Postoje četiri osnovne vrste bagrema: Robinia pseudoacacia, Robinia hispida, Robinia neomexicana i Robinia viscosa. Osim tih osnovnih vrsta, postoji i veliki broj varijeteta:
- medonosni bagrem
- ukrasni bagrem
- patuljasti bagrem
Neke od poznatijih ukrasnih formi bagrema su:
- Decaisneana (ima blijedoružičaste cvjetove i manje je otporna na mraz),
- Pendula (ima povijene i obješene grame, a lišće mu je u početku smeđecrveno),
- Pyramidalis (formira valjkastu ili usko piramidalnu krošnju),
- Stricta (ima široko piramidalnu krošnju),
- Umbraculifera (ima okruglastu i gustu krošnju te grane bez trnja),
- Tortuosa (ima potpuno savijene grane).
Bagrem ima jaku izbojnu snagu iz panja, a budući da nema posebne zahtjeve, rašće na različitim vrstama tla. Ono na što je ipak dosta osjetljiv jeste mraz.
Sadnja i razmnožavanje bagrema
Bagrem se može razmnožavati sjemenom i korijenskim izdancima. Sjeme je prije sadnje potrebno stratificirati i ima nešto slabiju klijavost, ali nakon što proklija vrlo brzo raste pa tako u prvoj godini može doseći visinu od 1 m. Do cvjetanja dolazi četiri do šest godina nakon sjetve sjemena.
Bagrem najbolje raste u područjima s umjerenom klimom te na laganom i suvom tlu. Za uzgoj je idealno suvo pjeskovito tlo, ali uspijevaće i na tlima drugačijeg sastava, osim na onima koja su teška, ljepljiva i vlažna. Čim korijenje bagrema dođe do vlažnih slojeva tla, drvo počne oboljevati. Zato je vlažna zemljišta bolje iskoristiti za sadnju jasena, hrasta ili topole.
Razmnožavati se može sjemenom, reznicama ili proizvedenim presadnicama. Sjeme se može skupljati kroz cijelu zimu, a otrgnute mahune bagrema suše se na suncu ili uz pomoć nekog drugog izvora topline. Nakon sušenja se odvaja sjeme, a ako ga pohranimo na suvo i prozračno mjesto, možemo ga sačuvati duže vrijeme. Ono pritom neće izgubiti na klijavosti.
Pročitajte: Novi delikates na trpezi – Slatko od bagrema i pohovani cvijet
Razmnožavanje sjemenom
Bez obzira na to hoćemo li bagrem uzgajati direktnom sjetvom sjemena ili sadnjom presadnica, prije toga treba pripremiti tlo. Tlo na kojem će se saditi bagrem treba biti rahlo, a osim zemljišta, treba pripremiti i sjeme. Kako bi se postiglo jednoličnije klijanje, sjeme se kratko prelije vrućom vodom i odmah se procijedi, ali vodu treba zadržati. Kada se voda nakon desetak minuta malo prohladi, sjeme se potapa u nju i ostavlja se sve dok se voda potpuno ne ohladi. Nakon toga ga treba posušiti i odmah slijedi sadnja. Ovako pripremljeno sjeme sadi se u vlažno tlo. Sjeme se može posijati i bez prethodne pripreme, ali tada će klijati sedmicu ili dvije kasnije i klijanje će biti nejednolično.
U slučaju da se želi izvršiti pošumljavanje neke površine bagremom, ili da se žele proizvesti presadnice, sjeme se sije u redove među kojima treba ostaviti 1 do 2 m razmaka. Sve dok mlade biljke ne ojačaju, potrebno je uklanjati korove i okopavati tlo.
Razmnožavanje reznicama
Reznice se s matičnog stabla uzimaju tokom kasne jeseni ili rane zime, tako da se do proljeća stignu zakorijeniti. Reznice se stavljaju u posude s vlažnim pijeskom i treba ih držati u hladnoj prostoriji gdje se temperatura kreće od 4 do 10℃. U proljeće reznice treba presaditi u lonce ispunjene mješavinom perlita, krupnog pijeska i tresetne mahovine. Na stalno mjesto se sade nakon što dosegnu visinu od 60 do 90 cm.
Pročitajte: BAGREM KAO LIJEK – Kako da napravite sirup i čaj od bagrema
Uzgoj i održavanje bagrema
Bagrem nema nikakve posebne zahtjeve, otporan je na vjetar, nije ga potrebno đubriti i jednom kada se ukorijeni ne treba ga zalivati. Važno je jedino da je posađen na mjestu do kojeg dopire dovoljno sunčeve svjetlosti.
Ako ga duže vremena ostavite bez nadzora, bagrem će formirati gusto šipražje koje će biti teško raskrčiti. U tom slučaju može ugroziti bioraznolikost jer usljed njegovog širenja može doći do nestanka autohtone vegetacije. Iz tog razloga bagrem treba saditi na siromašnijim i lošijim zemljištima, umjesto na parcelama s poljoprivrednim usjevima ili autohtonim vrstama. Kako se ne bi nekontrolirano širio, za vrijeme vegetacije ga treba orezivati ili upotrebljavati određene herbicide.
Bolesti i štetnici
Ne postoje značajniji štetnici od kojih bi bagrem mogao stradati, ali mogu se pojaviti neki insekti koji početkom proljeća napadaju lišće. Krajem ljeta može doći do pojave insekata koji ulaze u stabla gdje se gnijezde i razmnožavaju. Napadnuta stabla poprimaju spaljen izgled i zaostaju u rastu. Manje štete mogu nanijeti i razni glodari i divljač koja zbog nedostatka hrane može glodati koru ili korijenje bagrema.