Umjesto da potkraj ljeta kruniše proizvodnu sezonu, Muris Grgić, farmer iz Rovina, sela u srcu Lijevče polja, ne zna kako da odagna brige.
U modernoj štali je 200 junadi, a jedna polovina će dospjeti za tržište već krajem avgusta. Muris priznaje da ga prekomjerni i nekontrolisani uvoz mesa iz evropskih zemalja, pa čak i iz Južne Amerike zabrinjava.
-Ne vidimo više perspektivu, jer jedna domaća mesna industrija sedmično uveze i do deset šlepera mesa i ne kupi ni jednog domaćeg bika. Na drugoj strani mi teško nabavljamo telad za tov. Prečešljamo sav teren od Cazina i Velike Kladuše do Bijeljine , Lopara i Zvornika. Tu odmah dolazi do debalansa, plaćamo skupo telad, a ne znamo kako prodati utovljene bikove, kaže Grgić.
Muris kaže da istu muku muči i njegov stric Jasmin, koji takođe ima 200 bikova, te drugi rođaci. Kaže da je razgovarao sa jednim proizvođačem koji je utovio u jednom turnusu čak dvije hiljade kvalitetnih bikova.
-Neizvjesno je svako daljnje planiranje. Ne vjerujemo da će tržište profunkcionisati, političarima nije stalo do domaće proizvodnje, teško dolazimo i do radnika. Skupa nam je i ratarska proizvodnja. Obrađujem 80 hektara zemljišta, stalno uzimam u zakup nove površine , mnogo ulažem u stočnu hranu. Možda vrlo brzo dignem ruke od svega i zaputim se u inostranstvo, kaže Muris Grgić.
Ukoliko se nastavi nekontrolisani uvoz mesa i dođe do zatvaranja domaćih farmi u Lijevče polju, kriza će zahvatiti i proizvođače koncentrovane stočne hrane i brojne porodice radnika, koji egzistiraju upravo od rada na ovim farmama.
Loše stanje na tržištu stopiralo Murisove planove
Muris Grgić imao je ambiciozne planove. Razmišljao je da proširi proizvodnju, da investira i u mljekarsku proizvodnju, te da u prostranom ekonomskom dvorištu osmisli nove sadržaje. Neuređeno tržište ga je pokolebalo.
-Stiče se utisak da ovo neko namjerno radi. Dobijamo prazna sela, prazne farme, naša djeca odlaze. Pitam se dokle. Uložili smo mnogo i novca i zdravlja i života, dostigli evropski nivo, ali nemamo ničiju podršku, žali se Muris Grgić, jedan od najvećih lijevčanskih farmera.
Farme, objekti i kuće Grgića u Rovinama među najljepšim su u cijelom regionu. U njih su ovi složni i vrijedni ljudi uložili mnogo, pomogli su i lokalnoj zajednici i društvu u cjelini. Neshvatljivo je da zbog moćnog uvozničkog lobija i neadekvatnih mjera od strane vlasti, ovako respektabilna proizvodnja bude dovedena u pitanje.
Boško Grgić
Izvor: AgroSavjet