Poslednjih godina primjetno je da poljoprivredni proizvođači imaju problem sa puževima golaćima i to posebno u plastenicima gdje se gaji salata, tek izniklo ili presađeno povrće. Da bi se smanjile štete od puževa golaća potrebno je dosta strpljenja.
Poznato je da puževi najviše napadaju povrće, ali ne zaobilaze ni cvijeće. Aktivni su noću na relativno niskoj temperaturi od četiri stepena naviše. Zato su plastenici najugroženiji krajem zime i u rano proljeće. U našim krajevima najveću štetu prave poljski golaći, a zatim krupni puževi. Poljski puževi su zastupljeniji kada su ispruženi, dugi su oko tri centimetra. Iste su boje kao i zemlja i često su obavijeni grudvicama, pa se dok miruju teško uočavaju. Zanimljivo je da u periodu kada golaći mogu da naprave značajnu štetu u plasteniku ih ima manje nego sa spoljašnje strane folije. U okolini objekta često imaju dobre uslove za život.Tu su prazne gajbe, vreće sa kompostom, stare folije, korov. Ovde ih niko ne uništava, pa kada se otvore vrata od folije, lako ulaze u plastenik.
Noćne štetočine
Štete prave noću i to direktne i indirektne. U prvom slučaju izgrizu klicu ili oštete mlade i odrasle biljke, a u drugom prenose razne bolesti biljaka. Oštećenja koja nanose starijim biljkama omogućuju prodor parazita, prouzrokovača truljenja. Dešava se da neke biljne vrste oštećuju samo dok su mlade, a kada se razviju izbegavaju ih zbog solanina, kapsicina i drugih materija koje su za njih otrovne.
Pročitajte: Štete od puževa na povrću
Da bi se smanjile štete od puževa golaća potrebno je dosta strpljenja. Zemljište se mora duboko obraditi usitniti i popraviti, da se unište njihova skrovišta. Iz plastenika treba iznijeti upotrebljenu ambalažu, folije, alatke, a u okolini uništiti korov i izbegavati gajenje drugih biljnih vrsta između dva objekta. Polazeći od životnog ciklusa i navika ovih životinja, najbolje je da se uništavaju mehanički. Svako jutro, sa unutrašnje i spoljašnje strane plastenika sakupe se puževi koji su krenuli u skrovište. Pregledom objekta treba otkriti kuće i tu ih takođe uništiti. Na poslednjem mjestu je hemijska zaštita.
Mamci i granulirani preparati
U našoj zemlji mogu se naći mamci i granulirani preparati, a u svijetu je hemijska zaštita raznovrsnija. Koriste se biološke metode, odnosno moluskocidi sa aktivnom materijom biljnog porijekla.
Granule su prilično pouzdane, ali povrtari ih često pogrešno koriste i ne postižu dobre rezultate. Umjesto da ih pažljivo posipaju oko svake biljke, stavljaju ih na gomile, koje odbijaju puževe.