Razvijena poljoprivreda karakteristika je razvijenih država, a njen ogroman potencijal kod nas još nije ozbiljno shvaćen. Ipak, naredna godina mogla bi biti prekretnica, smatra Ahmed Džubur, univerzitetski profesor.
Džubur kaže kako je neupitna činjenica da poljoprivreda nije bila u fokusu prethodnih nekoliko mandatnih perioda Vlade FBiH, a da su posljedice takvog odnosa prema agraru teško saglediveNedvojbeno je da je zbog neshvatljivog nerazumijevanja uloge agrara u bosanskohercegovačkom društvu, u ekonomskom, socijalnom i demografskom smislu izgubljeno puno. U Federaciji BiH je napravljen značajan finansijski deficit kao rezultat enormnog uvoza visokosubvencionisanih poljoprivrednih kultura i prerađevina iz inozemstva, mada se u Federaciji većina uvezenog mlijeka, mliječnih prerađevina, mesa, voća, povrća, grožđa, ljekovitog i aromatičnog bilja te prerađevina od ovih poljoprivrednih kultura uzgaja i prerađuje na adekvatan način.
Nedostatak poticaja i zaštite domaće proizvodnje je doveo do apsurda da država s izuzetnim potencijalima za agrarnu produkciju, koja je mogla zadovoljiti potrebe ne samo domaćeg stanovništva, već ostvariti značajne izvozne prihode, usmjerava milijarde maraka prema drugim, enormno bogatim i razvijenim državama koje, za razliku od BiH, imaju konzistentnu i odgovornu agrarnu politiku.
Niko ne može osporiti činjenicu da su brojni, ne samo individualni, već i pravni agrarni subjekti, u nedostatku institucionalne podrške i zaštite, napustili djelatnost kojom su se, u brojnim slučajevima, bavili desetljećima. Svake godine je sve teže naći radnike koji će brati voćne plodove, povrće, čuvati stoku, raditi na farmama budući da isti odlaze glavom bez obzira u uređene države koje imaju odgovornu agrarnu politiku. Obezvrijeđeni pojedinci i kompletne familije su predstavljali i još uvijek predstavljaju najveći dio bh. stanovništva koje napušta besperspektivnu državu.
Prije nekoliko dana je predstavljen Nacrt budžeta Federacije BiH koji je, između ostalih, tretirao i sektor poljoprivrede. Predloženi budžet za agrarne poticaje je povećan za 18,3 miliona KM, što predstavlja najveće povećanje sredstava namijenjenih agraru Federacije BiH između dvije budžetske godine od kraja rata do danas.