Mladen Đurđević počeo se baviti intenzivnim voćarstvom 2000. godine i postepenim proširenjem uz primjenu najnovijih naučnih dostignuća dostigao je vrhunac u proizvodnji jabuke.Sa početnih 2,5 hektara Mladen će ove godine dostići 15 hektara.Priznaje da su mu uveliko pomogli stručnjaci i njegova čvrsta volja da ide ukorak sa naukom.
-Voćari moraju raščistiti dileme oko tehnologije. Ako težimo vrhunskim prinosima onda moramo smanjiti površine pod starim sortama i uvoditi nove, visokokvalitetne i rodne sorte, koje su tražene na tržištu. Ja sam uložio mnogo novca i truda i u podizanje sistema protivgradnih mreža, orošavanja i navodnjavanja kap po kap. Posljednja investicija bila je savremeni atomizer,pa smo eliminisali kratsavost ploda, venturiu, kazao je za ‘Agrosavjet’ Mladen Đurđević.
Čest gost u Đurđevićevom voćnjaku u gradiškom selu Kijevci, ali i širom Potkozarja je profesor Vojislav Trkulja, direktor Poljoprivrednog instituta Republike Srpske. Profesor Trkulja kategorički tvrdi da klimatske promjene pružaju svakodnevno sve više izazova i nauci i proizvodnji. Većina godina od proteklih deset godina , tvrdi Trkulja, nisu bile dobre.
-Savremena poljoprivredna nauka i struka se intenzivno bave klimatskim promjenama, nudeći rješenja, kako bi se smanjile štete. Tri su ključne stvari u voćarstvu. To su protivgradne mreže, sistem za navodnjavanje ‘kap po kap’ i antifrost sistemi. Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva RS daje podsticaje za ove tri mjere i to treba koristiti, kaže profesor Trkulja.
Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva RS podržava voćare u borbi protiv klimatskih promjena
Sa Trkuljinim riječima u potpunosti se slaže ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Republike Srpske Boris Pašalić, potvrđujući da voćarska proizvodnja može biti profitabilna i održiva i da se za voće može naći tržište.
– U Republici Srpskoj ima oko tri hiljade hektara zasada jabuke, a prosječna godišnja proizvodnja je između 120 i 130 hiljada tona. Očekujemo uspješan izvoz jabuke i kruške na rusko tržište, rekao je ministar Pašalić.
Ministar je istakao da je višegodišnje zasade potrebno obezbijediti od svih elementarnih nepogoda, kao što su grad, mraz i suša, koje su prisutne nekoliko godina.
– Ministarstvo je pomoglo nabavku sistema za navodnjavanje i zaštitu od grada, a u narednom periodi ćemo izdvajati sve više sredstava za takvu opremu i mehanizaciju. Agrarni budžet se neće narušiti, na raspolaganju je 71 milion KM direktnih subvencija i može doći samo do preraspodjele tih sredstava, a nikako do umanjenja , rekao je Pašalić.
Grad Gradiška takođe podržava svoje voćare
I gradonačelnik Gradiške Zoran Adžić smatra da je voćarstvo adut domaće poljoprivrede.
– Primjer Mladena Đurđevića pokazuje da imamo ljude koji su spremni da primijene najsavremenije tehnologije u voćarstvu i da dobiju maksimalni prinos.
Gradonačelnik Adžić rekao je da se očekuje značajni investitor u Agroindustrijskoj zoni u Novoj Topoli, koji će otkupom i preradom voća i povrća dodatno stimulisati poljoprivrednu proizvodnju, ne samo u Gradišci, već i u Laktašia, Srpcu i drugim opštinama.
Potkozarje spada među najbolja tri voćarska lokaliteta u Evropi
Gradonačelnik Zoran Adžić smatra da Gradiška ima potencijal da kao što je Toskana napravila brend od vinove loze, u Potkozarskom kraju napravi prepoznatljiv brendirani proizvod jabuke, šljive, ali i proizvoda od ovog voća. Istu tvrdnju u Kijevcima je iznio i profesor Trkulja, smatrajući da Potkozarje zajedno sa Južnim Tirolom i područjem oko Bodenskog jezera spada u tri vodeća evropska regiona za voćarstvo.
Voćnjak Mladena Đurđevića sa vrhunskim prinosima i zdravim plodovima potvrđuje bonitet Potkozarja.
-Ovdje susrećemo prinos od 70 tona po hektaru, sa veoma velikim udjelom prve klase. Uz to plodovi su zdravi i lijepi, bez venturie, ali tretirani samo nužnim tretmanima. To je ono što naši voćari moraju konstantno postizati da bi izvozili u Rusiju ili Evropsku uniju. Treba zapamtiti da se može tretirati samo sa dozvoljenim pesticidima i samo kada je neophodno, kazao je profesor Vojislav Trkulja.
Problemi poput nedostatka radne snage ili ambalaže, takozvanih box paleta, lakše se rješavaju ako se postižu vrhunski prinosi, čulo se na voćnjaku u Kijevcima, uz jasnu poruku da je Poljoprivredni institut RS neprestano uz proizvođače.
Ekstra plodovi iz voćnjaka Mladena Đurđevića i ove godine će završiti mahom na domaćem tržištu i to u lancu ‘Konzumovih’ marketa, te na regionalnom tržištu. Sprega nauke, dugogodišnjeg iskustva i primjene najnovijih tehnoloških rješenja, u ovom slučaju postigla je apsolututni efekat.
Boško Grgić
Izvor: AgroSavjet