Naslovnica Blog Stranica 11

Kako izgleda krompir pun hemije: Na ovaj dio morate obratiti pažnju

Agrosavjet
-
0
Kako izgleda krompir pun hemije: Na ovaj dio morate obratiti pažnju

​Krompir je osnovna namirnica mnogih jela širom svijeta, ali postoji jedna stvar na koju morate obratiti pažnju.

Jedan mali detalj može otkriti prisustvo pesticida koji mogu biti opasni po vaše zdravlje. Zelena boja kore na krompiru može biti znak toksičnih supstanci u ovom povrću, prenosi „24sata“.

Zelena boja se javlja prirodno kada krompir bude izložen svjetlosti, što podstiče proizvodnju hlorofila. Međutim, ispod ove zelene boje može se kriti solanin, otrovna supstanca koja može biti štetna po zdravlje.

Pročitajte: Pesticidi u hrani – Koje mjere preduzeti?

Solanin se proizvodi kako bi zaštitio krompir od insekata i gljivica, ali može biti štetan po ljude. Može oštetiti ćelijske membrane i negativno uticati na crijevnu propustljivost.

Iako je solanin prisutan u malim količinama u krompiru, izlaganje svjetlosti može povećati njegov nivo. Ljuštenje krompira može smanjiti prisustvo solanina, ali ne u potpunosti.

Ako primijetite zelenu boju na krompiru, možete odsjeći zahvaćeni dio, ali ako je zelena boja prisutna na većem dijelu krompira, najbolje je izbjegavati ga.

Da biste spriječili stvaranje solanina, čuvajte krompir na suhom i tamnom mjestu, daleko od sunčeve svjetlosti. Ovim jednostavnim korakom možete zaštititi svoje zdravlje i uživati u bezbjednoj hrani, prenosi „Oslobođenje„.

Kako pravilno orezivati voćke?

Agrosavjet
-
0
Kako pravilno orezivati voćke?

Orezivanje voćaka je jedna od ključnih agrotehničkih mjera koja direktno utiče na njihov rast, razvoj i plodonošenje.

Šta se postiže orezivanjem?

Pravilnom rezidbom poboljšava se prozračnost krošnje, omogućava bolja osunčanost, smanjuje rizik od bolesti i štetočina, te se podstiče formiranje kvalitetnijih plodova. Osim toga, orezivanje doprinosi ravnoteži između vegetativnog i generativnog rasta, što je od suštinskog značaja za dugovječnost i produktivnost voćke. Bez redovne i pravilne rezidbe, voćke mogu postati previše guste, sa smanjenom rodnošću i većom podložnošću različitim stresnim faktorima.

Naučiti razlikovati pupoljke

cvijetni i lisni pupoljci

Ako orezujete dok biljka miruje, morate poznavati razlike između dvije vrste pupoljaka. Postoje cvjetni i lisni pupoljci. Ako je svrha rezidbe poticanje cvjetanja i plodonošenja, ni u kojem slučaju ne smijete dirati cvjetne pupove. Ako se voćka redovno ne reže, postupno dolazi do premještanja rasta i vrhove ili obod krošnje, a niži dijelovi odumiru. Voćka gubi rodnu površinu, slabi rast mladica, a rodnost još više opada jer nema obnove rodnih izdanaka. Voćka koja se redovno orezuje ima prozračnu i dobro osvijetljenu krošnju, što povoljno utiče na kakvoću plodova i zdravstveno stanje voćke.

 

U zgusnutim i zasjenjenim krošnjama predugo se zadržava vlaga nakon kiše i zato su voćke sklone bolestima. Orezane se krošnje  zbog obilja svjetla i prozračivanja brže suše i rjeđe dolazi do infekcije.

Važno je znati

Jedno od ključnih pravila za rezidbu je da uvijek orezujete grane neposredno iznad pupoljaka, koje će se naknadno transformirati u nove izdanke. Stoga je vrlo važno paziti u kojem smjeru pupoljci „gledaju“, jer će u budućnosti u istom smjeru rasti novi izbojci. Prikraćivanje ljetorasta treba izvršiti neposredno iznad pupoljka, 2-3 mm, sa blago zakošenim rezom prema sredini pupoljka. Na primjer, ako želite oblikovati krunu samostojećeg grma, grane treba podrezati blizu pupova, koji su orijentirani prema van kako bi otvorili središte.

Orezivanje voćki važan je zadatak koji će vam pomoći da iz godine u godinu imate bolji urod i obliniju berbu omiljenih plodova. No, to nije nimalo jednostavan zadatak. Zašto? Postoje posebne tehnike potrebne za orezivanje različitih vrsta voćaka, kao i pravilno doba godine kad se one režu. Stoga su profesionalni vrtlari izdvojili šest najčešćih grešaka pri rezidbi voćaka koje treba izbjegavati.

Rezidba u pogrešno vrijeme

Bilo bi pogrešno pretpostaviti da će sve voćke, odabrane za vaš vrt, zahtijevati orezivanje u isto doba godine. Naime, različite vrste trebaju rezidbu u različito doba godine. Na primjer, stabla jabuka i krušaka orezujete zimi, tokom njihova mirovanja nakon što lišće opadne.

Međutim, koštičave voćke, poput breskvi, šljiva, trešanja i marelica, potrebno je orezivati u proljeće ili ljeto. Te se voćke orezuju kada su u aktivnom rastu kako bi se izbjegle bolesti, poput srebrnog lišća, čije su spore aktivne zimi i mogu ući u rezove tokom perioda mirovanja.

Ako voćke orežete prerano, npr. u jesen kada je vrijeme još toplo, tada mogu izbaciti novi rast koji neće imati vremena očvrsnuti. Taj će novi rast biti osjetljiv na oštećenja od zimskih mrazeva. Nadalje, neke voćke, poput stabla smokve, pustiće sok ako se orezuju tokom ljeta. To je najbolje izbjegavati jer stablo uslijed stresa može biti izloženo povećanom riziku od bolesti.

Pročitajte: OREZIVANJEM i ČUPKANJEM do savršene biljke i maksimalnog PRINOSA!

Previše orezivanja

Zbog prekomjernog orezivanja može doći do niza problema kao što su smanjeni urod, oslabljena struktura stabla, sporiji oporavak i odgođena berba. Takođe, ukoliko se deblo stabla i preostale grane izlože prekomjernoj količini sunčeve svjetlosti, može doći do opekotina koje se u konačnici mogu pokazati kobnima za stablo.

Pri orezivanju bilo koje voćke, bolje je pridržavati se pravila „rezidbe jedne trećine“ i ne uklanjati više od trećine stabla niti u jednom trenutku.

Ako ipak trebate obnoviti zaraslo ili zapušteno stablo, bolje je to učiniti kroz nekoliko godina nego odjednom. Zapamtite, dramatičnom snažnom rezidbom možete nepotrebno ukloniti rodne grane, a stablo može reagovati na način da pusti nove, slabe grane koje neće moći nositi težinu velikog uroda nego će pucati i stvoriti ulazne tačke za štetočine i bolesti.

Nepravilni rezovi

Način na koji orezujete važan je za osiguravanje dugoročnog zdravlja vaše voćke. Uobičajenu grešku predstavlja rez u ravnini. Ova vrsta posjekotine neće pravilno zacijeliti i može se inficirati, što potencijalno uzrokuje probleme. Preporučuje se orezivanje grana do ovratnika – izbočine koja se nalazi na mjestu gdje se grana susreće s glavnom granom ili deblom. Pritom se ovratnik ne smije oštetiti, što se vrlo često događa kod reza u ravnini. Osim toga, probleme može uzrokovati i ostavljanje velikog dijela mrtve grane.

Kada je riječ o rezanju velikih grana, stručnjaci preporučuju uklanjanje u dijelovima, što će smanjiti težinu i spriječiti povlačenje kore pri odvajanju grane od debla. Takvo oštećenje kore ostavlja gole dijelove stabla koji su osjetljivi na štetočine i bolesti.

Svaka bolest ili propadanje uzrokovano neprikladnim rezovima može naštetiti zdravlju stabla, pa čak i potencijalno ubiti voćku.

Pročitajte: Zašto je danas OREZIVANJE VOĆAKA toliko bitno kada su voćke i prije davale plodove?

Korištenje prljavog alata

Jedno od glavnih vrtlarskih pravila uopšteno odnosi se na čist i oštar vrtni alat. U slučaju orezivanja tupi i zarđali alati napraviće nazubljene i izlizane rezove na granama, pa čak i oštetiti koru. Takvim posjekotinama može trebati više vremena da zacijele, ostavljajući stabla osjetljivijima na štetočine i gljivične bolesti.

Alati se mogu održavati oštrim pomoću jednostavnih džepnih kamenčića za oštrenje, dok se maramice za sterilizaciju mogu koristiti kako bi se alat zaštitio od bolesti. Oprema za dezinfekciju je važna kako bi se izbjeglo širenje bolesti po vrtu. Čišćenje alata ne oduzima mnogo vremena, a ako to radite redovno, zadatak će biti brz i jednostavan.

Korištenje pogrešnog alata

Ne samo da alat mora biti čist i oštar, nego je bitno i što koristite. Za rezidbu su potrebne vrtne škare, pile, škare za rezanje grana… pri čemu treba znati da se svaki komad alata koristi za određenu debljinu grana jer korištenje pogrešnog alata može dovesti do oštećenja na stablu. Uvijek provjerite preporuke proizvođača za maksimalnu debljinu grana koje mogu rezati.

Izostanak orezivanja

Rast voćki bez nadzora i orezivanja može uzrokovati niz potencijalnih problema: rast pod neželjenim uglom ili previsoko, ograničena proizvodnja plodova, velik broj mrtvih i bolesnih grana čiji pad uzrokuje opasnost i koje šire patogene po ostatku stabla.

Rasad paradajza – od sjemena do mlade biljke

Agrosavjet
-
0
Rasad paradajza – od sjemena do mlade biljke

Rasad paradajza od sjemena do mlade biljke traje od 30 do 65 dana. Sjetva se obavlja u kontejnerima, do klijanja sjemena temperatura treba da bude od 23 – 26°C.

Kako pravlno poseijati sjeme preporučuje Vam Lazović – Đoković Nada, PSSS.

Proizvodnja rasada paradajza traje od tridesetak dana u ljetnjim uslovima za rasađivanje iz kontejnera, pa do 65 dana u zimskim mjesecima za ranu proizvodnju.

Radi smanjenja rizika od pojave štetočina i bolesti, rasadnik treba da bude očišćen od korova i svega što nije potrebno I da je što duže ostavljen očišćen i otvoren.

Dezinfekcija kontejnera

Obavezno oprati korišćene kontejnere, kako bi se odstranili zaostali dijelovi korijena i treseta a poželjno bi bilo da se uradi I dezinfekcija. Za tu namjenu može poslužiti rastvor varikine 10% u koji se tokom noći potope kontejneri i sledeće jutro izvade i dobro operu.

Ukoliko su kontejneri novi, nema potrebe za dezinfekcijom. Uglavnom je isti slučaj i kada kontejneri nisu dugo korišćeni, a dobro su oprani nakon primene.

Pročitajte: Kako odabrati najbolje kontejnere i saksije za sadnju biljaka

Punjenje kontejnera

Ukoliko je supstrat presušen poželjno je prije sjetve pokvasiti supstrat radi aktivacije okvašivača. Supstrat ne miješati sa drugim materijalima, niti dodavati bilo kakva đubriva, biostimulatore ili neke druge proizvode. Koristiti supstrate namenjene za sjetvu.

Ukoliko se kontejneri pune ručno, radi postizanja ujednačenosti punjenja preporučuje se puniti kontejnere na sljedeći način:

– Ručno napuniti jedan kontejner i ostaviti ga sa strane. Taj kontejner koristiti za sabijanje supstrata u drugim kontejnerima

– Uzeti drugi kontejner i ravnomjerno rukom rasturiti supstrat po cijelom kontejneru. Uzeti kontejner koji se koristi za sabijanje, staviti ga na kontejner na koji je rasturen supstrat i umjereno pritisnuti. U ćelije kontejnera gdje nedostaje supstrata, dodati supstrat i ponoviti pritiskanje kontejnerom koji koristimo za sabijanje. Na taj način trebali bi dobiti ujednačenu sabijenost treseta u cijelom kontejneru, tzv. tvrdu posteljicu na koju se stavlja sjemenka prilikom sjetve.

Sjetva

Sjemena prije sjetve nije preporučljivo tretirati nikakvim preparatima, pesticidima, mikrobiološkim đubrivima, stimulatorima rasta kao I potapanje i ostavljanje u vodi. Sjeme posejati plitko, na svega nekoliko mm dubine, u supstrat. Ukoliko su kontejneri napunjeni na prethodno opisani način, sjemenka se jednostavno položi na sabijeni supstrat (tvrda posteljica) i lagano pokrije supstratom (mek pokrivač).

Po završenoj sjetvi potrebno je zaliti kontejnere. Prvo zalivanje se vrši tako što se kontejneri stave u kadice sa mlakom/toplom vodom. Ovakvo zalivanje omogućava da supstrat kapilarnim silama upije veliku količinu vode i ravnomjerno je rasporedi po cijelom kontejneru. Dodatna prednost je u tome što ne dolazi do izbacivanja semenki iz kontejnera uslijed udarca kapljica. Naredna zalivanja moguće je vršiti odozgo kantama sa ružom ili slično.

Nakon zalivanja kontejnere prenijeti u klijalište ili rasadnik. Dok ne krene klica potrebno je održavati temperaturu supstrata na 23-26°C. Kada krene nicanje neophodno je značajno smanjiti temperaturu da ne bi došlo do izduživanja rasada.

Biljkama protiv oticanja nogu

Agrosavjet
-
0
Biljkama protiv oticanja nogu

U vrelim letnjim danima oticanje nogu postaje problem koji muči veliki broj ljudi. Biljke su tu da vam pomognu da izbacite višak tečnosti iz organizma i poboljšate perifernu cirkulaciju. Takođe, od biljaka se vrlo jednostavno prave i losioni za negu stopala koji će vam pomoći da hodate lako.

Malo je poznato da je peršun, obično poznat kao nemaštoviti dekor restoranskih jela iz osamdesetih, veoma lekovita biljka. Sadrži velike količine provitamina A, vitamina C, E i K. Njegovo korenje, lišće i seme (tačnije rečeno plod) obiluju etarskim uljem koje sadrži moćna jedinjenja miristicin i apiol. Peršun je bogat i moćnim antioksidansom, flavonoidom luteolinom. Njegovi zeleni listovi obiluju hlorofilom i gvožđem.

Peršun se u fitoterapiji koristi kao lek za organe za varenje, disanje i mokrenje. Podstiče proces izbacivanja toksina iz organizma, jača imuni sistem i deluje protivupalno pa se preporučuje osobama koje pate od artritisa i reumatoidnog artritisa. 

Kao i njegovi rođaci iz porodice štitarica (anis, morač, celer, mirođija angelika) podstiče varenje, sprečava gasove i nadutost. 

Koren, lišće, a posebno seme ove biljke su moćni diuretici, pospešuju izbacivanje viška tečnosti iz organizma, pa se posebno preporučuju onima koji pate od oticanja nogu, ali i celulitisa. U studiji iz 2002. Objavljenoj u časopisu Journal of Ethnopharmacology, izneti su dokazi koji idu u prilog korišćenju peršuna kao moćnog diuretika koji ima jednu veoma važnu osobinu. Bogat je kalijumom što je veoma važno jer mnogi diretici smanjuju nivo kalijuma u ​​organizmu.

Sada je i pravi trenutak da se sakupi kukuruzna svila, blag i efikasan diretik. Kombinacija kukuruzne svile i zelenog čaja, odlična je kod otoka nogu, celulita i za mršavljenje. Zeleni čaj bogat antioksidansima i kofeinom koji je odličan za borbu protiv celulita i masnih naslaga. Kukuruzna svila ima potpomažući efekat kod ovih stanja, jer pomaže da se izbaci višak tečnosti iz organizma.

Čuveni antički lekar Dioskorid hvali rastavić (Equisetum arvense) kao odličan lek za plućne bolesti, ali i za izbacivanje viška vode iz organizma. U istu grupu biljaka ubrajaju se i peteljke trešnje i višnje, ali i seme lubenice i dinje.

Pročitajte: Šest najboljih eteričnih ulja za OTICANJE i UPALU: Evo kako možete sami da napravite oblogu (RECEPT)

Suručica, medunika ili konačara (Filipendula ulmaria) obično raste pored reka i potoka na zemljištu koje zadržava vodu. Njeni listovi podsećaju donekle na paprat, a cvetovi su sitni, beli i skupljeni u cvast na vrhu stabljike. Suručica sadrži salicilna jedinjenja koja se u organima za varenje pretvaraju u salicilnu kiselinu, jedinjenje zahvaljujući kome suručica smiruje upale i ublažava bol.

Ruzmarin, hajdučka trava i glog poboljšavaju perifernu cirkulaciju, pa su korisni za ljude koje muči oticanje nogu.

Čajna mešavina za izbacivanje viška vode i otoka:

Peršun (Petrosalinum sativum) list 100g

Rastavić (Equisetum arvense) 100g

Morač (Foeniculum vulgare) 100g

Sve biljke pomešajte, pa tri supene kašike smeše prelijte sa pola litra ključale vode. Promešajte, poklopite i ostavite da stoji 20 minuta. Procedite, ohladite i popijte u toku dana u manjim gutljajima.

Čajna mešavina protiv otoka u nogama:

Suručica (Filipendula ulmaria) 50g

Divlja dan i noć (Viola tricolor) 50g

Rastavić (Equisetum arvense) 50g

Ruzmarin (Rosmarinus officinalis) 50g

Sve biljke pomešati pa 3 supene kašike smeše preliti sa 750ml ključale vode, promešati, poklopiti i ostaviti pola sata. Procediti i piti u toku dana u manjim gutljajima.

Puder za otekla stopala

100g kukuruznog štirka sijajte u čistu i suvu teglu, dodajte 20g sode bikarbone, pa u to nakapajte 15 kapi etarskog ulja lavande i 30 kapi etarskog ulja nane. Zatvorite i sve dobro protresite. Nakon pranja i sušenja nogu peškirom pospite ovim puderom. Takođe veoma je korisno nasuti malo pudera u obuću koju nosite.

Losion za lak korak

20 g žalfije sipajte u čistu teglu, prelijte sa 200ml apotekarskog alkohola (70%) i dobro promućkajte. Ostavite da stoji na tamnom i hladnom mestu dve nedelje. Procedite, dodajte 20 kapi etarskog ulja eukalitusa i 10 kapi etarskog ulja nane. Sipajte u čistu flašicu koja se dobro zatvara. Koristite dva do tri puta na dan.

Momčilo Antonijević / snaga bilja

Prirodni lijekovi na našem portalu su preporuke preventivnog karaktera za vođenje zdravog načina života. Ukoliko imate neki zdravstveni problem prvo što trebate uraditi jeste da se konsultujete sa ljekarom. Ni u kakvom slučaju se nemojte oslanjati na alternativnu medicinu bez stručnog mišljenja.

Radovi u pčelinjaku u februaru

Agrosavjet
-
0
Radovi u pčelinjaku u februaru

Februar je u našim krajevima vrlo prevrtljiv mjesec. Padavine u februaru uglavnom su u obliku snijega, a ponekad u kopnenim krajevima temperature za sunčanih dana mogu biti prilično visoke, posebno kako se bliži kraj tog mjeseca. Te toplije dane viših dnevnih temperatura (iznad 15 °C) bez vjetra možemo iskoristiti za kontrolu i nadopunu zaliha hrane ukoliko smatramo da u ih u određenoj košnici nedostaje.

pčelarska oprema

To naravno ako se pokaže kao potreba treba odraditi brzo ali lagano i bez uznemiravanja zajednice. Sve potrebne stvari uostalom kao i uvijek trebaju nam biti uvijek pri ruci, kako se ne bi dogodilo da moramo nekoliko puta otvarati i zatvarati košnicu ili da ostavimo otvorenu košnicu u potrazi za pogačom ili nečim drugim što dovodi do grabeži. Tu praksu uostalom treba primjenjivati tokom cijele godine.

Pčele odnosno matica, već u januaru počinje laganim polaganjem jajašca tako da u slučaju potrebe za eventualnim otvaranjem košnice to treba takođe imati stalno na umu. Bespotrebno ili dugotrajno otvaranje košnice u februaru može u najboljem slučaju izazvati prehladu vašeg novog legla, a to ne želite svojim pčelama.

Iako mnogi pčelari to rade u februaru, još je rano ocjenjivati eventualne zimske gubitke pčelinjih zajednica. Taj dio odradi ćemo od sredine do kraja marta. Međutim sad je vrijeme da počnemo s ozbiljnijim pripremama za radove u sljedećem mjesecu.

Pričitajte: KOŠNICA SHOP – Klikom do pčelarske opreme

Tako samo užičavanje okvira ukoliko obavimo u februaru nećemo nimalo pogriješiti, krajem mjeseca možemo početi i sa uređenjem te postavljanjem higijenskih pojilica. Njih na pravom pčelinjaku nikad ne smije nedostajati, a previše ih nema nigdje, naime kod pojilica vrijedi pravilo: Više je bolje. Možemo takođe tokom februara početi sa pripremom rezervnih podnica i nastavaka ukoliko pčelarimo sa LR košnicama. Zamjena podnica i dodavanje novih nastavaka u martu kad obično te poslove u pčelinjaku obavljamo ići će mnogo brže.

U februaru treba osim pčelinje opreme poput nastavaka, okvira, dimilica i drugog koja se ne nalazi direktno na pčelinjaku svakako pregledati i servisirati ostalu opremu recimo kosilice, grablji, lopata i ostalog pribora za uređenje okoline vašeg pčelinjaka.

Također ovisno da li širite ili smanjujete pčelinjak možete početi razmišljati kod kojeg proizvođača pčelinjih matica ćete tokom godine nabavljati nove. Poznat nedostatak naših proizvođača matica je manjak kvalitetnih pčelinjih matica tokom sezone kad se iste mijenjaju.

Ostatak radova u februaru koje nismo spomenuli, a smatrate da bi ih mogli odraditi imajući u vidu vaše slobodno vrijeme i vremensku prognozu potražite u sljedećem nadolazećem mjesecu martu.

U februaru možete početi sa pripremom nastavaka i podnica koje se zimi ne nalaze na pčelinjaku. Svaka košnica bi trebala imati minimalno još dva spremna nastavka prije sezone. Ukoliko dakle imate 50 košnica što je otprilike neki prosjek kod nas trebate imati pripremljeno dakle minimalno još 100 nastavaka i barem 20-30 podnica iako je bolje za 50 košnica da imate 50 rezervnih očišćenih spremnih podnica.

Unutrašnje održavanje košnice

Iznutra košnica može i smije biti tretirana isključivo pčelinjim voskom, ili propolisom. Dezinfikovanje košnice vrši se isključivo izvorima topline (vatra ili vrela voda) ili čistim alkoholom. Nikakva druga tretiranja košnice iznutra niti su potrebna niti bi ih trebalo upotrebljavati. To se kao prvo prije svega tiče zdravlja vaših pčela , ali i vaših budućih proizvoda iz te košnice.

Vanjsko održavanje košnice

Jedino prirodna, ekološki sigurna i ne sintetička vanjska obrada trebala bi biti prioritet za ispravno održavanje svake vaše košnice. Pogrešno je uvjerenje pojedinih pčelara da debeli slojevi raznoraznih boja i lakova (neprovjerene kvalitete) efikasno štite vašu košnicu izvana. Stari su majstori nekad kao zaštitu drva upotrebljavali samo plamen jer uostalom drugo niti nisu imali na raspolaganju. Primjeri sto, dvjesto godina starih rezbarija koje nikad nisu bile ničim tretirane dokazuju da je plamen efikasna zaštita za drvo. Ukoliko baš treba pčelinjak izgledati kao krilo neke šarene vrste papagaja koristite ekološke boje isključivo provjerenih proizvođača. Lako se i jednostavno nanose pčelama ne smetaju a vaše će košnice biti zaštićene.

pčelarska oprema bosna i hercegovina

Održavanje košnica ne odnosi se samo na bojenje i dezinfekciju. Podnica u se sezoni nosi velik teret ukoliko popusti propustili ste sezonu uz upitan opstanak vaše pčelinje zajednice. Dakle iako se u literaturi ne spominje posebno održavanje nastavaka i podnica podrazumijeva i kontrolu čvrstoće. Za ovaj zahvat trebat će vam čekić i čavlići. Profesionalne klamarice mogu ih zamijeniti ali one dobre su preskupe i neisplative. One lošije uglavnom jeftinije i slabije ne zadovoljavaju te na njih niti ne pomišljajte.

Koje cvijeće i povrće sijati u februaru?

Agrosavjet
-
0
Koje cvijeće i povrće sijati u februaru?

U februaru možemo započeti prve radove u bašti, kako u zatvorenom prostoru, tako i na otvorenom, ali naravno, ako vremenski uslovi to dozvoljavaju. Pravilnim planiranjem i odabirom kultura koje podnose niže temperature, možete osigurati ranu berbu i cvjetanje u proljećnim mjesecima.

Povrće koje se može sijati u februaru

U zatvorenom prostoru

U prvih deset dana februara možete započeti sjetvu određenih vrsta povrća u toplim lejama, plastenicima, staklenicima ili kod kuće. Među biljkama koje se u ovom periodu mogu sijati su:

  • Paradajz
  • Paprika
  • Keleraba
  • Kupus

Sjetva u zatvorenom prostoru omogućava biljkama da započnu rast u kontrolisanim uslovima, što im daje prednost kada dođe vrijeme za presađivanje na otvoreno.

Pročitajte: Šta sve možete uraditi u bašti tokom februara

Na otvorenom

U drugoj polovini februara može se započeti priprema bašte za ranu sjetvu. Obrada zemlje zavisi od uslova – može se vršiti ručnim alatima, kultivatorom ili mehanizacijom. Bitno je da tlo bude dovoljno suvo kako bi se moglo obrađivati.

Ako nema snijega, u podignutim lejama se skida zimski malč, posipa kompostom i ostavlja da se zemlja ugrije prije same sjetve. U ovom periodu možete posijati:

  • Crni i bijeli luk
  • Zelenu salatu
  • Peršun
  • Šargarepu
  • Rotkvice
  • Spanać
  • Grašak
  • Paškanat

Ove kulture podnose niže temperature i mogu klijati čak i pri hladnijem vremenu, omogućavajući vam raniju berbu u proljećnim mjesecima.

Cvijeće koje možete sijati i saditi u februaru

S obzirom na to da februar može biti nepredvidiv mjesec sa povremenim mrazevima, sjetva cvijeća se uglavnom obavlja u zaštićenom prostoru. Ako želite da vaš vrt i balkon budu šareni čim proljeće stigne, sada je pravo vrijeme da započnete sadnju.

Cvijeće koje se može posijati u zatvorenom prostoru:

  • Petunije
  • Karanfili
  • Žalfija
  • Lobelija

Cvijeće koje možete saditi na otvorenom (ako zemlja nije smrznuta):

  • Gladiola (lukovičaste biljke)

Ukoliko planirate sadnju cvijeća iz sjemena, najbolje je da to uradite u saksijama, koje kasnije možete premjestiti na otvoreno kada temperature budu stabilnije.

Proizvodnja rasada paradajza: Priprema, sjetva i njega

Agrosavjet
-
0
Proizvodnja rasada paradajza: Priprema, sjetva i njega

Uspješna proizvodnja rasada paradajza jedan je od uslova uspješne proizvodnje. Ukoliko se koristi manje kvalitetan rasad, dalji koraci u proizvodnji mogu biti otežani, pa i bezuspješni.

Proizvodnja rasada paradajza

Proizvodnja rasada paradajza traje od tridesetak dana u ljetnjim uslovima za rasađivanje iz kontejnera, pa do 65 dana u zimskim mjesecima za ranu proizvodnju. Savjeti kako da izbjegnemo greške u proizvodnji rasada ovog kontinuirano traženog povrća na tržištu, daje agronom Nada Lazović Đoković.

Sjetva sjemena paradajza u rasadnik

Radi smanjenja rizika od pojave štetočina i bolesti, rasadnik treba da bude očišćen od korova i svega što nije potrebno i da je što duže ostavljen očišćen i otvoren.

Dezinfekcija kontejnera

Obavezno oprati korišćene kontejnere, kako bi se odstranili zaostali dijelovi korijena i treseta a poželjno bi bilo da se uradi I dezinfekcija. Za tu namjenu može poslužiti rastvor varikine 10% u koji se tokom noći potope kontejneri i sledeće jutro izvade i dobro operu, savjetuje Lazović Đoković.

Ukoliko su kontejneri novi, nema potrebe za dezinfekcijom. Uglavnom je isti slučaj i kada kontejneri nisu dugo korišćeni, a dobro su oprani nakon primjene.

Punjenje kontejnera

Ukoliko je supstrat presušen poželjno je pre sjetve pokvasiti supstrat radi aktivacije okvašivača. Supstrat ne miješati sa drugim materijalima, niti dodavati bilo kakva đubriva, biostimulatore ili neke druge proizvode. Koristiti supstrate namjenjene za sjetvu.

Ukoliko se kontejneri pune ručno, radi postizanja ujednačenosti punjenja preporučuje se puniti ih na sledeći način:

  • Ručno napuniti jedan kontejner i ostaviti ga sa strane. Taj kontejner koristiti za sabijanje supstrata u drugim kontejnerima
  • Uzeti drugi kontejner i ravnomerno rukom rasturiti supstrat po celom kontejneru. Uzeti kontejner koji se koristi za sabijanje, staviti ga na kontejner na koji je rasturen supstrat i umjereno pritisnuti. U ćelije kontejnera gde nedostaje supstrata, dodati supstrat i ponoviti pritiskanje kontejnerom koji koristimo za sabijanje. Na taj način trebali bi dobiti ujednačenu sabijenost treseta u cijelom kontejneru, tzv. tvrdu posteljicu na koju se stavlja sjemenka prilikom sjetve.

Sjetva: Tvrda posteljica i mek pokrivač

Sjemena prije sjetve nije preporučljivo tretirati nikakvim preparatima, pesticidima, mikrobiološkim đubrivima, stimulatorima rasta kao i potapanje i ostavljanje u vodi.

Sjeme posijejati plitko, na svega nekoliko milimetara dubine, u supstrat. Ukoliko su kontejneri napunjeni na prethodno opisani način, sjemenka se jednostavno položi na sabijeni supstrat (tvrda posteljica) i lagano pokrije supstratom (mek pokrivač), podseća savjetodavac.

Po završenoj sjetvi potrebno je zaliti kontejnere. Prvo zalivanje se vrši tako što se kontejneri stave u kadice sa mlakom/toplom vodom. Ovakvo zalivanje omogućava da supstrat kapilarnim silama upije veliku količinu vode i ravnomjerno je rasporedi po cijelom kontejneru. Dodatna prednost je u tome što ne dolazi do izbacivanja sjemenki iz kontejnera uslijed udarca kapljica. Naredna zalivanja moguće je vršiti odozgo kantama sa ružom ili sl.

Nakon zalivanja kontejnere prenijeti u klijalište ili rasadnik. Dok ne krene klica potrebno je održavati temperaturu supstrata na 23-26°C, ističe savjetodavac PSSS i dodaje da kada krene nicanje neophodno je značajno smanjiti temperaturu da ne bi došlo do izduživanja rasada.

Izvor: poljosfera.rs

Koju kalibražu sjemenskog krompira odabrati za najbolji rod?

Agrosavjet
-
0
Koju kalibražu sjemenskog krompira odabrati za najbolji rod?

Kvaliteta sjemenskog krompira jedan je od najvažnijih uvjeta za dobivanje zdravih i jakih biljaka koje će dati visok urod dobre kvalitete. Kvaliteta sadnog materijala krompira određena je fiziološkom zrelošću, zdravstvenim stanjem i krupnoćom gomolja. Najbolja kalibraža sjemenskog krompira je 28/35 tzv. „klikeri“ koja daje najveći urod.

U Bosni i Hercegovini se u prometu sjemenskog krompira uglavnom nalazi sjemenski krompir sa oznakom A (original). To je najbolja i najprihvaćenija kategorija za proizvođače merkantilnog krompira. Zadnjih nekoliko godina samo se ona nalazi u prometu sjemenskog krompira. Ponekad se na tržištu, u ograničenim količinama, može pojaviti i sjemenski krompir s oznakom E (elita), koji je puno skuplji.

Poljoprivredni proizvođači su nerijetko u dilemi što kupiti kada je u pitanju veličina gomolja sjemenskog krompira. U pojedinim područjima, primjerice Hercegovina, često se kupuje i sadi krupna kalibraža (55/60) koja se reže prije sadnje. Međutim, posljednjih nekoliko godina u BIH u trendu su sitne kalibraže tzv. „klikeri“, koje su posebno omiljene među hobistima i manjim proizvođačima. Inače u zemljama zapadne Europe tržni proizvođači merkantilnog krompira isključivo sade sitnu kalibražu sjemenskog krompira.

Cijena sitne kalibraže je nešto veća, ali se u konačnici, kada je u pitanju takva kalibraža, od iste količine sjemenskog krompira dobije veći broj sadnih mjesta. Osim toga kod sadnje sitnih kalibraža nema rezanja i nema praznih mjesta jer svako sadno mjesto daje jednu ili dvije biljke.

Zašto je bolje saditi sitnu kalibražu?
Mnogi proizvođači kupuju sjemenski krompir većih kalibraža radi nešto niže cijene i početne uštede novca. Međutim,  gomolji sjemenskog krompira krupnih kalibraža, nakon naklijavanja se režu i uvijek prilikom sadnje, odnosno nicanja, postoji mogućnost praznih mjesta, kada pojedine klice ne krenu. Osim toga, struka kao i proizvođači sjemenskog krompira nikad ne preporučuju rezidbu jer je velika mogućnost prenošenja virusa i gljivičnih oboljenja na gomolj što može rezultirati njegovim propadanjem.

Danas se kod sjemenskog krompira koristi nekoliko osnovnih kalibraža i to: 28/35 (najmanja i najkvalitetnija kalibraža koja je dozvoljena u prometu tzv, „klikeri“ ), 35/55 i 55/60. Gomolji kalibraže 28/35 predstavljaju najkvalitetniji sadni materijal i daju u prosjeku dvije klice. Za površinu od jednog duluma, pri sadnji ove kalibraže, potrebno je 150 kg sjemenskog krompira, dok je za istu površinu potrebno 200 kg sjemenskog krompira kalibraže 35/55, odnosno 300 kg kalibraže 55/60.

Puno više informacija o kategorijama, kalibražama, ali i sortama sjemenskog krompira doznajte od naše Agro podrške na broj telefona 063/700-700.

(www.jabuka.tv)

Da li je kikiriki zdrav?

Agrosavjet
-
0
Da li je kikiriki zdrav?

Kikiriki je omiljena grickalica mnogih, ali da li ste znali da može biti i koristan dodatak vašoj ishrani?

Doktor Veroslava Stanković, dijetolog otkriva nekoliko činjenica o kikirikiju koje bi trebalo da znate.

Bogat izvor proteina

Kikiriki sadrži značajnu količinu biljnih proteina, što ga čini odličnim izborom za užinu, posebno za one koji žele da povećaju unos proteina.

Zdrave masti

Kikiriki je pun mono nezasićenih i poli nezasićenih masti koje pomažu u održavanju zdravog srca. Međutim, umjerena konzumacija je ključ, jer prekomjerni unos može dovesti do viška kalorija.

Vitamin E i antioksidansi

Kikiriki je dobar izvor vitamina E, koji pomaže u zaštiti ćelija od oksidativnog stresa, kao i drugih antioksidanasa koji mogu doprinijeti zdravlju.

Pročitajte: Saznajte kako se sije kikiriki, kako raste i kada se vadi

Pazite na alergije

Iako je kikiriki nutritivno bogat, treba biti oprezan ako imate sklonost ka alergijama. Čak i male količine mogu izazvati ozbiljne reakcije kod onih koji su alergični.

Prerađeni proizvodi

Maslac od kikirikija može biti ukusan i hranljiv, ali birajte one bez dodatnog šećera i hidrogenizovanih ulja.

„Uživajte u kikirikiju, ali zapamtite – umjerenost je ključ“, kaže dr Veroslava Stanković, prenosi Kurir.

Začin KUMIN: od njega se spava kao beba, poboljšava varenje i povećava odbranu organizma

Agrosavjet
-
0
Začin KUMIN: od njega se spava kao beba, poboljšava varenje i povećava odbranu organizma

Kumin, jedan od najstarijih i najšire korišćenih začina u svetskoj kuhinji, izdvaja se po svom toplom i blago gorkom ukusu koji dodaje kompleksnost mnogim jelima. Pored svojih kulinarskih upotreba, kumin je pokazao snažna lekovita dejstva i dugo se koristi u tradicionalnim medicinskim sistemima za lečenje stanja poput dijabetesa i gastrointestinalnih bolesti.

Kada se konzumira u ishrani ili uzima kao suplement, kumin može da poboljša zdravlje na nekoliko načina, kao što su smanjenje nivoa holesterola i podrška zdravoj telesnoj težini.

Postoje različite vrste ovog začina u zavisnosti od boje njegovog semena i intenziteta mirisa:

  • Beli kumin (Cuminum cyminum) – najčešći je u gastronomiji evropskih zemalja kao što je Španija, kao i u Aziji
  • Crni kumin (Nigella sativa) – manji od belog kumina, ali sa jačim, gorkim ukusom i prodornijim mirisom.

Nutritivne vrednosti kumina

Beli kumin je poznat po svojim nutritivnim svojstvima. Izvor je gvožđa, esencijalnog minerala za formiranje crvenih krvnih zrnaca i prevenciju anemije. Takođe sadrži antioksidante koji pomažu u smanjenju upala i zaštiti ćelija od oksidativnog oštećenja.

S druge strane, kumin je bogat kalcijumom, sa 1.098 miligrama (mg), dok mleko sadrži 125 miligrama na istoj količini. Takođe, sadrži mnogo gvožđa: 58,3 miligrama.

Kao i većina začina, kumin se obično konzumira u malim količinama. Iako kumin sadrži hranljive materije, normalna porcija ne pruža značajnu količinu nutrijenata, osim gvožđa.

Porcija od jedne kašičice (oko 5 grama) semenki kumina sadrži:

  • Kalorije: 22,5
  • Masti: 1,34 grama (g)
  • Ugljeni hidrati: 2,65 g
  • Proteini: 1,07 g
  • Vlakna: 0,63 g
  • Gvožđe: 3,98 mg, što je 22 odsto dnevnih potreba

Kumin je dobar izvor biljnog gvožđa, pri čemu porcija od jedne kašičice pokriva 22 odsto dnevnih potreba. Gvožđe je mineral potreban za proizvodnju hemoglobina, proteina koji prenosi kiseonik kroz telo. Takođe ima važne uloge u ćelijskoj funkciji, rastu i razvoju, kao i proizvodnji hormona.

Iako kumin ima visok sadržaj gvožđa, biljno gvožđe manje je biološki dostupno od hem gvožđa (koje se nalazi u životinjskim proizvodima), što znači da telo ne može da apsorbuje biljno gvožđe toliko efikasno kao hem gvožđe. Da bi se održali zdravi nivoi gvožđa, preporučuje se ishrana koja sadrži izvore oba tipa gvožđa, kako biljnog, tako i životinjskog.

Pored gvožđa, kumin sadrži i manje količine drugih hranljivih materija, uključujući kalcijum koji podržava zdravlje kostiju, i magnezijum, mineral potreban za zdrav odgovor na stres, funkciju nerava, kao i regulaciju nivoa šećera i krvnog pritiska.

Poboljšava probavu

Sa probavnog aspekta, beli kumin se tradicionalno koristi kao prirodni lek za ublažavanje problema sa stomakom, poput loše probave, gasova i grčeva. Njegova sposobnost da stimuliše proizvodnju želudačnih sokova poboljšava varenje i može da bude korisna osobama koje pate od spore probave.

Poboljšava kvalitet sna

Na kraju, ne treba da se zaboravi da kumin može da pomogne u poboljšanju kvaliteta sna. Kumin, posebno u infuziji, koristi se vekovima kao prirodni lek za indukciju opuštanja i poboljšanje noćnog odmora zbog svojih umirujućih svojstava.

Kumin sadrži komponente poput terpinena i karvona, koji imaju blage sedativne efekte na nervni sistem. Ove komponente mogu da pomognu u smanjenju stresa i anksioznosti, faktora koji obično otežavaju san. Kumin je takođe dobar izvor magnezijuma, minerala koji igra ključnu ulogu u regulisanju sna.

Snižava nivo šećera u krvi

Dodavanje kumina u ishranu može da bude efikasan prirodni način za podršku kontrolisanju nivoa šećera u krvi.

Pregled osam studija pokazao je da suplementacija kuminom poboljšava osetljivost na insulin i dovodi do smanjenja nivoa šećera u krvi na prazan stomak, kao i do smanjenja markera dugoročnog kontrole nivoa šećera u krvi, hemoglobina A1c (HbA1c).

Kumin sadrži jedinjenja sa svojstvima za smanjenje nivoa šećera u krvi, poput kuminaldehida, koji može da smanji nivo šećera inhibirajući određene enzime koji razlažu skrobove u glukozu (šećer). Kumin može takođe da podrži proizvodnju hormona insulina, koji reguliše nivo šećera u krvi, zaštitom i podrškom funkciji ćelija koje proizvode insulin u pankreasu.

Međutim, nisu sve studije pokazale da su suplementi kumina korisni za kontrolu nivoa šećera u krvi. Takođe, nije jasno kako kumin utiče na regulaciju nivoa šećera u krvi kada se konzumira u uobičajenim količinama u ishrani. Potrebna su dalja istraživanja kako bi se potvrdila ova korist.

Štiti od slobodnih radikala

Kumin je bogat antioksidansima, koji su jedinjenja koja štite od oštećenja ćelija neutralisanjem veoma reaktivnih supstanci poznatih kao slobodni radikali. Ako nivo slobodnih radikala postane previše visok, dolazi do stanja poznatog kao oksidativni stres, koji je povezan sa nekoliko zdravstvenih stanja, poput srčanih bolesti i određenih vrsta raka.

Ishrana bogata hranom koja sadrži antioksidante, kao što je kumin, pomaže u regulaciji nivoa slobodnih radikala snabdevanjem tela zaštitnim antioksidansima.

Kumin je dobar izvor nekoliko antioksidanata, poput fenolnih kiselina i flavonoida kao što su luteolin, kvercetin i apigenin. Istraživanja na životinjama sugerišu da konzumacija kumina može da pomogne u smanjenju markera oksidativnog stresa, povećanju prirodnih antioksidativnim odbrana i zaštiti od oštećenja tkiva. Međutim, istraživanja na ljudima o potencijalnim antioksidativnim efektima kumina su ograničena.

(Heraldo / Health)

1...101112...1.008Stranica 11 of 1.008

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia