U našim agroekološkim uslovima sadnja voća se vrši u toku zimskog mirovanja – od opadanja lišća u jesen pa do kretanja vegetacije u proljeće. Najbolje je ako se obavi u jesen ili u rano proljeće.
Jesenja sadnja ima niz prednosti u odnosu na proljećnu: sadnice imaju dovoljno vlage u zemljištu, presjeci na korjenovom sistemu dobro kalusiraju i na njima se tokom zime obrazuju sitne -apsorpcione žilice koje u proljeće, sa nastupanjem povoljnih uslova, počinju da usvajaju vodu i hranljive materije.Takođe, tokom zime dolazi do sleganja zemljišta u jamićima i uspostavljanja dobrog kontakta između njega i korjenovog sistema. Takve sadnice u proljeće brzo startuju sa vegetacijom i bolje se razvijaju.
Priprema zemljišta za dobru sadnju
Sadnja se obavlja na dobro pripremljenom zemljištu. Ova priprema podrazumijeva duboko oranje – rigolovanje na dubini 60-80 cm čime se oranični, plodni sloj zemljišta spušta u zonu rasta budućeg korjenovog sistema sadnica, a donji, dublji i manje plodni slojevi zemljišta se izbacuju na površinu zemljišta. Rigolovanje treba obaviti u septembru mjesecu kako bi se do sadnje zemljište sleglo i usitnilo pod dejstvom padavina i sunca. Prije sadnje se obavlja dopunska obrada teškim tanjiračama ili roto drljačama kako bi se zemljište usitnilo i poravnalo.
Pročitajte: Sadnja voćaka u martu je rizična, ali može donijeti dobre rezultate
U posljednje vrijeme umjesto rigolovanja vrši se podrivanje, nakon čega se vrši oranje na manjoj dubini od oko 40 cm. Izvodi se pomoću podrivača koji mogu imati fiksna ili aktivna radna tijela. Ovim priključnim mašinama se dobro poboljšavaju vodni, vazdušni i toplotni režim zemljišta.
Nakon pripreme zemljišta pristupa se razmjeravanju i obilježavanju sadnih mjesta. Razmjeravanjem se svakoj biljci obezbjeđuje isti hranidbeni prostor. Na većim površinama razmjeravanje obično obavlja geometar, dok se na manjim površinama može obaviti pantljikama. Prilikom razmjeravanja treba na krajevima budućih redova ostaviti prostor za okretanje mehanizacije. Takođe, između krajnjih redova i susednih parcela treba ostaviti slobodan prostor, bar za jednu polovinu međurednog rastojanja. Razmak sadnje zavisi od voćne vrste, bujnosti sorte i podloge na koju je nakalemljena, uzgojnog oblika, nagiba zemljišta.
Sjever – jug je najbolji pravac
U zasadu treba odrediti osnovni red od koga polaze ostali redovi. Pravac osnovnog reda se, obično, pruža po najkraćoj strani parcele. Od osnovnog reda se postavljaju pravi uglovi da bi se odredili pravci ostalih redova u zasadu. Najbolji je pravac redova sjever-jug jer obezbjeđuje najbolju osvijetljenost i provjetrenost. Na terenima sa nagibom pravac redova određuje nagib terena.
Sadna mjesta se obilježavaju kočićima, a zatim se pristupa kopanju jamića. Ako je zemljište rigolovano dubina jamića treba da bude 30-40 cm, a prečnik 40-50 cm. Kopanje jamića se može vršiti ručno – ašovom ili traktorskim burgijama, što je znatno lakše i brže. Ako zemljište nije rigolovano ili podrivano onda dimenzije moraju biti znatno veće, pri čemu dubina treba da iznosi 60 cm a prečnik 100 cm.
Treba naglasiti da se pripremom zemljišta sadnicama trebaju obezbijediti najbolji uslovi za razvoj korjenovog sistema, jer od razvoja korjenovog sistema zavisi i razvoj nadzemnog dijela biljke, dobra rodnost i dugovječnost zasada. Sve greške učinjene prilikom podizanja zasada kasnije se teško mogu ispraviti.
Pročitajte: Jesenja sadnja voćki – Izbor sadnog materijala
Važno je kako sadite
Prilikom sadnje spojno mjesto mora ostati 4-5 cm iznad zemljišta na ravnim terenima, odnosno 7-8 cm na nagnutim terenima zbog kasnijeg zatrpavanja spojnog mjesta prilikom obrade, jer dolazi do svlačenja zemljišta sa viših tačaka na niže. Često se u praksi sreću sadnice koje su nisko kalemljene, 5 cm iznad zemlje. Takve sadnice se ne mogu posaditi na željenu dubinu i kasnije može doći do njihovog izvaljivanja. One, takođe, teže podnose sušu. Naučno je dokazano da preduboko posađene sadnice (spojno mjesto u zemlji) kasnije ne rađaju.
Sadnju sadnica obavljaju dva radnika pri čemu jedan drži sadnicu i gazi nanetu zemlju, a drugi zemljom popunjava jamić. Korjenov sistem sadnice treba zrakasto rasporediti i zatim dodavati sitnu zemlju. Sadnicu treba povremeno protresti da zemlja uđe između žilica. Kada se korjenov sistem prekrije slojem zemlje od 10 cm vrši se gaženje kako bi se uspostavio što bolji kontakt između korjenovog sistema i zemljišta. Ako se sadnja obavlja u proljeće potrebno je nakon prekrivanja korjenovog sistema zemljom, izvršiti zalivanje sa 10 litara vode po sadnici i sačekati da se ona procijedi u dublje slojeve. Zatim se dodaju (ako ranije prije pripreme nisu dodavana) dvije lopate zgorelog ovčijeg ili goveđeg stajnjaka i 100-150 grama NPK mineralnog đubriva formulacije 8:16:24 ili slično. Ostatak jamića se popunjava preostalom zemljom i opet dobro nagazi.
Ako se radi o proljećnoj sadnji , prekraćivanje sadnica se može izvršiti odmah, a ukoliko je u pitanju jesenja sadnja onda skraćivanje treba ostaviti za proljeće.
Kasnija sadnja – slabiji prijem sadnica
Ako proizvođači nisu u mogućnosti da sadnju obave u jesen , treba da nastoje da je obave u rano proljeće, tokom februara mjeseca. Kasnija sadnja – u martu mjesecu ima za posljedicu slabiji prijem i porast sadnica. Ovakva sadnja može biti uspješna ako proizvođači imaju mogućnost navodnjavanja.
Jednogodišnje su najbolje
Za sadnju treba koristiti jednogodišnje sadnice visine 130-170 cm sa dobro razvijenim korjenovim sistemom. Takve sadnice treba da imaju 3-5 jačih skeletnih žila i mnoštvo obrastajućih žilica, da je spojno mjesto dobro sraslo i da nemaju mehaničkih oštećenja. Prije sadnje se jače žile skraćuju na dužinu 20-25 cm. Ukoliko su oštećene onda se skraćuju do zdravog dijela. Nakon toga se potapaju u kašu napravljenu od jednog dijela svježe goveđe balege, dva dijela zemlje i jednog dijela vode. Ovaj sloj prekriva korjenov sistem, stvara film i omogućava bolji kontakt sa zemljom. Fitohormoni iz balege ubrzavaju diobu ćelija korijena i stvaranje sitnih, apsorpcionih žilica. Poželjno je da su kalemljene na visini od 10-15 cm, jer treba da budu posađene na nešto većoj dubini nego što su rasle u rastilu.
Milivoj Timotić, savjetodavac za voćarstvo i vinogradarstvo, PSSS Valjevo