Miloduh (Hyssopus officinalis) je višegodišnja ljekovita i začinska biljka koja raste kao polužbun. Poznata je pod različitim nazivima: blagovanj, izop, sipan, šipan, šipant, crkvenjak. Upotrebljava se nadzemni dio i list kao sirovina za razne ljekovite čajeve, pripremu tinktura, kao začin i za proizvodnju eteričnog ulja.
Rijetko se sreće u slobodnoj prirodi, poznato mu je stanište na planinama istočne Srbije. Za potrebe prerade miloduh se gaji kao kulturna biljka.
To je višegodišnja biljka sa dobro razgranatim korijenom. Iz višegodišnjeg korijena razvija se veći broj stabljika visine 50-80 cm, što biljci, daje žbunast izgled. Listovi su lancetasti na kratkim drškama ili sjedeći. U gornjem dijelu stabljike u pazuhu listova razvijaju se cvjetovi formirajući rastresitu klasoliku cvast. Karakteristično za miloduh je da se cvjetovi formiraju samo na jednoj strani stabljike, dok boja cvijeta u zavisnosti od forme varira od plave, ružičaste do bijele koja je jako rijetka. Cvjetanje počinje u junu i traje čitavo ljeto, što je čini dobrom pašom za pčele.
Uslovi uspijevanja
Miloduh prema zemljištu nema velike zahtjeve, uspijeva i na siromašnijem tlu, a zbog dobro razvijenog korijena dobro podnosi sušu. To je biljka toplih i sunčanih krajeva, a najviše joj odgovaraju prisojne strane sa dosta svjetlosti, koje su zaštićene od vjetra.
Miloduh je višegodišnja biljka, u uslovima plantažnog gajenja na istom mjestu ostaje 8 do 10 godina. Podizanje zasada trebalo bi obaviti poslije đubrenih okopavina i čisto od korova.
Oranje treba obaviti što dublje u zavisnosti od dubine oraničnog sloja, čime će se omogućiti korjenovom sistemu da lakše prodre u dublje slojeve.
Biljka dobro reaguje na đubrenje. Stajnjak se može koristiti na siromašnim zemljištima prije podizanja zasada. U plantažnom sistemu koriste se NPK đubriva sa naglašenim sadržajem P i K. Đubriva se unose pod osnovnu i predsetvenu pripremu u ukupnoj količini od 400 do 600 kg/ha.
Pročitajte: Ljekovita biljka RUTVICA: Recepti i uptreba
Zasnivanje usjeva može se obaviti direktnom sjetvom ili preko proizvodnje rasada. Proizvodnja rasada najčešće se obavlja u hladnim lejama, gdje rasad ostaje u leji do jeseni ili do sljedećeg proljeća, a poslije toga se sadi na stalno mjesto. Za podizanje zasada od jednog hektara neophodno je 47.000 do 58.000 sadnica. Za podizanje zasada od 1 ha neophodna je površina od 150-200 m2 leje i 0,3-0,4 kg sjemena.
Direktna sjetva može se obaviti u jesen ili u proljeće. Jesenja sjetva obavlja se u septembru, a za dobro prezimljavanje do početka zime usjev bi trebao da ima razvijena 2-3 lista. Sjetva u proljeće obavlja se krajem marta ili početkom aprila. Sije se vrstačnim sijačicama, razmak između redova je 60-70 cm, a dubina sjetve ne bi trebalo da je veća od 2 cm. Potrebna količina sjemena za 1 ha iznosi 1,4-2 kg uz uslov da se na 1 m dužni sije oko 100 sjemenki.
Njega usjeva sastoji se u međurednoj kultivaciji, okopavanju i prihrani. Ukoliko je usjev podignut direktnom sjetvom, neophodna mjera je prorjeđivanje. Prorjeđivanje se obavlja u fazi kada biljka dobije 3-4 stalna lista. Rastojanje između biljaka treba da bude 5-10 cm.
Međuredna kultivacija se obavlja takođe u fazi 3-4 lista, a ukoliko je zasad podignut preko sadnica, kultiviranje obaviti čim se pojavi pokorica i korovi, nekoliko puta u toku vegetacije. Pored kultiviranja redovna mjera njega je i okopavanje.
U prvoj godini podizanja zasada neophodna je prihrana usjeva. Prvu prihranu obaviti pred prvo međuredno kultiviranje sa 100-200 kg/ha KAN-a. Druga prihrana se obavlja nakon žetve sa istom količinom đubriva, a treća primjena đubriva obavlja se na kraju vegetacije sa NPK đubrivima u količini od 200-300 kg/ha.
Pročitajte: Sve o uzgoju gaveza – Sadnja, zalivanje, đubrenje, razmnožavanje
Žetva se obavlja u fazi početka cvjetanja, kad biljka ima najveću lisnu masu i najveći postotak etarskog ulja. Žetvu obaviti po sunčanom danu. Poslije žetve, pokošenu masu ostaviti da provene, a nakon toga se prenosi na sušenje. Ukoliko se proizvodi etarsko ulje pokošenu masu trebalo bi preneti odmah na destilaciju. U prvoj godini proizvodnje imamo jedan otkos, a u narednim godinama dva otkosa. Prinos herbe se kreće 4.000-6.000 kg/ha.
Ukoliko proizvodimo sjeme, žetva se obavlja kada je sjeme zrelo u donjoj polovini cvasti. Žetva se sastoji u sječenju cijelih cvasti, koje se ostavljaju na tamnom mjestu radi dozrijevanja. Prinos sjemena iznosi 300-500 kg/ha.