Zemlja za rasad – kako pripremiti pravu mješavinu za mlade biljke?

Buduća žetva plodova direktno zavisi od kvaliteta zemlje u kojoj se rasad uzgaja. Znajte da ne postoji univerzalno zemljište pogodno za sve biljke, jer svaka od njih ima svoje zahtjeve za sastav mješavine tla.

Opšti zahtjevi za mješavine zemljišta

U zavisnosti od kulture koja se uzgaja, mješavina za kontejnere/saksije za rasad može se sastojati od različitih komponenti. Ali u svakom slučaju, mora ispunjavati određene zahtjeve:

• zemljište za rasad mora biti plodno, tj. mora sadržavati sve hranljive materije koje su biljci potrebne za normalan rast i razvoj;
• sadržaj komponenti mora biti uravnotežen – osim organske materija, makro i mikro elementi moraju biti prisutni u mješavini tla za rasad u obliku dostupnom biljkama;
• struktura bi trebala biti lagana i rastresita tako da korijenje biljaka dobije dovoljnu količinu zraka;
• još jedan važan parametar je kapacitet vlage, mješavina tla za sadnice treba dobro apsorbovati i zadržati vlagu;
• nivo kiselosti (pH) treba da bude u rasponu od 6,5-7,0 (tj. tlo treba da ima neutralnu reakciju);
• ne smije sadržavati patogene mikrobe, sjemenke korova, spore gljivica i druge “zle tvari” koji mogu uništiti mlade biljke;
• visokokvalitetno tlo za rasad/sadnice mora biti apsolutno čisto, bez nečistoća teških metala, otpada iz opasnih industrija itd.

NAPOMENA:

Mješavina zemljišta (zemlja, zemlja za rasad) je mješavina organskih komponenti (treseta, baštenske zemlje, komposta, kore drveta itd.) sa primjesama neorganskih (pijesak, perlit, mineralna đubriva itd.). Supstrat za sadnice je sve što može zamijeniti tlo (piljevina, perlit, hidrogel, pijesak, mineralna vuna itd.).

Šta ne bi trebalo biti u mješavini zemlje za rasad

Ako želite uzgajati visokokvalitetan rasad, pazite da komponente koje se aktivno raspadaju i glina ne uđu u mješavinu zemlje.

Činjenica je da kada se u tlo doda svjež stajnjak, nezrelo lišće ili listovi čaja, može započeti proces njihovog raspadanja, tokom kojeg će se osloboditi toplina i smanjiti količina azota u supstratu. A za mlade biljke i jedno i drugo je veoma štetno.

Ako temperatura tla poraste iznad 30 °C, korijenje sadnica može odumrijeti.

Takođe, ni u kom slučaju nemojte dodavati glinu u mješavinu tla – s njom će tlo postati gušće, teže, bit će gore za prolaz zraka i vlage. U takvom supstratu nježne sadnice će se razboljeti i, na kraju, čak i odumrijeti.

Zašto dezinfikovati zemljište?

Tokom sezone u zemljištu se nakuplja ogroman broj štetnih mikroorganizama, patogena i larvi štetočina. Kako zemljište iz vrta ne bi bilo izvor zaraze, prije upotrebe se mora dezinfikovati.

Postoje četiri načina da to uradite kod kuće:

• smrzavanje,
• termička dezinfekcija,
• parenje / dezinfekcija vodenom parom
• solarizacija.

Metoda zamrzavanja se sastoji u činjenici da se tokom jakih mrazeva (-15 do -20 °C) vreća zemlje nekoliko dana iznosi na polje. Nakon što se smrznuto tlo unese u toplu prostoriju na 3-5 dana kako bi se “probudile” prezimljujuće štetočine i sjemenke korova. A zatim ponovo izložen mrazu. Ovaj postupak se radi najmanje 2-3 puta.

Prilikom zagrijavanja tj. termičke dezinfekcije, zemljište se raspršuje na metalni pleh sa slojem do 5 cm, lagano navlaži i stavi na 30 minuta u šporet zagrijan na 70-90 °C (ne više!). Nakon što se zemlja ohsladi može se kostisti za pripremu rasada.

Parenje odnosno dezinfekcija vodenom parom ima izuzetna dezinfekciona sredstva. Najjednostavniji način koriste hobisti kada pripremaju supstrat za sjetvu. Jednostavno zaliju manju količinu zemlje vrelom vodom. Profesionalna dezinfekcija vodenom parom je skup postupak, jer nam treba posebna oprema. Zemljište se prekriva folijom, a u zemljište se ubrizgava vodena para koja u periodu do 60 minuta povećava temperaturu zemljišta do 80°C. Mada, trajanje postupka i vrijednost temperature zavise od dubine sloja koji se dezinfikuje. Nakod odrađenog postupka potrebno je da prođu dvije sedmice kako bi se procesi u zemljištu usatbilili i nastavili funkcionisati pošto visoke temperature vodene pare djeluju na sve žive organizme u zemljište.

Solarizacija je postupak iskorištavanja Sunčeve energije. Zemljište je prije ovog postupka potrebno pripremiti i usitniti. Da bi postupak imao efekta vlažnost zemljišta treba biti 60%. Nakon toga se zemljište prekriva folijom i ostavi prekriveno od 2 do 3 mjeseca. Temperatura ispod folije se povećava i na taj način se uništavaju štetni organizmi.

Univerzalna mješavina za pravljenje podloge za rasad

Sastoji se od dva dijela baštenske zemlje, jednog dijela humusa ili dobro trulog komposta, jednog dijela treseta i jednog dijela piljevine ili pijeska. U zavisnosti od toga koji će se usjev uzgajati, na ovaj supstrat nanesite određenu količinu đubriva.

Koliko god bila velika vaša želja, ni u kom slučaju nemojte sijati sjeme povrća u čisti humus ili kompost. Sadrže puno hranljivih matarija, zahvaljujući kojima sadnice brzo rastu zelenu masu i izgledaju vrlo atraktivno. Međutim, korijenje se u isto vrijeme slabo razvija, pa se biljke ne ukorjenjuju dobro na mjestu, što je od krucijalne važnosti za dobar razvoj biljke.