Presađivanjem ili pak mijenjanjem površinskog sloja, jednom na godinu, omogućit će im postojan rast i dobro zdravlje.
Dugovječne biljke, poput stablašica, grmova, s vremenom će «potrošiti» sve hranjive tvari, a i njihove posude postat će premale za sve robusnije korijenje. Biljke snažnog rasta brzo će prerasti svoju posudu, pa ih treba presađivati svake godine ili svake druge godine, dok starija, odrasla, stabla koja prirodno usporavaju rast i slabije širenje korijenja, treba presaditi svake tri do četiri godine. Provjeravanje stanja korijenja obavlja se tako da se posuda nagne na bok i pažljivo se izvadi biljka te se utvrdi potreba za presađivanjem.
Često biljke same upozoravaju da je došlo vrijeme za presađivanje, pokazujući znakove slabljenja rasta i blijedu boju listova.
Presađivanje je najbolje obaviti krajem zime ili početkom proljeća, pred kretanje vegetacije. Odrasle se biljke nakon toga mogu vratiti u prijašnje posude, dok mlade biljke i biljke snažna rasta treba presaditi u posude koje su jedan i pol puta veće od onih u kojima su biljke do tada rasle. Ovakvo presađivanje u sve veće i veće posude trajat će sve dok biljke ne odrastu i znatno uspore svoj rast.
Prilikom presađivanja, kod biljaka koje su izvađene iz starih posuda, odbaci se površinski sloj komposta, zatim svi korovi i mahovina te sav kompost koji nije zbijen uz korijenje. Korijenje je osjetljivo i ne treba ga bez potrebe uznemiravati. Ako prilikom presađivanja nemate drugu, veću, posudu, korijenje biljke koja se presađuje umotajte u vlažnu jutenu vreću i time spriječite isušivanje.
U godinama kad se biljka ne presađuje površinski sloj komposta treba osvježiti. Pošto se ukloni 5-10 cm površinskog komposta iz posude, dio komposta ispod se prorahli pazeći pritom da se ne ošteti površinsko korijenje.
Nakon toga dodaje se novi kompost koji treba biti isti kao prethodni. Biljke čije se korijenje nalazi bliže površini zahtijevaju drugi način mijenjanja treseta. Kod takvih biljaka mijenja se donji dio komposta, odnosno kompost pri dnu posude.