U proizvodnji paprike pojavljuju se nekoliko važnih bolesti tokom vegetacije, od sadnje do berbe. A najvažnija bolest je plamenjača paprike.
Plamenjača paprike (lat. Phytophthora capsici)
Prvi simptomi bolesti javljaju se u zoni korijenovog vrata. Korijen postaje tamno crn, nakon čega se pojavi nekroza i vlažna trulež. Napadnute biljke naglo venu i suše se. Štete su najveće poslije obilnih navodnjavanja, jer da bi se gljiva razvila potrebna je voda. Plodovi mogu biti napadnuti direktno ili preko peteljke. Ako nakon zaraze nastupi suvi period plodovi se smežuraju a za vlažna vremena nakon zaraze na plodovima se javlja vodena pjega koja zahvata čitav plod te se na njemu razvija bijeli micelij. Simptomi na lišću očituju se u vidu nekrotičnih pjega koje uz prisustvo visoke vlage zraka mogu biti prekrivene bijelim micelijem. Gljiva prezimljuje u zaraženim biljnim ostacima ili pak u tlu bez biljke domaćina, zahtijeva visoku temperaturu, do 35°C. Da bi se izvršila zaraza potrebna je voda, piše agroporal.hr
SUZBIJANJE
Za uspješno suzbijanje P. capsici (Plamenjača paprike) neophodno je kobinovanje agrotehničkih i hemijskih mjera. Od agrotehničkih mjera preporučuje se plodored, izbor parcela sa ocjeditim zemljištem i izbjegavanje zalivanja sa prevelikim zalivnim normama, kao i zalivanje u brazde. U područjima gdje utvrđena pojava ove bolesti obavezna mjera mora da bude dezinfekcija zemljišta za proizvodnju rasada, koju je moguće postići vodenom parom, suvom termičkom obradom ili fungicidima.
Za sjetvu treba koristiti dezinfikovano sjeme, dok se mlade biljke poslije presađivanja mogu zaštiti zalivanjem fungicidima registrovanim za ovu upotrebu. U slučaju pojave bolesti sve obljele biljke treba počupati i spaliti.
Bijela trulež (lat. Sclerotinia slerotionum)
Paprika je osjetljiva na ovu gljivičnu bolest. Simptomi su najčešće na stabljici u razini zemlje, na napadnutom mjestu nastaje duguljasta vodena pjega koja se postepeno širi obuhvaćajući stabljiku. Listovi iznad napadnutog mjesta gube čvrstoću i suše se. Napadnute dijelove prekriva snježno-bijeli pahuljasti micelij. Mogu biti zaraženi i plodovi. Gljiva u tlu može preživjeti dugi niz godina. Voli lagana, prozračna tla u kojima se ne nakuplja voda (uslijed viška vode u tlu se nakuplja veća količina CO2 a u takvim tlima se bijela trulež slabo razvija).
Važno je provoditi preventivne mjere kako bi se smanjio napad ovim parazitom.
Mjere preventive su:
- plodored,
- obrada tla oranjem čime se gljiva unosi dublje u tlo gdje ne postoje uslovi za razvoj plodnih tijela,
- zaražene biljke treba ukloniti iz nasad i spaliti prije nego što se razvije sklerocij (oblik u kojem gljiva prezimljuje),
- sterilizacija tla (termička ili kemijska).
Ostale bolest koje se mogu pojaviti kao problem pri uzgoju paprike: koncentrična pjegavost (lat. Alternaria spp.), pepelnica (lat. Leveillula taurica), venuće (lat. Verticillium dahliae).