Opasno organsko jedinjenje koje postoji u ovoj biljci izaziva opekotine čak i kada je razblaženo kišnicom
Radiolog Nikola Striklend otišla je na odmor na karipsko ostrvo Tobago, tropski raj bogat idiličnim pješčanim plažama. Prvog jutra svog boravka tamo, tražila je školjke i korale u bijelom pjesku, ali, ubrzo se njen odmor pretvorio u pakao.Šetajući među kokosima i mangom na plaži, Striklendova i njen prijatelj naišli su mirisno zeleno voće slično divljim jabukama.
Oboje su nepromišljeno odlučili da zagrizu voće. Poslije kratkog trenutka uživanja u slatkom ukusu, grla su počela da im gore od ljutine, a uskoro jedva da su mogli da gutaju.
Voće o kojem je riječ pripadalo je drvetu mančinele (Hippomane mancinella), koje se ponekad naziva i „jabuka s plaže“ ili „otrovna guava“. Raste u tropskim predjelima na jugu Sjeverne Amerike, kao i u Centralnoj Americi, Karibima i sjevernim djelovima Južne Amerike, piše Science Alert.
Biljku na španskom zovu “arbol de la muerte”, što doslovno znači “drvo smrti”. Prema Ginisovoj listi rekorda, drvo mančinele ustvari je najopasnije drvo na svijetu.
Jak otrov izaziva teške opekotine
Kako je objasnio Floridanski institut za prehrambene i poljoprivredne nauke, svi djelovi mančinele su ekstremno otrovni, a „interakcija sa bilo kojim djelom ovog drveta ili gutanje mogu biti smrtonosni“.
Otrov u ovom drvetu toliko je jak da se ne preporučuje ni stajati ispod njega tokom kiše: organsko jedinjenje forbol razblažava se s kišnicom i čak i u tom obliku može da izazove teške opekotine.
S obzirom na to koliko su otrovna, pojedina stabla su u nekim teritorijama prekrivena crvenim krstovima ili jasnim natpisima upozorenja kako se oni koji nisu upućeni u nevjerovatna svojstva ovog drveta ne bi previše približili biljci.
Ako već tako negativno djeluju, zbog čega ih jednostavno ne bismo posjekli, pitate se?
Mančinelovo drvo veoma je važno u lokalnim ekosistemima u kojima žive i smatra se jednim od glavnih na liniji odbrane od erozije na plažama centralne Amerike.
Do danas je zabilježeno mnogo povreda oka, privremenog sljepila, zapaljenja usljed udisanja nekog dela biljka, kao i smrtnih slučajeva.
Karipski stolari, međutim, koriste ovo drvo već vjekovima jer su uspjeli da otkriju tajnu preciznog uklanjanja otrova sušenjem drveta na suncu.
– Prava prijetnja smrću dolazi ako pojedete njegovo malo okruglo voće – piše Ela Dejvis za BBC. – Ovo voće može da se pokaže fatalno jer izaziva povraćanje i jaku dijareju koji dehidriraju tijelo do tačke sa koje nema povratka.
Nikola Strikland i njen prijatelj, srećom, nisu nastradali nakon što su probali plod ovog drveta jer su zagrizli veoma male komade, a ona je 2000. godine u magazinu The British Medical Journal objavila studiju u kojoj je detaljno objasnila sve simptome koje je osjetila.
Čitavih osam sati, piše ona, trajala je agonija. Sve vrijeme je dozirano pila mlijeko i pinjakolade kako bi ublažila vrelinu i osjetila kako se toksin spušta u limfne čvorove.