Riječ je o opasnoj i agresivno širećoj biljci zvanoj gigantski svinjski korov koja se pojavila i kod nas u okolini Sarajeva. U Sloveniji je zabiljeležena u Ljubljani i okolini kao i u Mariboru, gdje je vjerovatno stigla iz botaničke bašte, a takođe je prisutna i u Srbiji. U Hrvatskoj je ova vrsta zabeležena na jednom mjestu u Međumurju, na obali rijeke Mure – stoji u saopštenju DZZP-a, a detaljan tekst o tome objavljuje hrvatski portal Atma koji prenosimo u cjelini.
Gigantski svinjski korov (Heracleum mantegazzianum, takođe poznat pod imenom gigantski kravlji peršin, en. Giant Hogweed) je biljka iz porodice Apiaceae, porijeklom sa Kavkaza i središnje Azije. Ona može biti do dva pa i do pet (retko do sedam) metara visoka. Osim veličine, liči na običan svinjski korov (Heracleum sphondylium), Heracleum sosnowsky ili na vrtnu anđeliku (Angelica archangelica).
Ima lijepe bijele cvijetove ali ako dospije u oko može doći do slijepila koje se uglavnom ne može liječiti.
Ako je dotaknete, u početku, koža crveni i počinje da svrbi. Tada se stvaraju mehurići u obliku opekotina tokom narednih 48 sati. Oni formiraju crne ili ljubičaste ožiljke koji mogu trajati nekoliko godina. Da bi se došlo do oporavka moguć je i boravak u bolnici. U Njemačkoj, gde je biljka postala prava napast, zabeleženo je oko 16.000 njenih žrtava samo u 2003. godini.
Dovoljno je samo dotaknuti list ove biljke da bi se na tom mjestu pojavile rane slične opekotinama čije posljedice potom traju mjesecima, a na koži trajno ostaje tamnocrvena fleka. Najgora je spoznaja da je biljku teško istrebiti pa je zato treba izbegavati.
Mnoge strane biljke, kao i ova, uvezene su u Englesku u 19. veku, uglavnom za potrebe ukrašavanja. Neke od njih postale su dominantno agresivne i sada stvaraju ozbiljne probleme. Sada je široko rasprostranjena po cijeloj Britaniji, naročito duž riječnih obala. Takođe, biljka se proširila u sjeveroistočnoj i severozapadnoj Americi kao i u središnjoj i istočnoj Kanadi. Jednako je opasna invazivna vrsta i u Njemačkoj, Francuskoj i Belgiji, pa ugrožava i lokalne vrste biljaka. U Francusku su je, u 19. vijeku, doneli botaničari, a cenjena je od strane pčelara.
FOTOTOKSIČNOST
Gigantski svinjski korov je vrlo fototoksička biljka. Njegov sok može izazvati fotodermatitis (tešku upalu kože), kada je koža izložena suncu ili UV-zracima.
U početku je koža crvena i svrbi. Tada se stvaraju mehurići u obliku opekotina tokom naredna dva dana i oni formiraju crne ili ljubičaste ožiljke koji mogu trajati i do nekoliko godina.
Prisutnost male količine biljnog soka ove biljke u očima može dovesti do privremenog ili čak trajnog slepila. Te su reakcije pruzrokovane prisutnošću linearnog derivata furocoumarina u lišću, korenju, stabljikama, cvijetovima i sjemenu ove biljke. Ove hemikalije mogu ući u jezgro epitelnih ćelija, formirajući veze s DNK, što dovodi do umiranja ćelija. Smeđa boja je uzrokovana proizvodnjom melanina iz furocoumarina.
Djecu treba držati podalje od gigantskog svinjskog korova. Zaštitnu odeću, uključujući i zaštitu za oči, treba obavezno nositi pri rukovanju ili iskopavanju biljke. Ako koža bude slučajno izložena ovoj biljci, ugroženo područje treba dobro oprati sapunom i vodom, a izloženu kožu zaštititi od sunca nekoliko dana.
Američki USDA Forest Service navodi da svinje i goveda mogu jesti gigantski svinjski korov bez vidnih smetnji.
TEŠKO SE UKLANJA
Zbog svoje fototoksičnosti i invazivne prirode, gigantski svinjski korov često se aktivno uklanja. U Velikoj Britaniji, po Zakonu divljih vrsta i Zavičajnih zakona 1981 (Wildlife and Countryside Act 1981) kažnjivo je delo sađenje ili pospešivanje rasta gigantskog svinjskog korova u divljini.
Svinjski korov je određen kao federalni štetni korov od strane vlade SAD pa ga je, stoga, zabranjeno unositi u Sjedinjene Države ili međudržavno premeštati bez dozvole tamošnjeg ministarstva poljoprivrede.
Gigantski svinjski korov se može suzbiti:
– iskopavanjem
– odsijecanjem cvjetova (biljka može ostaviti nekoliko hiljada sjemenki)
– košenjem
– preuređenjem zemljišta
– ispašom
– špricanjem
– tečnim kiseonikom.
Ako nekim slučajem koža, ipak, dođe u dodir sa ovim toksinom, treba je što prije zaštititi od sunčeve svjetlosti nekoliko dana. Prije toga iritirani dio kože treba odmah isprati hladnom vodom i sapunom i obavezno se javite ljekaru.
Ovaj tekst treba slati dalje jer ako ljudi znaju kako biljka izgleda i izbegavaju je – mjesta panici nema.
Izvor: Natura
Ovih 5 BILJAKA, koje rastu kraj puta, mogu da vam SPASU ŽIVOT
Posadite jasmin: Gdje je on, tu je srećna i bogata porodica!