Prije svega, treba rasčistiti da ova anomalija, koja se naziva BER (blossom and rot) i koja predstavlja nekrozu tkiva ploda paradajza, nije posljedica nikakve bolesti, niti napada neke štetočine i da je njen uzrok nastao mnogo prije nego što su posljedice postale uočljive.
Tokom vegetacije biljke paradajza, u procesu sazrijevanja plodova, mogu se na njihovim krajevima pojaviti ulegnuća i pjege truleži. Na mjestima gdje se prethodno nalazio cvijet, ova deformacija isprva izgleda kao vodom ispunjena braon tačka, da bi tokom vremena postepeno trulila i poprimala izgled tamno braon ili crne mrlje.
Sta je BER?
U pitanju je fiziološki poremećaj koji rezultira devijantnim izgledom ploda. Nije zarazan i neće se proširiti na ostale biljke sa one koja je njime već zahvaćena. Takođe, uzrok nastanka ne leži u nekoj bakteriji, niti gljivici.
Ipak, ova anomalija ima tendenciju da istovremeno zahvati nekoliko plodova iste biljke, i obično se javlja na početku procesa razvoja ploda, mada, u zavisnosti od podneblja u kojem se paradajz uzgaja, može se javiti i u drugim fazama vegetacije.
Šta dovodi do pojave BER-a?
U vezi se uzrokom ove pojave uvreženo je vjerovanje da je ona rezultat nedostatka kalcijuma u zemljištu i da dodavanje ovog elementa u zemljište, posipanjem kreča ili smrvljenih ljuski od jaja, može rješiti problem.
Međutim, to nije sasvim tačno. Uzrok BER-a je, zapravo, neadekvatna distribucija kalcijuma iz zemljišta ka biljci, odnosno ka njenim listovima i plodovima.
Iako većina tipova zemljišta sadrži dovoljne količine kalcijuma u sebi, dodavanje ovog elementa đubrenjem može pomoći zemlji koja je iscrpljena da povrati ravnotežu, a biljkama na njoj može omogućiti uslove za bolji rast. Ipak, precizne podatke o količinama raspoloživih elemenata u zemljištu i preporukama za njeno dalje đubrenje može dati jedino analiza zemljišta.
Pri tome, treba imati na umu da dodavanje kalcijuma u zemljište, u količinama koje su veće od neophodnih, istovremeno neće smanjiti šanse za pojavu BER-a budući da je uzrok ove anomalije nedovoljna pokretljivost kalcijuma iz zemljišta ka biljci i kroz samu biljku.
Kako izbjeći BER?
Uzroci koji dovode do ove anomalije tjesno su povezani sa nedostatkom vlage u zemljištu.
S obzirom na to da kalcijum iz zemljišta može biti dopremljen do biljke i kretati se kroz nju samo u uslovima obilne vlage u zemljištu, periodi suše uz izostanak zalivanja mogu dovesti do deficita kalcijuma u biljci usljed nemogućnosti njegove cirkulacije.
Pritom, pri zalivanju paradajza treba primjeniti tehniku obilnog, ali manje učestalog zalivanja, kako se zemljište ne bi prezasitilo vodom.
S obzirom na to da paradajz ima dubok korijen, obilno zalivanje pomoći će da se vlaga spusti u niže slojeve zemljišta gde je korijen ove biljke najrazgranatiji. Sa druge strane, pretjereno zalivanje može uzrokovati gljivična oboljenja na listovima paradajza.
Kao sredstvo za obezbjeđivanje konstantne vlage u zemljištu, jednako važno, kao i zalivanje, je adekvatno malčiranje zemljišta. Stoga, oko mjesta gdje stablo biljke ulazi u zemlju rasprostrite sloj organske materije, najbolje slame, kako biste pomogli zemljištu da sačuva vlagu nakon zalivanja ili kiše, koja će u suprotnom lako ispariti.
Malčiranje je korisno i iz razloga što spriječava da kapljice vode padnu na lišće biljke, te se tako predupređuju gljivična oboljenja.
Ipak, ako vaš paradajz i pored preduzetog bude zahvaćen BER-om, nemojte ga odmah baciti. Prethodno, manje oštećene površine mogu biti odstranjenje, a ostatak ploda može biti upotrebljen.
Čak iako je trulež zahvatila veći dio ploda, ovakav paradajz možete iskoristiti za kompostiranje.
Izvor: Agromedia Garden Betty
PROČITAJTE:
Bolesti paradajza abiotske prirode
Oprašivanje paradajza uz pomoć bumbara
Posadite paradajz u kavezu oko kante – Sjajna ideja za zalivanje