Zaštita od biljnih bolesti i štetočina je dio mjera njege kome se mora posvetiti pažnja odgajivača. Svakako, da pravilno gajene biljke, u optimalnim uslovima sredine rjeđe napadaju štetočine i teže oboljevaju.
No, ipak, ako se bolest ili štetočina pojavi, najprije takvu biljuku odmah treba izolovati, kako se bolest ne bi prenijela na ostale vrste i dovela u opasnost dugogdišnji trud.
Ukratko iznosimo koje su najčešće bolesti i štetočine i kako se suzbijaju.
BOLESTI CVIJEĆA
Najčešće se javljaju pepelnica, plamenjača, rđa i trulež žila.
- Pepelnica se manifestuje u vidu pepeljaste skrame na površini lista (cinerarija, begonija). Suzbija se preparatima na bazi sumpora.
- Plamenjača se ispoljava u vidu masnih, svijetlozelenih pijega na licu lista, dok se na naličju zapažaju bijele mrlje, a suzbija se fungicidima za suzbijanje plamnjače.
- Rđa se ispoljava u vidu crvenkastih pijega na zelenim dijelovima biljke, a suzbija fungicidima za suzbijanje plamenjače.
- Trulež žila nastaje uslijed prevelike vlažnosti zemljišta, a sprječava se presađivanjem u novu hranljivu rastresitu zemlju, i dobrom drenažom na dnu saksije, kao i prskanjem nekim od sistemičnih fungicida.
ŠTETOČINE CVIJEĆA
Najčešće se javljaju lisne vaši, crveni pauk, trips ili štitaste vaši, a od podzemnih štetočina, gliste razni crvići, itd.
- Lisne vaši napadaju mlade biljke, a javljaju se u pretjerano zagrijanim i neprovjetrenim prostorijama. Suzbijaju se nekim od insekticida-aficida.
- Crveni pauk, takođe, napada zelene dijelove biljke, u suvim, toplim i neprovjetrenim prostorijama. Suzbija se prskanjem preparatima akricidima (može te ih naći u svakoj poljoprivrednoj apoteci)
- Tripsi oštećuju biljke sisanjem sokova iz lišća i cvijetnih pupoljaka. Za suzbijanje koristiti insekticide.
- Gliste, iako obično korisne, u saksijama su štetne, a uništavaju se tako što se saksije sa cvijećem postave u toplu vodu, oko 40 ºC, glise izlaze napolje, te ih je lako mehanički odstraniti.