Prije nego što nastupe prvi mrazevi i snijeg, važno je obaviti sve pripreme i primijeniti mjere koje će pomoći vegetaciji da prevaziđe zimski period bez oštećenja.
Nepovoljne zimske vremenske prilike kao što su snijeg, vjetar i mraz, mogu imati negativno dejstvo na biljke. Kako ne bi došlo do njihovog smrzavanja ili propadanja, primjenjuju se različite mjere koje im pomažu da adekvatno prezime. Pravilna zaštita obuhvata različite postupke kao što su zaštita korjenovog sistema, stabla i debla, izdanaka i drugo, a često i cijelih biljaka istovremeno.
Najčešći problemi koji se javljaju kod za vrijeme zimskih uslova su pojava lomljenja grana, stabala ili krošnje, pukotine nastale usljed formiranja ledene kore (mrazopucine), izmrzavanje ili propadanje korjena usljed niskih temeperatura, pojava ledene kore i slično. Za svaki od pomenutih problema praktikuju se oblici zaštite koje odgovaraju tipu vegetacije kao i starosti samih biljaka.
U narednom tabelarnom prikazu navedene su najčešće mjere zaštite biljaka od zimskih uslova koje se pominju u praksi i stručnoj literaturi (Atanasijević, 2002):
| Tip vegetacije; dio biljke | Tip oštećenja | Preporučena mjera zaštite od zimskih uslova |
| Živa ograda | Sprečavanje skupljanja snijega na biljci | Oblikovanje žive ograde u obliku lûka |
| Korjen, prostor oko korjena | Izmrzavanje i truljenje korjenovog sistema | Zagrtanje slojem zemlje, visine do 40 cm u obliku kupe; prekrivanje prostora u kome se nalazi korjenov sistem polusagorjelim stajnjakom, tresetom, kompostom, sijenom ili mahovinom; dodatno: prekrivanje snijegom visine 10-20cm. Za žbunaste vrste može se primijeniti pokrivanjem zemlje plastičnim folijama |
| Deblo drveća | Pojava mrazopucina | Obavijanje debla različitim omotačima kao što su trska (ispod koje se postavlja slama), mahovinom ili specijalnim folijama |
| Drveće i žbunje | Snijegolom | Stresanje snijega odmah po njegovom nastanku, vezivanje biljaka u snop; umotavanje cijele biljke (trska, asure i tako dalje) |
| Grančice žbunja | Zaštita od ledenog vjetra i pucanja | Podizanje ograda (kućica) oko cijele biljke |
| Ruže | Izmrzavanje i truljenje korjenovog sistema | Zagrtanje slojem zemlje, malčiranje, prekrivanje zemljom |
| Manje biljke | Zaštita od mraza | Zatvaranje u providne, poluprovidne ili neprozirne kutije različite konstrukcije; razapinjanje folije ili drugih materijala preko |
| Topijarne forme | Zaštita od mraza | Pokrivanje mrežom |
Oštećenja ruža od mraza
Ladislav Ševar, iz rasadnika Ševar na Petrovaradinu (susjedna Srbija, op.ur.) ističe značaj pravilne pripreme ruža za prezimljavanje. Kako kaže, oštećenja od mraza najčešće su uzrokovana greškama u njezi, odnosno sadnjom na zasjenčenim mjestima, presuvim i pretjeranim đubrenjem biljaka, preranim kopanjem zemlje i rezanjem dugostabnih ruža u septembru i oktobru, što podstiče njihov rast i odlaže odrvenjavanje izdanaka.
“Grmovi, koji su u opasnosti od oštećenja od mraza, uključuju ruže čiji izdanci nisu imali vremena da ojačaju. Nakon pojave prvog mraza, svakako prije zamrzavanja, neophodno je prikratiti grane na 1/2 dužine, dok se kraće grane prikraćuju za 1/3 dužine“, pojašnjava Ševar dodajući da se uporedo uz prikraćivanje, otklonjaju trule, ispucale i bolesne grane. “Osim okopavanja, baza ružinog grma može se zagrnuti zemljom, pri čemu je uvek bolje odabrati pješčano zemljište u odnosu na humusna”, naglašava.
Takođe dodaje da dodatna zaštita od mraza uključuje i primjenu debelog sloja malča. Osim toga, može se dodati sijeno, borove iglice, lišće, i kao dodatna zaštitu, zimzelene grane. Sve naslage malča i zaštite pažljivo se uklanjaju u proljeće, tek kada se tlo u potpunosti ne odmrzne.
Zaštita ruža zavisi od jačine zime
Zemljište oko osnove grma ruža neophodno je očistiti od trulog lišća i nečistoća, a tlo oko korjena okopati prije nego što je počelo zamrzavanje. U području umjerene zime humka se zagrće do visine 15 – 20 cm odnosno do 30 cm u području hladne kontinentalne zime. Ako je temperatura ispod 7°C duže vrijeme, bez snijega obavezno ih je zaštititi. Ako zemlja smrzava i smrznuta je većinu vremena, a vjerovatnoća je da će temperature pasti ispod -12°C, bez snježnog pokrivača, neophodno ih je prekriti.
“U podneblju gdje su niske temperature vrlo rijetke, ali zimi ima mnogo učestalih kiša, tlo će biti većinom natopljeno. U tom slučaju je bolje ne prekrivati ruže, jer vlažnost može podstaći razvoj gljivičnih i drugih bolesti”, objasnio je naš sagovornik.
Opasnost za četinare težak i vlažan snijeg
Osnove njege i zaštite četinara za vrijeme zimskih uslova za Agroklub dao je Vladan Ćosić, iz rasadnika Jalovik, istoimenog sela kod Vladimiraca. Kako je objasnio, četinari su generalno veoma otporni na zimu i niske temperature. Najveći problem može predstavljati težak i vlažan snijeg u kombinaciji sa jakim vjetrom. Pritom su najpogođenije mlade biljke, nedovoljno prokorjenjene i sa neočvrslim stablom, iako se oštećenja u vidu polomljenih grana mogu sresti i na odraslim stablima.
“Kroz naše višedecenijsko iskustvo nismo imali problema u vidu oštećenja i promrzlina čak ni pri temperaturama od 25 stepeni ispod nule. Četinari gajeni u saksijama takođe su pokazali otpornost na niske temperature”, istakao je Ćosić.
Ukoliko snijeg predugo ostane na živoj ogradi, zimzelenim žbunovima i drveću, njegova velika težina može dovesti do rascjepa grana. Težak i mokar može izvaliti cijelu biljku ili iskriviti neki njen dio. Posebno su osetljivi one koje imaju vertikalni rast. Sa takvih, neophodno je što prije otresti težak snijeg sa grana.
Pažljivo vezivanje
Kod većine četinara, mlade sadnice povezuju se trakom ili kanapom na nakoliko mjesta i time sprečava lomljenje ili odvaljivanje grana pod težinom snijega. Najbolje je kada se spiralno omota od dna do vrha.
“Ali kada se to radi ne treba stezati kanap, već ovlaš pritegnuti grane prema centralnom stablu. Ukoliko je područje na kome je posađen mladi četinar vjetrovito, te može doći do većih snježnih nanosa, pored mlade biljke se pobija drveni kolac i ona se privezuje za njega”, objasnio je naš sagovornik.
U rano proljeće biljke se oslobađaju i neoštećene počinju da napreduju. Ukoliko i ima nekih manjih oštećenja, orezivanjem pojedinih grančica i grana dobija se ljepša, gušća krošnja, oblikovanija biljka i sposobnija da izdrži teret sljedećeg snijega, a tom mjerom ujedno se odstranjuju i oštećeni dijelovi.