Jesen je pravo vrijeme da se zemljište pripremi za sljedeću sezonu. Pravilnim unošenjem đubriva vraćamo zemljištu hranljive materije, poboljšavamo strukturu i obezbeđujemo stabilan prinos u narednoj godini.
U nastavku donosimo 5 pravila jesenjeg đubrenja, uz preporuke za tipove đubriva, doziranje i primjenu po vrstama kultura.
1. Organska đubriva – osnovna obnova plodnosti
Unošenje organske materije u jesen direktno utiče na strukturu i mikrobiološku aktivnost zemljišta. Zreli stajnjak, kompost, humus ili biohumus poboljšavaju vodni i vazdušni režim, i obogaćuju tlo azotom, fosforom, kalijumom i mikroelementima.
2. Analiza pH vrednosti – temelj pravilnog đubrenja
Prije unošenja mineralnih i krečnih đubriva, obavezno izvršite analizu kiselosti zemljišta (pH). Većina povrtarskih i ratarskih kultura zahteva pH između 5,5 i 7.
Ukoliko je zemljište kiselo (pH < 5,5), dolazi do smanjene dostupnosti fosfora, kalcijuma i magnezijuma, što direktno utiče na prinose.
Brzi test: Koristite lakmus papir ili digitalni pH-metar.
3. Krečna đubriva – korist, ali samo uz analizu
Unišenje krečnih đubriva ima smisla samo ako analiza pokaže povećanu kiselost. Neophodno je za kulture poput: kupusa, luka, cvekle, salate, ali može naštetiti vrstama koje traže kiselu sredinu (npr. borovnica, rododendron, brusnica).
Najčešći izbori: Dolomitno brašno, kreč, pepeo (ne mešati sa stajnjakom i fosfatima).
4. Mineralna đubriva – fokus na fosfor i kalijum
U jesen treba izbjegavati azotna đubriva, jer se lako ispiraju. Umesto toga, koriste se fosforno-kalijumska đubriva koja se sporo razgrađuju i ostaju dostupna biljkama tokom zime i proljeća.
5. Planirajte đubrenje prema kulturi i plodoredu
Planiranje jesenjeg đubrenja treba da se zasniva na plodoredu i tipu biljaka koje će se uzgajati naredne sezone. Različite kulture imaju različite potrebe za hranljivim materijama, a vrijeme unošenja đubriva mora biti pažljivo usklađeno sa krajom vegetacije.
Posebnu pažnju treba obratiti na višegodišnje biljke (voćke, vinova loza, ukrasno šiblje), kod kojih se jesenja prihrana obavlja isključivo kalijum-fosfornim i organskim đubrivima, bez ili sa minimalnim sadržajem azota.
Važna napomena:
Prihranu višegodišnjih kultura treba završiti najkasnije do sredine oktobra u kontinentalnim područjima, a u toplijim, južnim krajevima Balkana može se produžiti do kraja oktobra — ali ne kasnije.
Cilj je da se izbegne stimulacija novog rasta pred zimu. Kasna prihrana azotom može izazvati izbijanje novih izdanaka koji neće odrveneti na vrijeme i lako stradaju od prvih mrazeva. To slabi biljku, povećava rizik od oštećenja i negativno utiče na njen razvoj naredne sezone.
Umjesto toga, jesenje đubrenje treba da omogući:
-
jačanje korenovog sistema,
-
povećanje otpornosti na mraz,
-
bolji start u proleće.
Prilagodite vrstu i vreme unošenja đubriva konkretnim uslovima vaše mikroklime i planu proizvodnje.
Jesenje đubrenje nije trošak, već ulaganje u zdravu i plodnu sezonu. Kombinujte organske i mineralne izvore, prilagodite ih analizi tla i zahtevima kultura. Na taj način ćete ostvariti bolje prinose, zdravije biljke i dugoročnu plodnost zemljišta.