Za posljednjih pet godina ‘Protivgradna preventiva RS’ uložila je u modernizaciju sistema odbrane od grada 25 miliona konvertibilnih maraka.
Tihomir Dejanović, direktor ovog javnog preduzeća, čije je sjedište u Gradišci, kaže da je Vlada RS prepoznala upravo ovu djelatnost kao jedan od odgovora na aktuelne klimatske promjene. Suština investicija je da se izgradi sistem ranih najava, te da on bude efikasan i da se štete od grada značajno smanje, posebno u oblasti poljoprivrede.
-Najznačajnije investicije su ostvarene kod nabavke i instaliranja dva moderna meteorološka radara, američke proizvodnje. Jedan je već postavljen na planini Borji prije dvije godine, drugi će profunkcionisati na Jahorini u ovoj građevinskoj sezoni. Oni će osim za našu djelatnost biti od velike koristi i za aviosaobraćaj, meteorološku i klimatološku djelatnost i druge službe, pojasnio je Dejanović.
Gradi se mreža automatskih protivgradnih stanica
Značajna investicija je i izgradnja mreže od 230 automatskih protivgradnih lansirnih stanica, koje će sistemom veze funkcionisati bez strijelaca.12 takvih stanica već je postavljeno u Trebinju i Ljubinju, a istočna Hercegovinu će ubrzo pokrivati 30 automatskih stanica.
-Vlada Srbije donijela je odluku da takođe investira dodatnih jedan milion maraka, kako bismo postavili 25 automatskih stanica u pojasu pored Drine, jer je dokazano da već formirani gradonosni oblaci prelaze sa našeg područja u predjele oko Užica i Valjeva i prave milionske štete. Srbija će te stanice snabdijevati i raketama, a korist će imati i kompletno naše Podrinje, kaže direktor Dejanović.
Iz vlastitih sredstava ovo preduzeće izdvojilo je 200 hiljada maraka za izgradnju 35 prizemnih generatora, koji rade upravo tamo gdje kontrola leta ili blizina državne granice zabranjuju ispaljenje raketa. To se odnosi na reon oko banjalučkog aerodroma i pojas niz rijeku Savu.
Austrijanci pomažu kod nabavke i opremanja vazduhoplova
-Prizemne generatore uveliko koriste zapadnoevropske zemlje. Mi smo posjetili dvije protivgradne zaštite u Austriji. Po uzoru na njih nabavićemo i specijalizovani avion, Cesna 182, koji će biti opremljen generatorima u kojima će sagorijevati srebrni jodid. Austrijanci su nedavno takvim avionom bili kod nas i na najbolji način su demonstrirali taj način zaštite.
Obećali su nam i besplatnu obuku našeg pilota za dejstvo protiv grada u vazduhu, kazao je Dejanović.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić rekao je da će ovakva letjelica moći da dejstvuje srebro-jodidom na gradonosne oblake na visinama od 500 do 2.000 metara.
-Mnogo štete imamo na područjima u kojima je zabranjeno dejstvo protivgradnim raketama. U takvim slučajevima ovakvi avioni mogu da lete, spriječe i umanje štetu od grada, rekao je Pašalić, prilikom nedavnog susreta sa delegacijom protivgradne zaštite austrijske pokrajine Štajerska, koja je u Banjaluku iz Graca stigla protivgradnim avionom.
Pašalić je naveo da će za kupovinu ovog vazduhoplova biti usmjerena sredstva od protivgradne naknade koju plaćaju poljoprivrednici.
-Taj avion upravo treba našim proizvođačima i građanima, a, ako ne bude potrebe za nabavkom novih protivgradnih raketa u ovoj sezoni, možda ćemo za njega odvojiti sredstva do kraja ove godine, dodao je Pašalić.
Direktor Dejanović je naveo da je za nabavku i opremanje aviona po zapadnim standardima potrebno najmanje dvije godine, te da je ove godine planirana njegova nabavka, a naredne opremanje
Grade se i dva radarska centra
Protivgradna zaštita se već širi u nekoliko kantona u FBiH, te u Distriktu Brčko, a kapaciteti su joj dovoljni da pokriva teritoriju kompletne države, pa čak i više.
Osim u Novoj Topoli uskoro će profunkcionisati i radarski centri sa vrhunskim stručnjacima i u Bijeljini i Trebinju. Radna mjesta na tim centrima zauzet će meteorolozi, inžinjeri tehničkih nauka i tehničari-operateri. To znači veliku sigurnost za Lijevče polje, Posavinu, Semberiju, Popovo polje i naravno veliko područje u unutrašnjosti. Protivgradnom zaštitom obuhvaćeno je više od milion hektara površine sa tendencijom da se taj broj značajno poveća veoma brzo.
Limitirajući faktori ipak postoje. Riječ je o kadrovskim problemima, odnosno o nedostatku diplomiranih meteorologa. ‘Protivgradna preventiva RS’ otvorila je stalni konkurs za stipendiranje pet meteorologa na fakultetima u Beogradu, Zagrebu ili drugim gradovima.
B.Grgić
Izvor: AgroSavjet