcijum-oksalatnih kristala u biljkama nije u potpunosti razjašnjena, ali se vjeruje da služe kao zaštita od biljojeda.

Rafide mogu izazvati mehaničke povrede i bolnu mikrotraumu, što dovodi do trenutnog bola i oticanja kada se biljka žvaće ili kada njen sok dođe u kontakt sa kožom ili očima.

Svi dijelovi biljke Diffenbachia sadrže rafide. Pored toga, rafide u ovoj biljci oslobađaju proteolitičke enzime koji pojačavaju simptome, izazivajući oticanje i probleme sa disanjem. Kod Filodendrona, oksalati su uglavnom prisutni u listovima. Neke vrste Filodendrona mogu davati jestive plodove, ali nezreli plodovi sadrže kalcijum-oksalate.

U težim slučajevima oralnog trovanja, bol i oticanje mogu dovesti do prekomjernog lučenja pljuvačke, otežanog ili bolnog gutanja i gubitka govora. Kontakt sa kožom može izazvati osip, oticanje, crvenilo i dermatitis (upalu kože). Ako sok biljke dospije u oko, može izazvati iritaciju, abrazije rožnjače, pa čak i trajna oštećenja vida u rijetkim slučajevima, navodi Diana N. Pei, PharmD, sertifikovani specijalista za informacije o trovanju.

Prva pomoć:

  • Ako je biljka progutana, isprati usta vodom i ispljunuti ostatke biljke. Ako iritacija u ustima ne prestaje, sisanje kockica leda ili zaleđenih slatkiša može pomoći u ublažavanju bola. Ne treba forsirati unos tečnosti.
  • Ako osoba prekomjerno luči pljuvačku, ima ozbiljno oticanje usta ili otežano gutanje i disanje, odmah pozvati hitnu pomoć.
  • Ako sok biljke dospije na kožu, zahvaćeno mjesto treba odmah oprati sapunom i vodom najmanje 15 minuta.
  • Ako sok dospije u oči, odmah ih isprati čistom vodom najmanje 15 minuta. Potražiti medicinsku pomoć ako su simptomi ozbiljni ili ne prolaze.

Ova biljka je veoma popularna, pa ako ste se riješili da ukrašava i vaš dom najbolje bi bilo da se posavjetujete sa stručnim licem, prenosi Krstarica.

1...101112...1.012Stranica 11 of 1.012

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia