DESET PRAVILA ZA SJETVU GRAŠKA: Posijati do sredine marta

Počela je rana sjetva određenih povrtarskih kultura, a među prvima je grašak. Ova mahunarka sije se od 20. februara do 15. marta, u zavisnosti od trenutnih vremenskih prilika i područja uzgoja. Osim što je našao široku primjenu u gastronomiji, odnosno ljudskoj ishrani, grašak (Pisum sativum) obogaćuje zemljište azotom za druge kulture.

Kako biste ostvarili željeni prinos i kvalitet, važno je obezbijediti optimalne uslove prije setve, odnosno, obaviti sjetvu graška na najbolji mogući način. Ovih 10 pravila će vam u tome pomoći:

1. Grašak se ne uzgaja u monokulturi i na isto mjesto može doći tek nakon četiri godine. U protivnom, došlo bi do nagomilavanja štetočina, razvitka korova i pojave uzrokovača bolesti koje desetkuju prinose. Grašku kao susjed odgovara bijela gorušica jer ga štiti od štetočina, a odlične komšije su mu i šargarepa, kupus, zelena salata i krastavac. Sam grašak je dobra pretkultura za većinu povrtarskih vrsta, jer rano napušta zemljište, a ostavlja u njemu dodatni azot. Na površini na kojoj se nalazio grašak najbolje je uzgajati papriku i paradajz.
2. Vrlo je bitno čistiti biljke od korova. Kako brzo niče, u prvom dijelu vegetacije grašak uspijeva da nadvlada korov, međutim, kasnije korovi uzimaju sve više maha, ukoliko se ne uklone
3. Za sjetvu graška izaberite osunčane, osvetljene pozicije. Potrebno mu je sunce, ne uspijeva u hladu.
4. Iako grašak traži dobru snabdjevenost zemljišta vlagom, izbjegavajte prevlažna zemljišta koja će dovesti do velike podložnosti biljaka oboljenjima. Grašak voli propusna, prozračna zemljišta, rastresite i mrvičaste strukture, kako bi se korijen što bolje razvijao. Optimalna vlažnost zemljišta je od 60 do 80 % PVK. Najbolje uspijeva na slabo kiselim zemljištima pH vrijednosti od 6,5 do 7,5.
5. Dubina sjetve kreće se od 3 do 5 centimetra, a sjetva se obavlja u grupicama, u kućicama ili trakama. Kada je riječ o sadnji u grupicama, nju čine tri do četiri zrna, posijejana u unapred iskopane kanale, a grupice su međusobno udaljene oko 15 centimetara. Kada je riječ o sadnji u trakama, vrši se uglavnom u dva do tri reda, međusobno udaljena oko 15 centimetara, dok je razmak između traka 40 centimetara. Kod visokih kultivara između redova postavlja se potpora, a to mogu biti grane ili plastična mreža na kolčeve. Stabljika graška nije čvrsta i, kada naraste, počinje da se savija. Nosači će biljke podići od zemlje jer u kontaktu sa njom brže propadaju, a sama berba je otežana.
6. Prije sjetve dobro osmotrite sjeme – ukoliko uočite oštećena zrna sa simptomima oboljenja, ili ukoliko su promijenjene boje, bolje ih bacite. Klijavost sjemena možete ispitati jednostavnim testom. Napravite slani rastvor tako što ćete u jedan litar vode dodati supenu kašiku soli i dobro izmiješati, pa potopite manju količinu sjemena i ostavite da odstoje preko noći. Sjemenke koje su isplivale se odbacuju, dok se ostale isperu i ostave u vlažnoj gazi 48 sati. Sije se 80 do 100 klijavih zrna na jedan kvadratni metar.
7. Optimalan rok sjetve je od druge polovine februara do sredine marta jer grašak prekrivanjem tla u tom periodu smanjuje mogućnost zakorovljenosti i njegova vegetacija se završava do sušnog razdoblja. Naime, ova kultura osetljiva je na nedostatak vode. Sjetva se može produžiti najviše deset dana od navedenog roka, jer kasna sjetva utiče na smanjenje prinosa. Poželjna temperatura zemljišta za sjetvu graška je bar 10°C.
8. Seme graška polaže se u vlažno zemljište. Ukoliko je ono suvo, neophodno ga je dobro zaliti, kako bi sjeme nabubrilo i niklo. Sjeme niče od 10 do 14 dana, a poslije nicanja se zaliva jednom u pet dana, ukoliko je zemlja suva i nema padavina. Za optimalne prinose grašku je potrebno obezbijediti oko 140 milimetara vodenog taloga. Vlaga je biljkama naročito potrebna u periodu cvjetanja i plodonošenja. Ukoliko nema dovoljno vlage, javiće se opadanje cvjetova, slabija oplodnja, čime se smanjuje i prinos.
9. Zemljište se osnovnom obradom u jesen ore do 30 centimetara dubine. Kada je riječ o organskim đubrivima, najviše mu odgovaraju kompost, humus ili treset. Kako je grašak azotofiksator, izbegavajte đubriva s visokim sadržajem azota, jer prekomjerna količina ovog elementa dovodi do pretjeranog vegetativnog rasta, pa rod može izostati. Azotno đubrivo se, dakle, koristi u vrlo malim količinama, samo da bi se biljke obezbijedile u prvim fazama rasta. Biljke graška generalno nisu pretjerano zahtjevne kada su u pitanju mineralna đubriva, upravo zbog kratke vegetacije.
10. Mlade biljke mogu podnijeti veću hladnoću, one izdržavaju temperaturu do -6 stepeni Celzijusa. Voli umjerenu i vlažnu klimu, dok pri višim temperaturama, iznad 25 stepeni, biljke stopiraju rast, odbacuju cvjetove, formirane mahune zakržljavaju i deformišu se. To je razlog zašto ne bi trebalo kasniti sa sjetvom. Obrazovana sitna zrna daju sjeme lošeg kvaliteta. Grašak niče na temperaturi od četiri do šest stepeni, a optimalna temperatura je od 16 do 18 stepeni. Prilikom cvjetanja najbolje je kada su spoljašnje temperature od 18 do 20 stepeni, dok je za razvoj mahuna taj raspon od 20 do 22.

Pročitajte još: ŽIŽAK – Štetočina koja uništava GRAŠAK, kako je spriječiti?

Piše: Tanja Prolić