Popiti čašicu ili dvije rakije prije jela čest je običaj kod kuće ili u restoranu, ali ta navika ne otvara apetit niti poboljšava ukus hrane.
Stoga umjesto jedne ljute, prema bontonu stola, mogu se popiti biljna, gorkasta pića s blažim alkoholima. Nikako nemojte odabrati slatko u čašici jer biste mogli da dobijete gorušicu, pa takva pića sačuvajte za kraj, odnosno dezert.
Pročitajte: Kruškovača – Rakija od krušaka veoma posebnog ukusa
Prema legendi, ritualno ispijanje gorkastih pića prije jela kako bi se podstaklo varenje seže još u drevnu Grčku, kada je otac medicine, Hipokrat upravo preporučivao ritualno ispijanje aromatiziranog gorkog vina prije obroka. Istorija bilježi takvu kulturu i kod drugih drevnih civilizacija koje su koristile gorka, lagana alkoholna pića u istu svrhu: od Asiraca do Egipćana i Tatara.
Aperitiv je postao popularan tek krajem 18. vijeka, a naročito je zaživio u Italiji. Pićima poput vermuta, martinija i kamparija s vremenom je rasla popularnost, a uskoro su nastali i popularni spritz, negroni i bellini.
Digestivi se piju pri kraju jela kako bi se podstakla cirkulacija i poboljšalo varenje. I dok će vam Francuzi preporučiti kakav konjak, dobar brendi ili Chartreuse (kartuzijanski biljni liker), Italijani se zalažu za rakiju od grožđa, gorki amaro, Fernet-Branco (gorki liker koji broji više od 40 biljaka i začina, kao što su mirisna smola, rabarbara, kamilica, kardamom, aloe, šafran, gospina trava i druge).
Pročitajte: Rakija od maline – Recept za ukusno piće bogato vitaminima
Njemci na kraju jela nazdravljaju likerima kao što su Kräuterlikör i Underberg, a u Španiji i Portugalu dominiraju ojačana vina.
Za koji god se napitak odlučili, budite nježni prema svom zdravlju